Glavna ideja ovog rada je proizvesti računalne modele iz prirodnih uzoraka izgriženog drveta koji će se nakon obrade ponovno reproducirati i materijalizirati te tako zatvoriti cikličnu akciju kroz krug priroda-čovjek-tehnologija u okviru suvremenog umjetničkog konteksta.
Glavna ideja ovog rada je proizvesti računalne modele iz prirodnih uzoraka izgriženog drveta koji će se nakon obrade ponovno reproducirati i materijalizirati te tako zatvoriti cikličnu akciju kroz krug priroda-čovjek-tehnologija u okviru suvremenog umjetničkog konteksta.
Galerija Novo (udruge Metamedij, Atanor, Faro 11 i Labin Art Express XXI) organizatori su izložbe Branimira Štivića Pod korom koje će se otvoriti u četvrtak, 12. rujna, u 20:00 sati.
Pod korom je umjetničko-istraživački projekt parazitskih kukaca iz porodice potkornjaka (lat. Ipidae) i strojne reprodukcije artefakata pronađenih u šumama diljem Hrvatske, posebice na području Gorskog Kotara, Like i hrvatskih otočja. Hranjenjem drvnim materijalom i korom stabala paraziti ostavljaju trag nalik na tipografske elemente koje autor oblikuje u vrstu asemičkog rukopisa.
Izgradnjom stroja za glodanje te graviranje drveta i metala autor urezuje grafike nastale digitalizacijom pronađenih kora u suvremene industrijske drvene pločaste materijale poput šperploče, melamina i furnira. Strojnim urezivanjem u drvni materijal i meke metale produljuje se trajnost tragova propadanja takvih artefakata u prirodi, a kompozicija koja nastaje preslagivanjem i uzorkovanjem reljefnih oblika podsjeća na davno izgubljeni rukopis. Glavna ideja ovog rada je proizvesti računalne modele iz prirodnih uzoraka izgriženog drveta koji će se nakon obrade ponovno reproducirati i materijalizirati te tako zatvoriti cikličnu akciju kroz krug priroda-čovjek-tehnologija u okviru suvremenog umjetničkog konteksta.
Branimir Štivić (1991., Cerić) diplomirao je Nove medije na ALU u Zagrebu i Informacijsko i programsko inženjerstvo na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Bavi se računalnim programiranjem od 2002. godine, a posljednjih 5 godina aktivno radi kao nezavisni profesionalac programskog inženjerstva u kulturnim i kreativnim industrijama.
Do sada je sudjelovao na preko 40 projekata kao stručni suradnik i umjetnik. Bavio se dizajnom zvuka, terenskim snimanjem zvuka, video sintezom, programiranjem interaktivnih instalacija, programiranjem senzora, upotrebom tehnologije umjetne inteligencije/strojnog učenja, robotikom, uradi-sam-kulturom itd.
U svojem umjetničkom radu bavi se zvučnim i svjetlosnim instalacijama, a/v performansom, živim filmom, expanded-cinema performansom, programiranom umjetnošću, umjetnom inteligencijom i zvukom za suvremeni ples. Pretežito počinje od zvuka, a tehnologiju i programski kod u recentnim radovima koristi kao glavni medij za multidisciplinarni pristup u istraživanju medijalnosti zraka, disanja, vjetra, pneumatike, tla, LED tehnologije, fizikalnošću piksela, izgubljenih materijala (engl. lost footage), neuralne sinteze, animizma, vitalnosti objekata i materije u doba tehnosfere i antropocena.
Član je umjetničkog kolektiva ARBAJT koji propituje teme povezanosti između umjetnosti i rada. Surađivao je s DB Indoš: Kuća ekstremnog muzičkog kazališta, u performansu “I:O:” i “Kužni Ifrit”, te izlagao na grupnim i samostalnim izložbama u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, GMK, artKit Kibla, Atelijeri Žitnjak, Lazareti, Šira, Prozori, Laubi, Pogonu jedinstva, Kazamatu, NMG@Praktika i Galeriji SC. Dobitnik je umjetničke nagrade Zlatna Lubenica 7.0 2023. godine u Puli.
Produkcija rada je financirana sredstvima Ministarstva Kulture u okviru natječaja “Javni poziv za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2023. godini.
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
