POGLEDAJTE FILM "RATA" IZMEĐU SAVIČENTE I SMOLJANCI Mladi autori nasmijali puno Kino Valli
Mladi autori kažu da ovaj film izražava i suštinsku ljubav prema izgubljenoj Istri, kao i probleme koji su uzrokovani kapitalizmom koji oduzima tu Istru od nas. Selo, kažu, nekad lijepo mjesto, danas ima triput više kuća i bazena * Radnja filma “Šparoge” događa se na relaciji Savičenta - Smoljanci,među kojima u stvarnosti dugo postoji rivalitet
2 min
Zoran Angeleski
Mladi autori kažu da ovaj film izražava i suštinsku ljubav prema izgubljenoj Istri, kao i probleme koji su uzrokovani kapitalizmom koji oduzima tu Istru od nas. Selo, kažu, nekad lijepo mjesto, danas ima triput više kuća i bazena * Radnja filma “Šparoge” događa se na relaciji Savičenta - Smoljanci,među kojima u stvarnosti dugo postoji rivalitet
Kolikogod stavljali na vagu s jedne strane amatersku dimenziju i njihov uzrast (redatelj i scenarist Matija Restović ima 17 godina i pohađa treći razred pulske gimnazije srednje, a tu su negdje, plus-minus i svi ostali), a s druge veliku zaljubljenost u film, talent, kreativan zov i stvaralačku nesputanost, mlada istarska ekipa snimila je 22-minutni komičan igrani film "Šparoge" koji je za subotnje premijerne projekcije, uz završne ovacije, dobro nasmijao prepuno kino Valli.
Idiličnu harmoniju dvaju istarskih mjesta uništi snop šparoga i klagenfurtski gastronom. Ono što slijedi je klasična priča o nepopravljivoj ljudskoj naravi.
Radnja filma “Šparoge” događa se na relaciji Savičenta - Smoljanci, među kojima u stvarnosti inače dugo postoji rivalitet.
Zaplet se događa kad klagenfurtski gastronom u lokalnim novinama objavi da su savičentske šparoge najbolje u Istri, iako ih je načelnik Savičente (koji mu ih je servirao) ustvari ubrao u Smoljancima. Evo rata.
Redatelj Matija Restović kaže da je dosta materijala za ovaj, suštinski, pacifistički film dobio od svog noneta i none iz Štokovci (koji su, dodaje, zaslužni za njegovu ljubav prema Istri), te da je u pisanju scenarija bio dosta inspiriran filmovima “Kako je počeo rat na mom otoku” i Maršal”.
Redatelj i scenarist 17-godišnji Matija Restović
Snimatelj i montažer Frane Pekica je uoči filma kazao za naš portal da ovaj film izražava i suštinsku ljubav prema izgubljenoj Istri. Pritom ne treba žaliti što je nema; film prikazuje i probleme koji su uzrokovani kapitalizmom koji oduzima tu Istru od nas. Selo, nekad lijepo mjesto, danas ima triput više kuća i bazena.
U snimanju je sudjelovao je velik broj prijatelja, pa tako u filmu glume Matej Uka Borna Černe, Neva Šebellć, Bartol Pekica, Matija Restović, Nikša Kecman, Nikola Primorac, Frane Pekica, Luka Dvoršak, Lea Bokan, Marko Liverić, Marta Vede, Doria Radolović, Lara Plastić, Marko Levak, Rebeka Nikolić, Lena Maružin i desetak statista, lokalnih mještana.
I ovaj je događaj dio projekta 15 +, pohvalnog filmskog programa koji, zahvaljujući razumijevanju i podršci Kina Valli i PFF-a, vodi skupina mladih koja svojim idejama, promišljanjima i entuzijazmom žele sebi i svojim vršnjacima kreirati prostor za kvalitetno druženje uz dobar film.
Tim čine Jakov Benčić, student režije ADU u Zagrebu (iz Pule), Frane Pekica, učenik Opće gimnazije Pula, Lara Plastić, studentica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu (iz Pule) i Ivan Škorić, učenik Opće gimnazije Pula.
Pulski gradonačelnik Peđa Grbin, iznenada i bez obrazloženj,a s dužnosti člana Povjerenstva za programe u Areni razriješio Edija Cukerića i postavio Gorana Mihovilovića jer je potonji "došao na ideju" da bi on mogao postati član povjerenstva. Sutra, upravo u vezi s tom smjenom i ljetnim programima u Areni ,objavljujemo intervju s Mihovilovićem, a pisat ćemo i o tome da obnova Rojca ne napreduje baš kako bi trebala. Saznat ćete i zašto Općina Fažana diže kredit od 2 milijuna eura
Razgovaralo se o pripremama za nadolazeću utrku koja već desetljećima ima značajno mjesto u kalendaru automobilističkih natjecanja, kako u Hrvatskoj tako i u Europi: „Buzetski dani“ okupit će najbolje europske vozače iz 15-tak zemalja i 15 tisuća ljubitelja automobilizma
Autorica će analizirati načine na koje javna povijest oblikuje naše pamćenje na primjeru burnih događaja iz riječke prošlosti, ali i u širem istarsko-riječkom kontekstu. Poseban naglasak bit će na pitanju kako interpretirati kontroverzne i traumatične teme u muzejima, knjižnicama i javnom prostoru
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
