Iako zasad bez konkretnih financijskih projekcija, bez lokacije, bez jasno definiranog koncepta i sadržaja koji će odrediti zasigurno nemalu novčanu vrijednost projekta, nitko od pobornika osnivanja Muzeja Grada Pule ne dvoji u smisao i potrebu njegova formiranja.
Pritom bi bilo dobro da to ne bude tek interpretacijski 'turistički' muzej s digitalnim sadržajima već ozbiljna muzejska institucija s opipljivim, materijalnim konceptom i osiguranim budžetom za dovoljan broj djelatnika-stručnjaka.
Prvi korak je napravljen. Prekjučer je gradonačelnik Pule Filip Zoričić donio odluku o osnivanju sedmeročlane Radne grupe za pripremu osnivanja Muzeja Grada Pule koju čine stručnjaci iz područja povijesti umjetnosti, likovne umjetnosti, muzejske djelatnosti, dizajna i arhitekture, čiji su dvije temeljne zadaće upravo utvrđivanje lokacije muzeja te izrada sadržaja i tematskih cjelina postava budućeg muzeja.
U radnu skupinu imenovani su pročelnica gradskog Odjela za kulturu Emina Popović Sterpin (predsjednica), povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, akademski likovni umjetnik Eros Čakić, dizajner Mauricio Ferlin, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo i arhitekt Emil Jurcan.
- Pula nema svoj gradski muzej, kaže gradonačelnik Pule Filip Zoričić, dodajući da Grad podupire Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre kao i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ali da to nisu gradske ustanove.
- U budućem gradskom muzeju mogli bi prikazati suvremeniju povijest Pule, povijest grada posljednjih 200 godina, poput njenog brodogradilišta i ostale industrijske baštine, kulturno, sportsko i obrazovno naslijeđe, razdoblja antifašizma, kao i doba Domovinskog rata. U tom smislu sviđa mi se Muzej Grada Rijeke. Formirali smo radno tijelo upravo zato da da se izrade prijedlozi sadržaja i tematskih cjelina postava, kao i da se utvrde moguće lokacije budućeg gradskog muzeja, kaže on.
Nedavno su razgledali zgradu pošte na Danteovom trgu, koja im je, veli gradonačelnik, interesantna kao moguća lokacija muzeja već i zbog toga što je riječ o arhitektonskom remek djelu talijanskog arhitekta Angiola Mazzonija iz 1933. godine.
"Dobili smo informaciju da se zgrada pošte prodaje i otvorili smo razgovore s Hrvatskom poštom. U dopisu smo ih pitali za cijenu", kaže gradonačelnik Zoričić.
Mi smo o tome, pak, poslali jučer upit upravi Hrvatske pošte, čije odgovore očekujemo.
Inače, kada smo prije godinu i pol dana prvi put pisali o prodaji zgrade pulske pošte - spominjući kao primjer prodaju zgrade pošte na Korzu u Rijeci (3.500 kvadrata za pet milijuna eura), sada u vlasništvu modnog brenda Zara - tada su iz Hrvatske pošte odgovorili da pulska zgrada nije prodana niti su o njenoj prodaji vodili pregovore, kazavši međutim i ovo: "Zgrada Pošte na Danteovom trgu 4 u Puli jedna je od nekretnina za koju smo procijenili da ima potencijal ekonomske aktivacije".
Palazzo delle Poste, Pula
Inicijatorica osnivanja Muzeja Grada Pule, povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner ističe da svi malo veći i ozbiljniji gradovi imaju svoje gradske muzeje, a Pula ga nema.
- Ima dva sjajna muzeja, arheološki i povijesni, ali ovaj manjka. Ljudi s imenom i prezimenom, ljudi koji su od osnutka, od Argonauta naovamo činili dobro za ovaj grad, to je temeljna ideja muzeja. Ne zanimaju me artefakti i građevine kao takve, ne zanima me povijest, premda će ona biti okosnica jer kronologija mora postojati. Ljudi koji su tijekom milenija i stoljeća stvarali grad takav kakav jest, to me u suštini jedino zanima, kaže ona.
Sa Slavkom Cetinom izradila je svojedobno prijedlog mogućih lokacija, pretraživši prazne i polupune prostore.
- Neki su lakše, neki teže ostvarivi. Najteže ostvariva, a meni najdraža je zgrada pošte koja je spomenik talijanske moderne, ali spomenik arhitektu Mazzoniju, autoru čuvene rimske željezničke stranice. Pritom mislim na autorski dio Mazzonija, dok nadograđeni dio pošte može dobiti drugu funkciju. Osim zgrade pošte, kao moguću lokaciju budućeg gradskog muzeja predložili smo i Kino Beograd, poslovnu zgradu Uljanika (preko puta Parka grada Graza), staru robnu kuću na Trgu Portarata, robnu kuću na tržnici, zgradu Arena trikotaže, zgradu mlina na rivi, zgradu admiraliteta na rivi, zgrada županije (bivši 'komitet') i Hotel Rivijeru."
Pročelnica gradskog Odjela za kulturu i predsjednica novoosnovane Radne grupe Emina Popović Sterpin kaže da je osnivanje Muzeja Grada Pula predviđeno Planom razvoja kulture Grada Pula za razdoblje 2023-2030. godine.
Emina Popović Sterpin
- Taj je muzej svakako potreban Puli, posebno u kontekstu prezentacije njene povijesti koja nije obrađena u niti jednoj ustanovi, a to je od razdoblje od početka 20. stoljeća do danas - od Uljanika, filma, skladatelja Antonija Smareglije, zaključuje pročelnica Popović Sterpin.
Ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac kaže da Pula zaslužuje takav muzej, no da je na tu temu održan tek jedan razgovor.
- Još nije izložena nikakva koncepcija pa bih se suzdržao od ikakvog komentara sve dok ne bude ozbiljnih razgovora na tu temu. Još ni prostor nije odabran, veli on.
Gracijano Kešac
- Naš muzej ima jako bogatu građu o Puli. Jedan dobar dio fundusa odnosi se na Pulu. Vidjet ćemo kad krenu konkretni razgovori o koncepciji gradskog muzeja. Prostor, fundus, kadar i, naravno, financije preduvjeti su za pokretanje muzeja, zaključuje ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo kaže da su njega i kolegu Kešca iz Povijesnog muzeja pozvali da budu dio Radne skupine i to smatra dobrim potezom.
Na pitanje koliko će budući Muzej grada Pule biti u koliziji s ova dva postojeća muzeja, Komšo odgovara: "Pa mislim da je dobro da smo u timu Gracijano i ja upravo da spriječimo svaku moguću koliziju, ali i da pružimo savjete u toj namjeri da budući gradski muzej pokrije građu koju ne obuhvaćaju naša dva muzeja".
Darko Komšo
- Mi u Arheološkom muzeju planiramo sljedeće godine realizirati stalni postav i Pula je jedna velika okosnica naše priče. Budući muzej grada mogao bi sadržavati stvari zadnjih stotinjak godina, možda na razini interpretacijskog centra i doživljaja, a ne na artefaktu poput postojeća dva muzeja. To tek treba razviti. To je zasad jedna ideja, treba naći prostor, treba naći ljude, treba razviti priču, a i to sve košta, kaže Komšo.
Kao jedno od najznačajnijih ostvarenja između dva svjetska rata u Istri, ujedno i najznačajnije ostvarenje talijanskoga racionalizma u Istri, pulska pošta podignuta je u centru Pule na tada novouređenom Danteovom trgu s novom fontanom arhitekta Enrica Trolisa, koji je, usput, 1936. projektirao sada ruinirano gradsko kupalište na Stoji.
Zgrada glavne pošte, kada je dovršena 1935. godine, imala je na ulazu veliki fašistički simbol, impresivni fascio, a taj je element skinut nakon Drugog svjetskog rata, kada je dio gdje je bio fašistički svežanj obložen sličnim kamenom.
U kolektivnu memoriju ući će i događaj iz ratnih 90-ih. Netko je na pročelje zgrade glavne pulske pošte ispisao grafit "Ovo je Srbija", dok je koji dan kasnije netko lucidno reagirao, ispisavši ispod tog grafita poruku "Ovo je pošta".
Akademski likovni umjetnik Eros Čakić, inače voditelj Zbirke umjetnina grada Pule posebno se zalaže da ova zbirka, a time i Zbirka Antun Motike, dobije svoju pravnu osobnost unutar budućeg Muzeja grada Pule .
- Zbirka Antuna Motike nema pravnu osobnost, a vodi se kao kulturno dobro. Smatram važnim da u novom muzeju ta zbirka , ali i primjerice baština Smareglije, dobije bolji pravni status, kaže Čakić.
Eros Čakić
