Pogledajte video na kraju članka
Pogledajte video na kraju članka
Mnogi se sigurno sjećaju da su se sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća u Limskom kanalu mogli vidjeti ostaci seta Vikinškog filma. Izgledali su kao turistička atrakcija. Bio je tu niz drvenih kuća, gotovo cijelo jedno selo, s krovovima raznih oblika.
Radilo se o kulisama filma “Dugi brodovi” (“The Long Ships”) u kojem je Limski kanal “glumio” skandinavski fjord, a scenografija, čije je autor Veljko Despotović, reproducirala je Vikinško naselje. Drvene kuće podigla je producentska kuća Avala Film iz Beograda.
Film je snimljen 1963/64, a riječ je o englesko-jugoslavenskoj koprodukciji, točnije Warwick Film Productiona i beogradske kuće Avala Film.
Film je snimljen prema istoimenom romanu švedskog autora Fransa G. Begtssona, a radnja se vrti oko mita o postojanju zlatnog zvona nazvanog "Majka glasova": to će se zvono na kraju filma strovaliti u more, ali ta scena nije snimljena u Limskom kanalu, već u Budvi. Neki su dijelovi filma snimljeni i u Mauritaniji i na Gibraltaru.
Film traje 126 minuta a redatelj je Jack Cardiff.
Izložba predstavlja umjetnička djela nacionalnih i talijanskih umjetnika nastalih unutar istarskih laboratorija te prati svih 13 održanih laboratorija storytelling video uradcima * Umjetnici i autori koji se predstavljaju su: Filippo Laterza (IT), Staša Doblanović Randall, Michele Giangrande (IT), Rino Banko, Michele Sambin (IT), Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz, Andrea Matošević, Miodrag Gladović, Davor Sanvincenti
Treći slučaj je najozbiljniji. Načelnicu Policijske postaje u Labinu Đeni Bučić optužuje se da je zataškala i spriječila procesuiranje jednog njenog čovjeka od povjerenja, policajca suspendiranog zbog obiteljskog nasilja. Iz policije to demantiraju
Brijuni rivijera i „fenomen Bajramović“ (prodaja magle), milijunski projekt odvodnje u Banjolama, odlazak pjesnika Uga Vesselizze i završnica PUF-a obilježili su današnji dan, a sutra pišemo o neredu u labinskoj policiji, kosturima koji izlaze iz javnih gradskih ormara te o novom postavu Arheološkog muzeja Istre
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
