Redatelj Bojan Đorđev: "Postoje mitovi o tome razumije li publika nešto ili ne razumije. Ja nikada nisam o tome razmišljao, a bavim se ovim poslom više od 25 godina. Čini mi se da nekada ta pitanja možda treba evakuirati i preskočiti zato što govore o nekoj vrsti nepovjerenja u inteligenciju publike, u inteligenciju ljudi koji dolaze u kazalište, o nekoj vrsti mišljenja da nekome tu nije mjesto"
Redatelj Bojan Đorđev: "Postoje mitovi o tome razumije li publika nešto ili ne razumije. Ja nikada nisam o tome razmišljao, a bavim se ovim poslom više od 25 godina. Čini mi se da nekada ta pitanja možda treba evakuirati i preskočiti zato što govore o nekoj vrsti nepovjerenja u inteligenciju publike, u inteligenciju ljudi koji dolaze u kazalište, o nekoj vrsti mišljenja da nekome tu nije mjesto"
- Predstava 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća' oda je radnicama koja na zanimljiv način predstavlja posebno čitanje istoimenog romana Gorana Ferčeca, ujedno i dramaturga u predstavi, kazala je danas novinarima ravnateljica INK-a Gordana Jeromela Kaić, predstavivši autorski i izvođački tim predstave, čija je premijera preksutra u srijedu u 20 sati. Njome se otvara nova kazališna sezona INK-a, a reprizirat će se u četvrtak i petak.
Novinari su imali prilike pogledati 20-ak minuta predstave koja kazališno prekraja Ferčecov roman koji od 1973. do 1991. godine prati velika društveno-politička previranja, ali i intimu jedne djevojke koja postaje žena, radnica u trgovini mješovite robe smještenoj između kasarne JNA i socijalističke tvornica cipela.
Na naše pitanje ima li bojazan da će publika imati problema u prijemu zahtjevnog jezika adaptiranog romana, redatelj Bojan Đorđev odgovorio je: "Nemam nikakvu bojazan. Sa svakim svojim projektom stupam u dijalog s publikom i dosad sam vodio dobre razgovore s običnom publikom. Vi ste sada vidjeli samo fragmente. Tom jeziku treba 90 ili 100 minuta da se razvije i funkcionira. Postoje mitovi o tome razumije li publika nešto ili ne razumije. Ja nikada nisam o tome razmišljao, a bavim se ovim poslom više od 25 godina. Čini mi se da nekada ta pitanja možda treba evakuirati i preskočiti zato što govore o nekoj vrsti nepovjerenja u inteligenciju publike, u inteligenciju ljudi koji dolaze u kazalište, o nekoj vrsti mišljenja da nekome tu nije mjesto".
Autor i dramaturg Goran Ferčec nadovezao se tvrdnjom da kazalište nije medij teksta već medij izvedbe.
- Vi možete postaviti predstavu ili snimiti film o telefonskom imeniku. Inscenacija telefonskog imenika može biti fantastična, a ovaj je roman malo bolji od telefonskog imenika, roman koji donosi pred glumce zahtjevne elemente. Najmanje u romanu je dijaloga, najmanje je dakle onog dramskog, međutim ono čega ima u romanu su situacije i slika. U ovoj predstavi glumi se sto na sat, ovo je kazališna predstava sto na sat, istaknuo je Ferčec, dodavši da je režija Bojana Đorđeva istovremeno izuzetno kompleksna i izuzetno tiha.
Autor glazbe i izvođač, pulski trubač Branko Sterpin, kojemu je ovo autorski kazališni debi, rekao je da je jako hrabra ideja bila da se angažira samo jedan puhački instrument. Komponiranje, veli, nije bilo večernji rad za klavirom, nego je nastajalo spontano, uz sugestije autorskog i izvođačkom tima.
Redatelj je kazao da je ovo prije svega eksperimentalni rad s romanom, u kojem se prvo poglavlje izvodi integralno.
- Jezik i stil su zahtjevni, ali važno je da čuvamo publiku u svom krilu i da sve ide tečno. Iako smo bili svjesni njegove zahtjevnosti, idejama i asocijacijama ušli smo u materijal bez grča, nježno. Proces je bio ispunjujući, kazala je glumica Nataša Kopeč.
Njena kolegica Lara Živolić Agaj istaknula je da se ovdje prava stvar dogodila u pravom trenutku, dok je glumac Edi Ćelić kazao da ga u glumi najviše uzbuđuje kad mu se dogodi projekt koji je, po njegovom iskustvu, rizičan i koji traži drugu vrstu angažmana.
- U našem poslu često nedostaje igre i to zna biti problem. No, u ovom procesu igre nije nedostajalo. Ovdje je sve filigranski izrađeno i bez stresa, kazao je domaći glumac Luka Mihovilović. Svi glumci nisu odrasli u vremenu koje zahvaća roman, već u kapitalizmu, no svi su, veli, već od prve probe bili omađijani romanom.
Scenograf Siniša Ilić rekao je da je scena kao studio u kojoj se materijalizira fikcija romana.
Kostimografkinja Maja Mirković kazala je da predstava, uz nježnost, humor i tananu kritiku , oživljava sjećanja na stvari koje su nas gradile na pažljiviji i posvećeniji način. No, veli ona, nije riječ o nostalgiji, njome se ne bavimo već pričamo priču.
Asistentica dramaturgije, Puležanka Emma Kliman kazala je da ovdje nije bio klasični rad na adaptaciji već dubinsko raslojavanje romana. "Bitan je sam jezik romana koji je trebalo prevesti na dostojan i precizan način", zaključila je.
Ovogodišnje čišćenje obuhvatilo je ulaz u marinu s morske strane, od nultog do sedmog mola. Zahvaljujući mirnom moru i sunčanom vremenu, ronioci su imali odlične uvjete za rad te su iz mora izvukli značajnu količinu otpada
Kako pomoći tim, pretpostavljamo, mladim ljudima punim gnjeva, srdžbe, nezadovoljstva da suspregnu svoj negativizam, da se odmaknu od destrukcije", navode iz Grada Labina
Preventivni program ˝Ljubav u pokretu˝ koji obuhvaća elemente raznih tehnika s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja djece i prevencije vršnjačkog nasilja, za djecu prvih i petih razreda. Provedba će biti u prostoru škole Medulin i Banjole, nakon nastave
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
