ONDA KADA JE LIMSKI KANAL "GLUMIO" SKANDINAVSKI FJORD: Za scenografiju filma "Dugi brodovi" izgrađeno je cijelo vikinško naselje
Pogledajte video na kraju članka
2 min
Silvio Forza
foto: Facebook Polesani de Pola
Pogledajte video na kraju članka
Mnogi se sigurno sjećaju da su se sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća u Limskom kanalu mogli vidjeti ostaci seta Vikinškog filma. Izgledali su kao turistička atrakcija. Bio je tu niz drvenih kuća, gotovo cijelo jedno selo, s krovovima raznih oblika.
foto: tibor-bloger.pula
Radilo se o kulisama filma “Dugi brodovi” (“The Long Ships”) u kojem je Limski kanal “glumio” skandinavski fjord, a scenografija, čije je autor Veljko Despotović, reproducirala je Vikinško naselje. Drvene kuće podigla je producentska kuća Avala Film iz Beograda.
Film je snimljen 1963/64, a riječ je o englesko-jugoslavenskoj koprodukciji, točnije Warwick Film Productiona i beogradske kuće Avala Film.
foto: Wikipedia
Pored glavnih, prvorazrednih glumaca - Richard Widmark, Sidney Poitier, Rosanna Schiaffino i Russ Tamblyn – bilo je tu prostora i za jugoslavenske glumce, a Bebi Lončar pripala je bitna uloga Gerde. Još su glumili Milan Bosiljčić, Zorica Gajdaš, Dragan Lukić Omoljac, Ljubo Škiljević i Dragomir Stanojević, a glazbu je potpisao Dušan Radić. U Istri je angažiran veliki broj statista.
Film je snimljen prema istoimenom romanu švedskog autora Fransa G. Begtssona, a radnja se vrti oko mita o postojanju zlatnog zvona nazvanog "Majka glasova": to će se zvono na kraju filma strovaliti u more, ali ta scena nije snimljena u Limskom kanalu, već u Budvi. Neki su dijelovi filma snimljeni i u Mauritaniji i na Gibraltaru.
Poznata pulska odvjetnica i bivša sutkinja analizirala je neke od mogućih propusta pravosudnih institucija vezano za drnišku tragediju. Ujutro donosimo njen analitički tekst
Kroz analognu interaktivnu instalaciju 'Nevidljivi pogled', behshad tajammol i Karla Crnčević istražuju dva različita arhiva odnosno arhiv iranskog ženskog pokreta i jugoslavenskih partizanki, prateći suptilne odjeke i zajednički jezik koji ih povezuje
U središtu događanja bilo je predstavljanje projekta 'Cesta autohtonih pasmina Istre', inicijative koja povezuje stočarstvo, ruralni turizam, lokalnu proizvodnju i očuvanje animalnih genetskih resursa s ciljem povećanja vidljivosti uzgajivača, omogućavanja dodatnih izvora prihoda te očuvanja stočarske proizvodnje kao važnog dijela održivog razvoja ruralnog prostora
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.