Mural ima i skriveni detalj * "Pula mi je stvarno divna. Jedan lijepi mentalitet. Jako mi se sviđa arhitektura Pule, s puno secesije i historicizma koji me zaokupljaju, kao i njena antička arhitektura", kaže Slavonac Mislav Lešić * U tradicionalnoj istarskoj nošnji, u seoskom ambijentu, majka toplog pogleda guli krumpir, a u donjem bočnom dijelu ispisana je prva strofa pjesme Mate Balote iz 1938. godine: Moja mati je bila velika sirota, tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala. Sva svoja lita otkidala je od svoga života, i malo po malo sve je drugin razdavala
Mural ima i skriveni detalj * "Pula mi je stvarno divna. Jedan lijepi mentalitet. Jako mi se sviđa arhitektura Pule, s puno secesije i historicizma koji me zaokupljaju, kao i njena antička arhitektura", kaže Slavonac Mislav Lešić * U tradicionalnoj istarskoj nošnji, u seoskom ambijentu, majka toplog pogleda guli krumpir, a u donjem bočnom dijelu ispisana je prva strofa pjesme Mate Balote iz 1938. godine: Moja mati je bila velika sirota, tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala. Sva svoja lita otkidala je od svoga života, i malo po malo sve je drugin razdavala
Akademski slikar, grafički dizajner i ilustrator Mislav Lešić, autor na ovogodišnjem drugom izdanju pulskog festivala ulične umjetnosti 'Kistom kroz zid" u četiri je dana na 18 metara visokom i 12 metara širokom zidu zgrade na Trgu kralja Tomislava na Verudi oslikao mural posvećen istarskom pjesniku Mati Baloti, i njegovoj pjesmi iz 1938. godine 'Moja mati', oplemenivši cijeli ovaj kvart.
U tradicionalnoj istarskoj nošnji, u seoskom ambijentu, majka toplog pogleda guli krumpir, u donjem dijelu ispisana je prva strofa pjesme - Moja mati je bila velika sirota, tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala. Sva svoja lita otkidala je od svoga života, i malo po malo sve je drugin razdavala.
Autor pojašnjava:"Mural ne prikazuje samo majku Mate Balote, nego bilo koju istarsku majku ili nonu, koja je ovdje uhvaćena u svom svakodnevnom radu, u tradicionalnoj istarskoj nošnji iz Raklja. Bitni su mi etnološki elementi i točnost".
Osnivač festivala vrijedan je i angažiran pulski umjetnik Vedran Štimac (organizator je i Karlo Zupičić), a u prvom izdanju prošle godine oslikana su dva velika murala radniku Uljanika i i čuvenom revolucionaru Karlu Rojcu na zgradi Rojca, a sve s idejom da umjetnička djela ne služe samo estetskoj vrijednosti već da imaju i društvenu poruku koju prenose. Za očekivati je da će ih gradske vlasti i financijski snažnije podržati već u narednom skorom poslu izrade velikog murala na Vidikovcu.
- Ovaj je mural vizualizacija Balotine pjesme koja na nijedan način obuhvaća istarsku narodnu kulturu, folklor, ženu u istarskoj nošnji. No, to je i posveta svakoj majci, ljubavi prema majci, kao i prema Istri, našem zavičaju koji kroz narodnu kulturu treba čuvati i kroz spojeve sa street-artom malo modernizirati, dodaje Mislav, dodajući da mu je drago i da mu imponira to što će ovaj mural gledati svaki dan tisuće ljudi.
Prvog dana impregnacijom i nanosom osigurano je da površina zida 'čuva' boju, a napravljena je i skica tzv. tehnikom šaranja koja u početku buni ljude jer misle da su posrijedi žvrljotine. No to su autoru koordinate za proporcije lica ili ruku.
- Bez tog pomagala teško bi bilo nacrtati jer kada sam na zidu, ja zapravo ne vidim točno što radim nego tek kad se odmaknem 10-15 metara. Kako je crtež napredovao iz dana u dan, ljudi su vidjeli da je riječ o domaćem motivu i svidjelo im se. Prepoznali su tu staru istarsku kvalitetu i jedan život koji trenutno možda iščezava, ali ih se kroz ovakve posvete lijepo može uobličiti i prisjetiti, veli Lešić, čije je višegodišnje interesno polje spajanje suvremene umjetnosti i tradicije. U tom polju i njegov bend Ukleti dukat reinterpretira tamburašku glazbu kroz psihodelijski rock.
- Pula mi je stvarno divna. Stvarno mi se sviđa, jedan lijepi mentalitet. Jako mi se sviđa arhitektura Pule, s puno secesije i historicizma koji me zaokupljaju i koje je uvijek divno vidjeti, a naravno i antičku arhitekturu po kojoj je Pula poznata, kaže Lešić koji je prije godinu dana gostovao na pulskom Sajmu knjige.
Manje je poznato da je dizajnirao čak 80 naslovnica knjiga. Iako su mu sve naslovnice drage, u ovoj selekciji najdraži naslov mi je svakako kreacija naslovnice sjajnog romana Fernanda Aramburua "Patria" u izdanju Frakture, zagrebačke nakladničke kuće u kojoj je od 2019. godine Mislav radio kao art direktor.
U pjesmi "Moja mati" iz 1938. godine Mate Balota (Mijo Mirković) kroz lik svoje majke za koju je bio jako vezan opisao je na vrlo slikovit način taj težak život istarskog seljaka i posebno položaj žene u društvu. Mural donosi prvu strofu, a evo cijele pjesme:
Moja mati je bila velika sirota,
tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala.
Sva svoja lita otkidala je od svoga života,
i malo po malo sve je drugin razdavala.
*
Od vrha do dna su noj dani bili puni rabote,
noći je živila u strahu i škrbi za druge.
Svako je brime nosila sama od svoje dobrote,
prez plaće je služila svima, bolje od najbolje sluge.
*
Ona je ovce čuvala, drugi su vunu strigli,
ona je prasce hranila, drugi su jili pršute.
Sve ča je s mukon prikupila, drugi su lako digli:
od mrsa, vina i smokav, od sira i skute.
*
I meni je čuda dala, a ja san njoj malo vrnuja,
daleko je ona od mene , sama prez ninega svoga.
Da prosi ča od bližnjega, ki zna ko ki bi je čuja,
i kad bi Boga molila, Bog bi druge pomoga.
- Naravno da se kao Slavonac bavim Šokcima i Šokadijom i interpretacijom tog folklora kroz modernu umjetnost, kroz street art, slikarstvo, postere, grafički dizajn. Zapravo želim stvoriti novi pogled i izgled te tradicije i seoske kulture koja je, po mom mišljenju, nepravedno izostavljena u suvremenom dobu, a koja nas može naučiti kvalitetama i vrijednostima života koje su se možda danas zaboravili, veli on.
On je autor murala na zidu bolnice u Rijeci, zatim nekolicine radova u Zagrebu, među ostalim i na Dolcu, dok je mural u njegovoj Županji - a koji prikazuje pokladni običaj "Vuk" iz austrougarskog vremena kada su udane žene za vrijeme poklada spremale u rubinu te na zadnjem dijelu kvačile rep, zbog čega i nosi naziv 'vuk' - brzo postao svojevrsni simbol grada.
S partnericom, također slikaricom Emanuelom Lekić s Krka uskoro odlaze na tromjesečnu rezidenciju u Pariz, žive inače u Zagrebu, a sreli se za studija u Rijeci.
Mislav Lešić rođen je 1991. u Županji, a nakon završene Opće gimnazije u Županji 2010. upisuje Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Godine 2016. po vodstvom mentora D. Stojnića stječe titulu magistar slikarstva. Sudjelovao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama.
Zoričić: "To je budućnost Pule. Neću reći da je ovo nakon Uljanika novi Uljanik, ali zasigurno je je nakon brodogradilišta nova zona industrije na danas zapuštenom i napuštenom prostoru, koji je još u vlasništvu države, koja će nam ga dati u primjenu, a potom vjerujem i u vlasništvo". Projekt iznosi 6 milijuna eura, a malo više do 5 milijuna osigurava EU
Troškovi postupka medicinski pomognute oplodnje sufinancirati će se u iznosu do 800 eura, najviše za jedan pokušaj postupka medicinski pomognute oplodnje proveden tijekom tekuće kalendarske godine
Svi umirovljenici s područja Istre koji su zainteresirani za sudjelovanje na plesnoj večeri mogu se javiti svojoj podružnici Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji će osigurati mjesta za 120 umirovljenika koji se prvi prijave
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
