Jučer je, uz pozitivne reakcije prolaznika, slikar, grafički dizajner i ilustrator Mislav Lešić dovršio mural na zidu zgrade na Trgu kralja Tomislava na Verudi, posvetivši ga istarskom pjesniku Mati Baloti, i njegovoj pjesmi iz 1938. godine 'Moja mati", čija Je prva strofa ('Moja mati je bila velika sirota, tuju je zemlju kopala, tuje pode je prala. Sva svoja lita otkidala je od svoga života, i malo po malo sve je drugin razdavala') ispisana u podnožju velikog crteža istarske majke koja u tradicionalnoj nošnji guli krumpir.
U ovoj je zgradi rođena i odrasla Barbara Baćac. Ona i njena majka Vera Mihajlović, i danas stanarka na četvrtom katu ove zgrade, jako su zadovoljne konačnim izgledom i porukom murala.
Stanarke zgrade Barbara Baćac s majkom Verom - mural im je je lijep
Umirovljeni kolega novinar, dugogodišnji voditelj Radio Pule i glazbenik Ludvig Slana kaže nam: "Gledajući ovu prekrasnu sliku, kao da vidim moju nonu Juditu koja je rođena u Svetom Petru u Šumi 1896. godine, dvije godine prije rođenja Mate Balote. Kao da vidim i svoju pokojnu majku Valeriju".
- Slika otvara dušu i vraća nas u prošlost. Vraća nas u vrijeme kada je čovjek, čini mi se, bio ipak malo drugačiji nego danas. Potiče nas nas da razmislimo o empatiji i ljubavi prema ljudima, ali i svom zavičaju. Ovo je pun pogodak za Pulu i za cijelu Istru, kaže on.
Muralom je oduševljena Nikica koja se fotografirala s unukom Dominikom.
- Stihovi pjesme su fenomenalni. Veruda je dobila još jedan dublji 'touch'. Inače sam Verudež sto godina. Već 45 godina živim u Banovčevoj ulici. Oduševila sam se kad sam vidjela mural i pjesmu Mate Balote. Inače sam iz tog kraja, iz Velikih Vareški, kaže nam ona.
Gospođa Fina kazala nam je da mural dosta vjerno prikazuje težački život. "Ruke gule krumpir, ali lice mi najviše govori, posebno oči", veli ona.
Osnivač festivala 'Kistom kroz zid', ilustrator i street artist Vedran Štimac kaže nam da bi se uskoro trebao realizirati mural na jednoj zgradi na Vidikovcu, no, kaže, dosta je zahtjevna procedura.
Paziti da ulična umjetnost ne donese gentrifikaciju
- Prvo se treba dogovoriti s Gradom, pa s upraviteljem zgrade pa projekt treba predstaviti stanarima, gdje su moguća nerazumijevanja i otpor. Za pripremu je potrebno bar mjesec dana. U ovom slučaju imali smo sreće da su stanari nakon inicijalne prezentacije bili oduševljeni i zbog ne baš dobrog stanja fasade. Dali su nam povjerenje pa nije bilo prepreka brzoj realizaciji murala, kaže Štimac.
- Svatko može ovu pjesmu protumačiti na svoj način, pa i u kontekstu aktualne rasprodaje djedovine strancima, sve do posvećenosti majkama, dobroti. Mural ima monumentalnu vrijednost, to ostaje gradu te će i po tome grad biti prepoznat. Svi imaju benefite od toga. S druge strane, uvijek gledam da motivi potiču dijalog u javnosti i kritičko razmišljanje, da se sve ne zadržava na njihovoj estetskoj vrijednosti. Javni prostor i treba koristiti na taj način. Opet, treba paziti jer ulična umjetnost može u daljnjim koracima izazvati neželjene pojave, posebno to vidimo u metropolama gdje se dijelom i zbog ulične umjetnosti dešavaju procesi gentrifikacije (karakter četvrti mijenja se zbog priljeva imućnijih stanovnika i tvrtki, op.a.), zbog čega cijene stanova u umjetničkim kvartovima rastu, dolaze turisti itd. Svjesni te činjenice, ne želimo sve murale centrirati na jedno mjesto, već i na gradsku periferiju, zaključuje osnivač festivala 'Kistom kroz zid' Vedran Štimac.
On je za prošlogodišnjeg premijernog festivalskog izdanja oslikao mural - portret Karla Rojca na istočnoj strani zgrade, koji baštini antifašističko nasljeđe i komunicira povijest same ustanove.
Foto Hassan Abdelghani
Na zapadnoj strani zgrade Boris Bare oslikao je veliki mural s motivom radnika Uljanika koji gura Pony bicikl i ispod ruke drži maketu broda Berge Istra, izgrađenom u istom brodogradilištu. Taj mural predstavlja hommage industriji u Puli i radnicima koji su doprinijeli gospodarskom rastu Pule u prethodnom stoljeću. Treći mural manjih dimenzija u unutarnjem dvorištu oslikava Marin Remić, a tematizira poziciju izbjeglica u današnjem društvu.
