PRIHODI PULSKE ARENE PROŠLE GODINE VEĆI OD TRI MILIJUNA EURA! Darko Komšo: "Čini mi se da se oko razdiobe tih prihoda dižu umjetne tenzije"

Arheološki muzej Istre ostvario je u prošloj 2022. godini ukupno 3,169.576 eura prihoda od Arene ili nepunih 24 milijuna kuna (23.881.168 milijuna kuna).

Prije pandemije, u 2019. godini taj je prihod iznosio 2,78 milijuna eura ili nepunih 21 milijun kuna. 

Premda je u 2019. godini Arenu posjetilo skoro pola milijuna ljudi (sto tisuća više nego 2022.), prošlogodišnji prihodi veći su u odnosu na 2019. jer je tada ulaznica u Arenu koštala 50, a tijekom prošle godine 70 kuna, dok će sada, veli nam ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, iznositi 10 eura. Usput, tijekom epidemije 2020. godine Arenu je posjetilo oko 120 tisuća ljudi.

Prošlog su ljeta vijećnica pulskog Možemo Dušica Radojčić i vijećnica SDP-a Sanja Radolović ukazale na činjenicu da Grad Pula, iako još od 2006. formalni vlasnik Arene, ne ubire nikakve prihode od najvećeg antičkog spomenika u Hrvatskoj, simbola grada, najposjećenijeg spomenika i mjesta koncerata renomiranih svjetskih imena.

U tim se javnim kritikama govorilo da Grad Pula od ukupnih prihoda od korištenja spomenika, sukladno ugovoru s Arheološkim muzejom Istre, dobiva samo 30 posto ostvarenih prihoda od spomenika, ali ne u novcu, već da Arheološki muzej u tom iznosu plaća održavanje spomenika.

Pritom se navodio podatak da Dubrovnik ostvaruje 60 posto prihoda od ulaznica na dubrovačke gradske zidine, iako tim spomenikom upravlja Društvo prijatelja dubrovačkih starina.

Ravnatelj Arheološkom muzeja Istre Darko Komšo tvrdi da ugovorenih 30 posto muzej itekako plaća u novcu.

- Plaćamo u novcu, sve košta. Ukoliko plaćamo postavljanje nove rasvjete u Areni, što planiramo za ovu godinu, to je ulaganje od milijun kuna, mi provodimo nabavu i plaćamo novcem. Malo rimsko kazalište koštalo nas je 24 milijuna kuna i mi platimo 24 milijuna kuna. Pritom uopće ne kvantificiramo, ne računamo rad arheologa, mog računovođe, mene kao ravnatelja i cijele uprave muzeja. Treba reći da ostali spomenici ne donose, kao Arena, tako značajan prihod, najviše Augustov hram oko 200 tisuća kuna, no njihovo održavanje dosta košta, veli Komšo.

Grad je bio zauzvrat dužan plaćati Arheološkom muzeju 15 posto prihoda koji ubire na ime spomeničke rente, no to, kaže Komšo, Grad ne čini još od 2017. godina. Ta je renta znala iznositi milijun kuna odnosno, a 150 tisuća kuna dio koji bi trebao dobivati muzej.

Ako je godišnji prihod od Arene i ostalih spomenika nešto više tri milijuna eura, 30 posto je oko milijun eura. U što muzej troši preostala dva milijuna eura?

Nije da mi 70 posto prihoda trošimo na vile, automobile i skupe provode. Mi u spomenike ulažemo bitno više od 30 posto ostvarenih prihoda. Prošle smo godine uložili 140 posto, a 2021. godine 80 posto ostvarenih prihoda. Ostatak novca trošimo na plaće, materijalne troškove i u druge investicije, najvećim dijelom za zgradu muzeja, koji je isto u gradu Puli i namijenjeni građanima Pule i šire. Ulažemo u gradske bedeme, kao i u tvrđavu Fort Bourguignon, i ti su spomenici u vlasništvu Grada Pule.

Kako doživljavate kritike da Gradu Puli, unatoč njezinom vlasništvu nad amfiteatrom, ne ide prihod iz Arene?

Ne mislim da je to problem. Čini mi se da se oko tih prihoda dižu umjetne tenzije. Svatko ima pravo na svoj stav. Smatram da mi odgovorno upravljamo, da razumno raspolažemo svim prihodima, da se ponašamo manirom dobrog gospodara, da smo transparentni, da smo dobri partneri i da nismo oni koji drže figu u džepu.

Bi li trebao Grad Pula dobiti značajan dio prihoda od Arene?

Muzej upravlja Arenom od 50-ih godina, a od 1986. godine i formalno, odlukom tadašnje Skupštine Grada Pule. Ali nije u pitanju samo Arena. Od 2013. godine našom smo inicijativom preuzeli upravljanje i svim spomenicima koji su u gradskom vlasništvu, a to su Malo rimsko kazalište, Augustov hram, Slavoluk Sergijevaca, Dvojna vrata, Herkulova vrata, gradski bedemi i Sv. Marija Formoza. Tada je dogovoreno da se 30 posto vraća i investira u spomenike. Mi smo, kao prvo, ekipirani za takav posao, drugo, transparentni smo kao državna ustanova; imamo otvoreno transparentno računovodstvo, kao i sustav nabave.

Spomenuli ste Malo rimsko kazalište, no njegovu obnovu najvećim su dijelom financirali europski fondovi i država.

Pa naravno. Nama nije cilj zaraditi od Arene i da nas baš briga oko svega drugog. Pokušavamo kroz projekte povući novac iz europskih fondova kao i Ministarstva kulture, koje nam je dalo preko 50 milijuna kuna za obnovu zgrade muzeja i desetak milijuna kuna za obnovu Malog rimskog kazališta. Oni, dakle, ulažu u spomenike Grada Pule, u spomenike koji nisu ni u vlasništvu države, niti u vlasništvu našeg muzeja. Kao primjer, 2021. godine smo od spomenika zaradili 16 milijuna, a u iste smo vratili 19 milijuna kuna. Ne upravljamo mi samo Arenom, nego svim spomenicima.

Jeste li spremni razgovarati s Gradom oko razdiobe prihoda od Arene?

Mi možemo razgovarati o svemu. Nije nikakav problem. Grad uvijek može prema nama izaći sa svojim zahtjevima, a mi prema njima s kontra argumentima, vidjeti što je dobro ili nije.

Jeste li komunicirali oko toga s gradonačelnikom Zoričićem?

Razgovaramo o tome neslužbeno. Sigurno ćemo vidjeti na koji se način odnosi između Grada i Arheološkog muzeja mogu i dalje razvijati. Mi smo prije nekoliko godina dali izravnu pomoć gradskom proračunu od dva i pol milijuna kuna za uređenje serpentine kod Arene. Dio tog novca koji nije potrošen prebačen je u uređenje uspona Franje Nefata. Sigurno postoje modeli suradnje kojima možemo napuniti gradsku blagajnu, pitanje je po kojem modelu, i da su zadovoljne obje strane. Ništa nije vječno. Na kraju krajeva, ako Grad Pula oni nisu zadovoljni s nama i našim upravljanjem Arenom, to se uvijek da razriješiti na drugačiji način. Razgovarao sam i s Dušicom Radojčić i Sanjom Radolović, svi znaju kako mi radimo i svi znaju moj stav. Mi smo otvoreni za razgovore s bilo kojom političkom opcijom, i pozicijom i opozicijom.

Koliko su godišnji troškovi Arene?

Mogu reći za 2021. jer još nije zgotovljen račun za 2022. Arena i svi ostali spomenici su 2021. prihodovali 16 milijuna i 150 tisuća kuna, najviše arena (13,9 milijuna od ulaznica i 1,2 milijuna kuna od suvenira, a  Augustov hram 160 tisuća kuna). Dakako, Arena je lokomotiva. Te  2021. puno je je uloženo nazad u spomenike, najviše u Malo rimsko kazalište, tada najveće gradilište, u koje je investirano 12.774.000 kuna.

Arena ima petero stalno zaposlenih djelatnika, a tijekom sezone od travnja do konca godine, 15 do 20 ljudi radi preko ugovora o radu, a imamo studente koje nam pomažu. Godišnji trošak za plaće radnika iznosio je 1.166.000 kuna, režije 108 tisuća, a zaštitarske usluge oko 900.000 kuna.

Ispada da vam trošak iznosi tek deset posto prihoda od Arene koji vam ostaje.

Nemamo trošak od deset posto. A što je s 12 milijuna kuna uloženih te godine u Malo rimsko kazalište koje je također gradska imovina.

Ali obnova Malog rimskog kazališta je aktualna i traje kraće.

Da, ali i prošle je godine također uloženo u Malo rimsko kazalište 12-13 milijuna kuna, a ulagali smo i u Augustov hram, Sv. Mariju Formozu, i u druge spomenike. Ulagali smo kroz sve ove godine bitno više od 30 posto natrag u spomenike. A nikad, baš nikad nisu u troškove ukalkulirani stručni radovi nas iz muzeja. Kada bi se uračunali, ukupni bi troškovi bili puno veći.

Treba li podignuti cijenu ulaznice za Arenu?

Naša je Arena najjeftinija na cijelom Sredozemlju. U Italiji su skuplje ulaznice. Ulaz u nacionalne parkove su 200 kuna, kao i dubrovački  bedemi, no tamo je druga struktura gostiju, iz kruzera. Sada smo podigli cijenu ulaznice na 10 eura i mislim da je to realna, optimalna cijena. Na koncu, ja ne donosim samostalno tu odluku već u konzultaciji s Upravnim vijećem muzeja, u kojem su u ime države (kao osnivača muzeja) predstavnici Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu i Tomislav Jelić iz  Ministarstva kulture, Jasmina Kamber kao predstavnica Grada Pule te Đeni Gobić-Bravar i Adriana Gri Štorga ispred Arheološkog muzeja.