POZLAĆENO DOBA: U drugoj sezoni put ambicije sve je raskošniji

Kostimirana drama, prequel (prednastavak) Downton Abbeya na kojoj je isti producent oskarovac Julian Fellowes, Lord Fellowes od West Stafforda, član Doma lordova, radio deset godina, svim zaljubljenicima u estetiku, lifestyle i životne probleme brojnih članova kultnog Downton Abbeya, zasigurno nije promakla. Mnogi su dramski zapleti slični, no mjesto radnje serije The Gilded age je New York, kojih tridesetak do četrdesetak godina ranije, kad se njujorško klasno društvo kao i njegove živopisne četvrti, vrtoglavo širilo i gradilo. Pozlaćeno doba ima svoje novo raskošno ruho, dobila je drugu sezonu čiji nastavci upravo izlaze, koja je izvrstan nastavak prve sezone, po mnogočemu i bolja.

Osnovna premisa dramskog zapleta ove ‘američke’ Fellowesove serije o bogatašima i njihovim brojnim slugama jest da su novopečeni bogataši (eng. new money; hrv. skorojević) u to doba nicali među starim bogatašima koji ih pritom nisu namjeravali prihvatiti u svoja  društvena strujanja, kao ni mijenjati ili prilagođavati svoje ustaljene navike radi brojnih novopridošlica koji su u tom periodu stizali u Sjedinjene države. Neki ga povjesničari koriste za grubo označavanje razdoblja između ere rekonstrukcije i progresivne ere, od 1877. do 1900, vrijeme brzog gospodarskog rasta. Naziv se pretežito koristi kao oblik omalovažavanja proturječnosti i licemjerja tog razdoblja: raznolikih ekscesa i ekstremnog siromaštva. Upravo  se time bavi, evo već poodmakla druga sezona istoimene serije.

Definitivno bolja, maštovitijih zapleta i s više ekscentričnih dramskih obrta nego u prvoj sezoni, s raskošnijim zabavama te većom interakcijom posluge i visoke klase, druga je sezona puna događaja koji su zapravo niz povijesno - društvenih prekretnica, kao i temelji izgleda gradova, prometnica i infrastrukture, ali i društvenih normi, habitusa newyorškog melting pota.

Teme Pozlaćenog doba

Osnovna nit fabule prati mladu ženu Marian Brook (Louisa Jacobson), koja, po smrti svog oca, dolazi živjeti kod tetki i pritom ulazi u dinamična ali zatvorena društvena zbivanja New Yorka 1882.godine. Ova klasična ingénue uvučena je u svakodnevnu dinamiku između novo bogataške obitelji Russell, čijim doseljenjem u raskošno zdanje, koje više nalikuje palači nego kući, u 61. ulici u blizini Pete avenije na Upper East Sideu Manhattana, započinje prva sezona serije.

Marian je iz obitelji ‘starih bogataša’ van Rhijn-Brook koja živi preko puta. Njezine tete, bogata udovica Agnes (izvrsna Christine Baranski) i njezina blaga i suosjećajna, dosad neudata sestra Ada (također izvrsna Cynthia Nixon) te Agnesin nestašni sin, prikriveni homoseksualac Oscar (Blake Ritson) pokušavaju održavati tradicionalan način života, ponajviše zbog ponosite tete Agnes, kojoj naravno najviše i smeta dolazak Berthe i Georgea Russela (Carrie Coon i Morgan Spector) u susjedstvo, te njihov pomno skrojeni ulazak u visoku klasu.

Ti si tek sad otkrila nepravdu, ja s njom živim čitav život. Da sam svaki dan provela boreći se s fanaticima, nikad ništa ne bih napravila.

Peggy

Serija se također bavi sukobima s kojima se suočava viša i viša srednja klasa, te viša crnačka klasa koja se tek nedavno oslobodila ropstva, kao i posluga svih razina, koja se brine za sve njihove potrebe. Peggy (Denée Benton) je Marianina prijateljica Afroameričkog podrijetla, koja radi kao Agnesina tajnica (što je iznimno neobično i prema tumačenjima povjesničara, vjerojatno nije bilo tako obzirom na Agnesin status, dok su prikazi likova prilično točni za ono doba) i živi u njihovoj vrlo tradicionalnoj kući, no objeduje s poslugom. U drugoj sezoni ona postaje novinarka New York Globea, jedna od prvih obojenih novinarki, i upravo piše o brojnim rasnim i klasnim nepravdama društva koje se hvali da robova više nema. Njezini roditelji, pripadnici više crnačke klase, žive u Brooklynu, u to doba naseljenom samo Afroamerikancima, i također imaju sluge, u manjem obimu, koji su Afroamerikanci.

Hoće li Bertha dobiti ložu u Metropolitan operi?

Život niza ekstremno bogatih ljudi većinom se svodi na isplanirana društvena zbivanja, ispijanje čaja ili svečano objedovanje, dok žene pretežito rade u dobrotvornim udrugama a muškarci su većinom bankari. Brojna posluga ima svoju dinamiku gdje vidimo skokove iz ranga slugu u višu klasu, ali i obrnuto - što je u drugoj sezoni puno više zastupljeno nego u prvoj, kao i primjerice dovršetak Brooklynskog mosta ili ‘otkrivanje’ ljepota Newporta u Rhode islandu, koji je u to doba postao ‘službeno’ odmaralište bogataša gdje su se munjevito gradili i obnavljali ljetnikovci za odmor.

Otvaranje Metropolitan opere oko kojeg se založila Bertha Russell, te pokrenula sve moguće akcije kako bi dijelom napakostila postojećim bogatašima koji imaju lože u tadašnjoj operi, a i dokazala da je bolja od njih, važan je događaj je koji se proteže čitavom drugom sezonom i oko čega se vrtloži dramski zaplet. Marian je također počela predavati akvarel u školi, čemu se protivi tvrdokorna teta Agnes.

Ovo je sezona Russellovih i oni trijumfiraju. Nedovoljno profinjen, pomalo ‘ruralni’ nesalomljivi bankarski predator George, uz pomoć svoje često osorne supruge suprotstavlja se čeličanama i sindikatima, dok ona hvata vojvodu od Buckinghama u zamku. Njihove sluge za to vrijeme sprječavaju potencijalnu katastrofu koju je osvetoljubivi bivši lakej pokušao prirediti s juhom od jeruzalemske artičoke i tartufa. Četvrta i peta epizoda u drugoj sezoni pune su neočekivanih dramskih obrata, zapravo, nešto poput malih revolucionarnih skokova u neku novu ‘tradiciju’.

Kao i uvijek kod uradaka čiji scenarij potpisuje Fellowes, sva ritualnost, strogost, rigidnost, monumentalnost, dojmljivost, nefleksibilnost, principijelnost kao i ponositost zbog tradicije kod njegovih bogataških familija, njihove posluge i svih navika, raspisana je do najvećih sitnica. Postavljanje žličica oko tanjura za stolom za večeru ili ručak, model kragne na gospođinim toaletama, vrsta brokata i baršuna od kojih se kroje raskošne haljine, visina cilindra kojeg nose gospoda, miris u foajeu u kojem primaju goste, kao i boja cvijeća kojom se ukrašava prostorija za tradicionalne plesove ili pak materijal kojim je tapecirana sofa na kojoj se pije popodnevni čaj, sve je važan dio priče te potencijalni dramski obrt. Iako pretežito točna, neke je povijesne događaje, poput Edisonovog slavnog noćnog osvjetljavanja zgrade 1882. Fellowes prilagodio kako bi postale više filmične.

Karakteri stvoreni za ambiciju

Naravno, novac je najvažniji, društveni status kojeg on donosi te maniri ponašanja, oblačenja i pohođenja društvenih događanja osnova su čitavog ovog kostimsko periodnog kompleksnog zahvata, stoga nije ni čudo da su Fellowessu trebale tolike godine da ga privede kraju. Filmskim jezikom, serija jest konzervativno režirana, bez posebnih rizika u pristupu filmskom pripovijedanju. Takav pristup upravo i priliči ovakvom narativu, koji, kao i dosta Fellowessovih uradaka, pokazuje dubinu tame onoga što ionako znamo da je tamno, no ovdje je detaljno i vrlo filmično; kako bi mnoštvom minijatura jako razvijena fabula u svim slojevima maksimalno došla do izražaja.

Dijaloški je tekst izvrstan, ciničan, odlično prokazuje tadašnje klasne odnose, rangirajući čak i poslugu. Vrlo razvijen dijalog bogat zajedljivim komentarima, doskočicama i figurama iz onog doba, s odličnim naglascima upravo pokazuje prodiranje britanske i dijelom europske kulture te formiranje nekog novog odnosa i prelaska tradicije na novi kontinent, sa svim dobrim i lošim što takav fenomen nosi.

Iako se možda čine klišejiziranima, Fellowess je ovdje svoje karaktere izgradio kako bi pokazao ono što i jest logline ili premisa serije: Ambicija uvijek nađe put. Naravno da je odlično centar te ideje postaviti u ženske karaktere, ovdje u jedan od takvih likova ponosne i iznimno stroge supruge krkana-novobogataša koji slatkorječivo ruje sve pred sobom, ne bi li namaknuo još koju hrpicu novaca. Njihov je odnos iznimno dobro prikazan, nešto poput hladnokrvnog usmenog pakta o zajedničkom razvoju pojedinačnih ambicija. I dok njihova djeca Gladys (Taissa Farmiga) i Larry (Harry Richardson) pokušavaju nešto učiniti na svoju ruku, to gotovo uvijek završava zabranom, prijekorom ili onako kako je majka htjela. Tu se ističe Larryeva veza sa dvadeset godina starijom bogatašicom koju Bertha šaptom ugasi.

Ljubitelji Downton Abbeya vjerojatno se s osmijehom sjećaju izvrsne Maggie Smith kao Lady Violet Crawley. U ovoj američkoj varijanti, gospođa Agnes van Rijn, u izvrsnoj izvedbi Christine Baranski, predstavlja taj isti lik u kontekstu ove drame, no uz svu njenu uštogljenu tvrdokornost ali i pozadinsku komičnost, pokazala je tračak emocije i ljudskosti u drugoj sezoni. Tu se u cammeo ulozi pojavljuje i Oscar Wilde kao prpošni britanski kicoš za kojeg je bilo za očekivati da će dijaloški biti nešto snažnija uloga, no Fellowes se ipak odlučio na njegovu zajedljivu provokativnost i lik sličan spadalu koje se pravi pametnim.

Ocjena prve sezone serije 3 / 5

Trenutna ocjena druge sezone serije 4 / 5

Prva sezona serije Pozlaćeno doba s hrvatskim je prijevodom u cijelosti (9 epizoda) dostupna na HBO Maxu, dok je od druge sezone dosad izašlo pet nastavaka, od najavljenih osam.