Kultura

FILMSKI SET IZ 1964.

ONDA KADA JE LIMSKI KANAL "GLUMIO" SKANDINAVSKI FJORD: Za scenografiju filma "Dugi brodovi" izgrađeno je cijelo vikinško naselje

Pogledajte video na kraju članka


 
2 min
Silvio Forza
foto: Facebook Polesani de Pola

Pogledajte video na kraju članka

Mnogi se sigurno sjećaju da su se sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća u Limskom kanalu mogli vidjeti ostaci seta Vikinškog filma. Izgledali su kao turistička atrakcija. Bio je tu niz drvenih kuća, gotovo cijelo jedno selo, s krovovima raznih oblika.

foto: tibor-bloger.pula

Radilo se o kulisama filma “Dugi brodovi” (“The Long Ships”) u kojem je Limski kanal “glumio” skandinavski fjord, a scenografija, čije je autor Veljko Despotović, reproducirala je Vikinško naselje. Drvene kuće podigla je producentska kuća Avala Film iz Beograda.

Film je snimljen 1963/64, a riječ je o englesko-jugoslavenskoj koprodukciji, točnije Warwick Film Productiona i beogradske kuće Avala Film.

foto: Wikipedia
Pored glavnih, prvorazrednih glumaca - Richard Widmark, Sidney Poitier, Rosanna Schiaffino i Russ Tamblyn – bilo je tu prostora i za jugoslavenske glumce, a Bebi Lončar pripala je bitna uloga Gerde. Još su glumili Milan Bosiljčić, Zorica Gajdaš,  Dragan Lukić Omoljac,  Ljubo Škiljević i Dragomir Stanojević, a glazbu je potpisao Dušan Radić. U Istri je angažiran veliki broj statista.

Film je snimljen prema istoimenom romanu švedskog autora Fransa G.  Begtssona, a radnja se vrti oko mita o postojanju zlatnog zvona nazvanog "Majka glasova": to će se zvono na kraju filma strovaliti u more, ali ta scena nije snimljena u Limskom kanalu, već u Budvi. Neki su dijelovi filma snimljeni i u Mauritaniji i na Gibraltaru.

Film traje 126 minuta a redatelj je Jack Cardiff.


Nastavite čitati

Istra
 

I GABINETI "VESPASIANI DE POLA" No i sarà tecnologici come quei de Tokyo del film de Wim Wenders, ma no i merita de esser ridoti a tochi de ricambio

I vespasiani presenti in Istria, a Pola, Albona e Arsia i xe precisi de quei più difusi in tuta Italia, cioè quei dela dita de Torino “Renzi”, presentai come “nuovo chiosco-orinatoio smontabile, in pietra artificiale”. Quel de Albona e de Arsia, lo gavemo trovado in tel catalogo Renzi, xe el model “Como”, quei de Pola no li gavemo trovai in catalogo, ma i ghe somiglia sai al model “900”, sempre de Renzi, che el iera el più difuso.  Uno che 'l xe quasi preciso a quei de Pola el sta ancora in pie a Roma

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.