Dr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević govorile su o arheološkoj podlozi za promišljanje Petra Stankovića o Zrenju kao rodnom mjestu svetog Jeronima. O Petru Stankoviću kao kanoniku i dušebrižniku izlagali su dr. sc. Vesna Lalošević i vlč. dr. sc. Bernard Jurjević. Mladen Bastijanić govorio je o prijelazima preko rijeko Raše u Rimskom Carstvu, a red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša je imao izlaganje na temu „Popis rakljanskh župana i požupa u periodu od 1325. do 1813."
Dr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević govorile su o arheološkoj podlozi za promišljanje Petra Stankovića o Zrenju kao rodnom mjestu svetog Jeronima. O Petru Stankoviću kao kanoniku i dušebrižniku izlagali su dr. sc. Vesna Lalošević i vlč. dr. sc. Bernard Jurjević. Mladen Bastijanić govorio je o prijelazima preko rijeko Raše u Rimskom Carstvu, a red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša je imao izlaganje na temu „Popis rakljanskh župana i požupa u periodu od 1325. do 1813."
U Centru za posjetitelje Barban održan je prvi dio 14. memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“ s podnaslovom „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“.
Nakon prigodnog obraćanja posjetiteljima prof. Slavena Bertoše, glavnog organizatora i inicijatora skupa, Paula Batela, mag. turism. cult., dopredsjednika Katedre Čakavskog sabora Barban te Andija Kalčića, predsjednika Općinskog vijeća Općine Barban, uslijedio je prvi dio skupa na kojem je predstavljeno osam tema.
Dr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević govorile su o arheološkoj podlozi za promišljanje Petra Stankovića o Zrenju kao rodnom mjestu svetog Jeronima. O Petru Stankoviću kao kanoniku i dušebrižniku izlagali su dr. sc. Vesna Lalošević i vlč. dr. sc. Bernard Jurjević. Mladen Bastijanić govorio je o prijelazima preko rijeko Raše u Rimskom Carstvu, a red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša je imao izlaganje na temu „Popis rakljanskh župana i požupa u periodu od 1325. do 1813.“.
Uslijedile su demografske teme. Dr. sc. Marko Jelenić govorio je o ritmovima vjenčanja na Barbanštini između 1877. i 1887., a prof. Svjetlana Milotić o nekrolozima barbanskih župnika (kraj XIX. i prva polovina XX. stoljeća). Slavica Porubić Kukal, mag. hist., predstavila je temu „Put vječnosti – mali humci oko crikvi. Barbanština od 1909. do 1918.“, a Gordana Kliman Grabar, mag. hist., temu „Medicinska retrospektiva: bolesti i ozljede austrougarskih vojnika s Barbanštine tijekom Prvog svjetskog rata“.
Drugog dana skupa predstavljeno je osam tema. Dr. sc. Samanta Paronić govorila je o dojenačkoj smrtnosti u barbanskoj župi u drugoj polovini XIX. stoljeća.
Dr. sc. Igor Jovanović i prof. Igor Šaponja imali su izlaganje na temu „Palež u sjećanju – stradavanje civilnog stanovništva Istre u Drugom svjetskom ratu s posebnim osvrtom na zločin u Šajinima“, koji se dogodio prije 80 godina 9. siječnja.
Prof. Josip Šiklić govorio je o obrazovnoj strukturi stanovništva u općinama Istarske županije prema popisima iz 2011. i 2021., a Denis Kontošić, mag. educ., o barbanskom svetom trojstvu, odnosno trima crkvama za tri sveca. Anton Percan, dipl. ing. arh., govorio je o arhitektonskoj baštini Barbana i Barbanštine u zapisima etnologa, a prof. Branko Blažina o trima naraštajima barbanske obitelji Cleva.
Na skupu je bilo riječi o još jednoj barbanskoj obitelji, konkretno o obitelji Broskvar čiji su članovi bili vrsni svirači, a o čemu je govorio prof. Branislav Ostojić.
Ovogodišnji je skup zaključen predavanjem izv. prof. dr. sc. Eduarda Pavlovića, dr. med., dr. sc. Vesne Pešić, dr. med. te Alojza Pavlovića, dipl. ing., o malariji na Barbanštini i u benkovačkom kraju i to kroz prizmu medicinske geografije, odnosno njihovim sličnostima i razlikama. Na skupu je najavljeno i predstavljanje sv. 11 „Barbanskih zapisa“ te „Bibliografije zbornika ,Barbanskih zapisa’ (2013. – 2022.)“ autorice Marije Petener-Lorenzin, koje je predviđeno za svibanj 2024.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
