"Niti jedan rat nije samo oslobodilački, niti samo osvajački. Osnovni element ovih država je da im udžbenici prenose strah i to brutalnije nego što se ikad radilo. Hrvatska je udžbenike promijenila 1992., Srbija 1993., a BiH 1994. godine. Nemate bolji dokaz važnosti udžbenika povijesti za indoktrinaciju od toga podatka da zemlje usred rata, etničkog čišćenja, sankcija, zločina i bijede mijenjaju nastavu povijesti. To pokazuje koliko je to važno", kaže ona * Iako nova, njena knjiga "Prošlost dolazi" ima kultni status, s čak četiri reizdanja u nepunih godinu dana. Počiva na znanstvenim istraživanjima, a čita se kao roman
"Niti jedan rat nije samo oslobodilački, niti samo osvajački. Osnovni element ovih država je da im udžbenici prenose strah i to brutalnije nego što se ikad radilo. Hrvatska je udžbenike promijenila 1992., Srbija 1993., a BiH 1994. godine. Nemate bolji dokaz važnosti udžbenika povijesti za indoktrinaciju od toga podatka da zemlje usred rata, etničkog čišćenja, sankcija, zločina i bijede mijenjaju nastavu povijesti. To pokazuje koliko je to važno", kaže ona * Iako nova, njena knjiga "Prošlost dolazi" ima kultni status, s čak četiri reizdanja u nepunih godinu dana. Počiva na znanstvenim istraživanjima, a čita se kao roman
Vrijedilo je itekako biti sinoć u punom Crvenom salonu na pulskom Sajmu knjige na predstavljanju iznimno važne knjige istaknute srpske povjesničarke i sveučilišne profesorice iz Beograda prof. Dubravke Stojanović "Prošlost dolazi", objavljene u kultnoj Biblioteci XX vek, koju uređuje dr. Ivan Čolović (autoričin suprug), istaknuti sociolog, antropolog i etnolog velikog moralnog i znanstvenog kredibiliteta. I to ne samo zbog bolno precizne analize današnjeg srpskog društva kroz analizu udžbenika povijesti, već i zbog slične prakse indoktrinacije putem udžbenika povijesti i u Hrvatskoj.
Treba pritom istaknuti da ovaj par godinama pripada najužem krugu beogradskih aktivista koji su se u najolovnija vremena, kad se lako gubila glava, a i danas je to opasno, otvoreno suprotstavili velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića, a kasnije, sve do danas, i politici Aleksandra Vučića.
Prof. Stojanović kazala je u suštinskom dijelu svog obraćanja ovo: "Od 90-ih se upada u nešto što njemačka povjesničarka kulture sjećanja Aleida Assmann zove traumatičan poraz. Čak i nedvosmislene pobjede, kao Prvi i Drugi svjetski rat proglašavaju se porazima, iz političkih razloga. Sve se tumači kroz žrtvu i poraz. To je potpuni preokret iz jednog pobjedničkog mentaliteta u jedan mentalitet žrtve, što je i dovelo do rata 90-ih sa srpske strane (a ta se promjena desila već 80-ih). Zašto je to opasno i zašto je to gotovo nerješiv problem? To, naime, potpuno zakopava društvo, to je društvo koje se osjeća isključivo kao žrtva i ono nema budućnosti, nema razvoj, ono više nema nade. Jer ono mora riješiti svoj problem žrtve. Ono kopa po rani neprekidno. I ako vi kažete: "Čekajte, stanite s time, ajde da vidimo gdje bismo mi mogli da krenemo", onda vam oni kažu: "A pa čekaj čekaj, a naše žrtve? Ne možemo mi nigdje dalje dok to ne riješimo".
- I zato se ova knjiga zove "Prošlost dolazi". Jer oni stalno stvaraju utisak da će prošlost tek doći, i da mi tek trebamo riješiti sve, od Kosovske bitke do danas, 'pa kad to riješimo, lako ćemo mi sa sadašnjošću i budućnošću'. Oni nas namjerno zakopavaju i to je osnova svake diktature, svake autoritarne vlasti. I to je nešto što Vučić radi bolje od svih, kazala je prof. Dubravka Stojanović, podsjetivši da su 2000. u Srbiji, još za premijera Đinđića, napušteni partizani i rehabilitirani četnici.
"Od tada nema četničkih zločina niti četničkih kolaboracija, ima samo partizanskih zločina. A četnici su svoje neprijatelje tek povremeno šamarali", dodala je.
Autorica je sinoć analizirala promjene u tumačenjima prošlosti u srpskim udžbenicima povijesti od 1913. do 2021. Njena knjiga ima kultni status, s čak četiri reizdanja u nepunih godinu dana. Počiva na znanstvenim istraživanjima, a čita se kao roman.
"Niti jedan rat nije samo oslobodilački, niti samo osvajački. Osnovni element ovih država je da im udžbenici prenose strah i to brutalnije nego što se ikad radilo, kazala je sinoć.
- Hrvatska je udžbenike promijenila 1992., Srbija 1993., a BiH 1994. godine. Nemate bolji dokaz važnosti udžbenika povijesti za indoktrinaciju od toga podatka da su zemlje usred rata, etničkog čišćenja, sankcija, zločina i bijede mijenjaju nastavu povijesti. To pokazuje koliko je to važno, kaže ona.
'Svrha lažiranja je prikazati sebe kao nevinu žrtvu svih okolnih naroda, izazvati empatiju prema vlastitoj naciji, ali i stalni strah i tjeskobu. U takvoj atmosferi nacija je stalno spremna na svakakve ludosti koje političke elite smišljaju kako bi zadržale i održale svoju korumpiranu vlast'.
- Historija je najzgodnija za podizanje emocija, a ova knjiga zato možda i jest roman, jer to je roman o emocijama i tome kako su se kojoj generaciji mogle podići emocije da ih se pokrene na najgore stvari, a posebno na ratove 90-ih koji su utemeljeni na manipulaciji, kazala je.
- Svaki moj dolazak na Sajam bio mi je nagrada. Prvi put kada sam došao i vidio Pufku koja je zajahala knjigu mislio sam da je riječ o književnom kritičaru, a sada kada je vidim kako čita zadubljena u knjigu, onako kako čitaju samo njeni autori zaljubljeni u svoju literaturu, vidim da je Pufka postala pisac”, kazao je Ivan Čolović, otpjevavši starogradsku rođendansku čestitku Sajmu i Magdaleni Vodopija.
*
"Jezik nije monolitni sustav. Jezik ima svoje unutarnje protuslovlje, neku unutarnju nemogućnost. Jezik ne može biti spol. Spol je točka u kojoj s jezik lomi. Ideja da je spol osnova identiteta je pogrešna upravo zato jer spol i seksualnost izbacuju čovjeka iz takta i on ne može biti točka identiteta već sloma", rekla je Alenka Zupančič, slovenska filozofkinja i intelektualka, gošća Doručka s autorom odgovarajući na pitanje Aljoše Pužara o odnosu ontologije i spola, odnosno spolu kao točki dezorijentacije.
O postavljanju ciljeva, izazovima, snazi koju imamo u sebi, o životu koji se živi punim plućima, o ljubavi, podršci i partnerstvu, ali i vinu i životu prije i poslije Vinistre, govorila je Đurđica Orepić, kojoj je ovogodišnji Histrokozmos dodijelio titulu Sakramenske.
Autorica knjige „Ironwoman“, čudesna žena koja je samo u ovoj godini istrčala dva Ironmana, u ovom „željeznom“ sportu na svjetskoj rang listi koja broji 150.000 ljudi je među 50 najboljih. Počela je trčati u 47. godioni, iz oklade i ubrzo istrčala svoj prvi maraton, iako se nikada do tada nije bavila sportom. Plivati kraul naučila je preko YouTubea. Njen vitez u životu i Histrokozmosu je Ivica Matošević.
"Žena medvjed" (Iris Illyrica) nova je knjiga švedske književnice Karoline Ramqvist koja piše o (ne)mogućnostima ispisivanja ženskog iskustva, a bila je gošća programa Moć žene. Ugostio ju je Aljoša Pužar i autorici poručio: „Vaša će knjiga dobro starjeti, jer će je svijet, sve više trebati. Na vašu radost kao autorice, ali i našu žalost jer ćemo još uvijek morati rješavati pitanja koja ona promišlja.“
- Ova knjiga govori o podijeljenosti između spisateljice koja piše i tijela koje pritom nastanjuje. U fokusu je majčinstvo i potreba za pisanjem, kazala je Karolina Ramqvist koja smatra da je pisanje uvijek neka vrsta otpora. A jedan od glavnih razloga zbog kojih je knjigu počela pisati je to što je bila umorna od ideje ženskog pisma posebno zato jer je odrasla uz radikalni feminizam u Švedskoj i vidjela u kojem smjeru ide.
Mnoštvo mladih označilo je jutro u na Sajmu. Osnovci su u 'Pop Lektiri' učili o slovima i tekstu u slikovnici i stripu s dizajnerima i fantastičnim voditeljima Vjeranom i Viborom Juhasom.
Emir Imamović Pirke ugostio je uspješnog pisca i scenarista Antu Tomića i srednjoškolcima koji su došli na Pop Lektiru objasnio 'Kako se piše film'.
Vrlo zorno su pokazali da je pisanje scenarija mukotrpan posao u kojem i muž može biti skup, a garaža koja je ušla u priču u jednom trenutku postaje nebitna. Radi povijesti, važno je reći da se u Hop i Pop Lektiri, koje su zapravo prave male škole kreativnosti, ne uči iz udžbenika. Učitelji su autori, pisci, dizajneri, redatelji, umjetnici različitih profila.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.