U jednoj noći u Puli ukradena dva romobila
Romobil držite zaključan po mogućnosti u garaži ili drugom zatvorenom prostoru, odnosno na mjestima koja nisu uočljiva sa ulice i koja su noću osvijetljena, savjetovala je policija
Glavna ideja ovog rada je proizvesti računalne modele iz prirodnih uzoraka izgriženog drveta koji će se nakon obrade ponovno reproducirati i materijalizirati te tako zatvoriti cikličnu akciju kroz krug priroda-čovjek-tehnologija u okviru suvremenog umjetničkog konteksta.
Glavna ideja ovog rada je proizvesti računalne modele iz prirodnih uzoraka izgriženog drveta koji će se nakon obrade ponovno reproducirati i materijalizirati te tako zatvoriti cikličnu akciju kroz krug priroda-čovjek-tehnologija u okviru suvremenog umjetničkog konteksta.
Galerija Novo (udruge Metamedij, Atanor, Faro 11 i Labin Art Express XXI) organizatori su izložbe Branimira Štivića Pod korom koje će se otvoriti u četvrtak, 12. rujna, u 20:00 sati.
Pod korom je umjetničko-istraživački projekt parazitskih kukaca iz porodice potkornjaka (lat. Ipidae) i strojne reprodukcije artefakata pronađenih u šumama diljem Hrvatske, posebice na području Gorskog Kotara, Like i hrvatskih otočja. Hranjenjem drvnim materijalom i korom stabala paraziti ostavljaju trag nalik na tipografske elemente koje autor oblikuje u vrstu asemičkog rukopisa.
Izgradnjom stroja za glodanje te graviranje drveta i metala autor urezuje grafike nastale digitalizacijom pronađenih kora u suvremene industrijske drvene pločaste materijale poput šperploče, melamina i furnira. Strojnim urezivanjem u drvni materijal i meke metale produljuje se trajnost tragova propadanja takvih artefakata u prirodi, a kompozicija koja nastaje preslagivanjem i uzorkovanjem reljefnih oblika podsjeća na davno izgubljeni rukopis. Glavna ideja ovog rada je proizvesti računalne modele iz prirodnih uzoraka izgriženog drveta koji će se nakon obrade ponovno reproducirati i materijalizirati te tako zatvoriti cikličnu akciju kroz krug priroda-čovjek-tehnologija u okviru suvremenog umjetničkog konteksta.
Branimir Štivić (1991., Cerić) diplomirao je Nove medije na ALU u Zagrebu i Informacijsko i programsko inženjerstvo na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Bavi se računalnim programiranjem od 2002. godine, a posljednjih 5 godina aktivno radi kao nezavisni profesionalac programskog inženjerstva u kulturnim i kreativnim industrijama.
Do sada je sudjelovao na preko 40 projekata kao stručni suradnik i umjetnik. Bavio se dizajnom zvuka, terenskim snimanjem zvuka, video sintezom, programiranjem interaktivnih instalacija, programiranjem senzora, upotrebom tehnologije umjetne inteligencije/strojnog učenja, robotikom, uradi-sam-kulturom itd.
U svojem umjetničkom radu bavi se zvučnim i svjetlosnim instalacijama, a/v performansom, živim filmom, expanded-cinema performansom, programiranom umjetnošću, umjetnom inteligencijom i zvukom za suvremeni ples. Pretežito počinje od zvuka, a tehnologiju i programski kod u recentnim radovima koristi kao glavni medij za multidisciplinarni pristup u istraživanju medijalnosti zraka, disanja, vjetra, pneumatike, tla, LED tehnologije, fizikalnošću piksela, izgubljenih materijala (engl. lost footage), neuralne sinteze, animizma, vitalnosti objekata i materije u doba tehnosfere i antropocena.
Član je umjetničkog kolektiva ARBAJT koji propituje teme povezanosti između umjetnosti i rada. Surađivao je s DB Indoš: Kuća ekstremnog muzičkog kazališta, u performansu “I:O:” i “Kužni Ifrit”, te izlagao na grupnim i samostalnim izložbama u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, GMK, artKit Kibla, Atelijeri Žitnjak, Lazareti, Šira, Prozori, Laubi, Pogonu jedinstva, Kazamatu, NMG@Praktika i Galeriji SC. Dobitnik je umjetničke nagrade Zlatna Lubenica 7.0 2023. godine u Puli.
Produkcija rada je financirana sredstvima Ministarstva Kulture u okviru natječaja “Javni poziv za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2023. godini.
Romobil držite zaključan po mogućnosti u garaži ili drugom zatvorenom prostoru, odnosno na mjestima koja nisu uočljiva sa ulice i koja su noću osvijetljena, savjetovala je policija
Dok se radovi pomjeraju s kraja na kraj šetališne zone i sve više zadiru u okolne ulice, dobili smo popis svih adresa do kojih će radni strojevi stići
Dokumentarni film „Godina prođe, dan nikako“ prati dvojicu muškaraca u Slavoniji u Rajevu Selu. Tomislav i Joso su muškarci u svojim 50-tima i bez žena. U potrazi za boljim životom njihove žene su prije nekoliko godina otišle raditi preko granice gdje su pronašle nove partnere i trajno se preselile
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.