Kultura

DVA AUTORA, DVIJE KNJIGE O ISTARSKOM ANTIFAŠIZMU

Sociolog Renato Matić: "I fašizam i antifašizam počeli su 1920. ovdje u Istri!" - donosimo dijelove Mussolinijevog govora u Puli

"Fašisti ne bi mogli ubijati, batinati, spaljivati narodne domove, ukidati štampu  bez podrške karabinjera, vojske, sudske vlasti i građanskih intelektualaca. Državna vlast u Rimu je itekako znala što se zbiva u Istri. Izostala je osuda nasilja, kao što je ta osuda izostala na razini demokratske Europe", kazao je dr. Milan Radošević, autor knjige "Geneza antifašizma u Istri" te Matićev bliski suradnik 


 
6 min
Zoran Angeleski
dr. sc. Renato Matić i dr. sc. Milan Radošević

"Fašisti ne bi mogli ubijati, batinati, spaljivati narodne domove, ukidati štampu  bez podrške karabinjera, vojske, sudske vlasti i građanskih intelektualaca. Državna vlast u Rimu je itekako znala što se zbiva u Istri. Izostala je osuda nasilja, kao što je ta osuda izostala na razini demokratske Europe", kazao je dr. Milan Radošević, autor knjige "Geneza antifašizma u Istri" te Matićev bliski suradnik 

"Što je istarski poučak? I fašizam i antifašizam počinju 1920. ovdje u Istri. Počinje s crnim uniformama, ricinusovim uljem i batinama, a završava s holokaustom, odnosno trenutkom kada antifašistička koalicija staje na glavu nemani. To je 25 godina tragedije koja se mogla izbjeći da se shvatio narod u Istri, da su Europa i svijet shvatili da nasilje neće nestati na Dinaridima te s ubijanjem i protjerivanjem, kako je u Puli rekao Mussolini, 500.000 barbarskih Slavena. Ne, ići će do kraja. Nasilje je kao Moloh, kad se istrgne iz laboratorija ne možeš mu ništa osim ga uništiti. Jedini koji je pružio otpor je istarski narod, Hrvati, Slovenci, talijanski antifašisti, svi koji su se osjećali ugroženima", kazao je večeras u valjda nikad punijoj dvorani pulske Gradske knjižnice poznati sociolog i sveučilišni profesor dr. sc. Renato Matić za istodobne promocije njegove  knjige “Društvo i otpor fašizmu. Istarski poučak i globalni izazovi" te knjige pulskog povjesničara dr. sc. Milana Radoševića "Geneza antifašizma u Istri", čiji je podnaslov "Fašističko nasilje spram radničkog i hrvatskog nacionalnog pokreta na Puljštini 1920.".

Uz autore, govorili su u ime izdavača, Srednje Europe, dr.  sc. Damir Agičić, dr. sc. Darko Dukovski, a pročitano je i pismo dr. sc. Vjerana Katunarića koji je, iako najavljen, bio spriječen doći u Pulu.

- Otpor počinje kao borba za život i završava kao borba za život, pa je tako i kad nož dođe pod grlo Englezima, Amerikancima, svima koji su strane gledali i šutjeli. Tragedija, 60 milijuna žrtava, holokaust, sve se moglo zaustaviti da se slušalo i bar malo suosjećalo sa stanovnicima Istre...Imamo problem da sve mora početi 1941. godine. Zašto, kad je počelo 1920. godine. Ovdje je počelo. To je istina, to je povijest, i to je smisao ovih dviju knjiga, zaključio je Renato Matić, uz dug aplauz publike.

On i Milan Radošević pokrenuli su 2017. u okviru Istarskog povijesnog društva znanstveno-istraživački projekt  „Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog“.

U knjizi Milana Radoševića "Geneza antifašizma u Istri" znanstveno je obrađena tema početaka fašističkog nasilja usmjerenog protiv radničkog te hrvatskog narodnog pokreta u Istri 1920. godine koji je generirao i prvi antifašistički otpor.

Kroz četiri poglavlja su, konzultacijom arhivskog, novinskog, memoarskog gradiva, rekonstruirane epizode Vodnjanske bitke (16. siječnja), prvomajskog krvoprolića na pulskoj Portarati, fašističkog paleža Narodnoga doma u Puli (14. srpnja), napada na odvjetnike dr. Mirka Vratovića i dr. Ive Zuccona (Cukona) (16. srpnja) te konačno Mussolinijeva posjeta Puli (21. rujna 1920.) i sukoba fašista sa socijalistima.

- Fašisti to ne bi mogli činiti bez podrške karabinjera, vojske, sudske vlasti i građanskih intelektualaca. Državna vlast u Rimu je itekako znala što se zbiva u Istri. Izostala je osuda nasilja, kao što je ta osuda izostala na razini demokratske Europe, kazao je autor knjige Milan Radošević, povjesničar i viši znanstveni suradnik na Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-Područnoj jedinici u Puli. Ukazao je da se tragedije kroz pasivnost mogu ponoviti i da se i danas vrijedi boriti pisanom riječju jer je, kako je dodao, pero jače od mača.

Što je rekao Mussolini u Puli i je li dobio šamar?

Povjesničar i sveučilišni profesor prof. dr. Darko Dukovski, govoreći o vjerodostojnosti čuvene pljuske Mussoliniju u Puli kazao je da se nešto sigurno dogodilo, pljuska ili dobacivanje. "Značajna je ta reakcija. Ljudi su prigrlili tezu o pljusci, pokazali su da bi im bilo lijepo da smo ga pljusnuli", kazao je Dukovski. U knjizi Radošević ne mimoilazi dopis pulskog civilnog komesara Giovannija Oriola u kojem ovaj piše da se nakon 'konferencije'  dogodio "jedan vulgaran (priprost) napad protiv osobe Benita Mussolnija". 

Kad smo kod Mussolinijeva posjeta Puli, vrijedi napomenuti da nova Radoševićeva knjiga nudi i vrijedan integralan, podulji Mussolinijev govor u pulskom kazalištu, kao i prijevod na hrvatski jezik. Evo par dijelova Mussolinijevog govora 21. rujna 1920. u pulskom kazalištu 'Politeama Ciscutti': 

Ovako glasi sami početak govora: "Borci! Pred vama stoji jedan od najomraženijih talijanskih političara kojeg su u posljednjih 20 godina političkog života ujedno najviše i napadali. To je iskustvo izrazito zaoštrilo retoriku mojih govora, ako se o retorici uopće može govoriti. Stoga ne znam držati laskave govore. Govor je za mene djelovanje, borba". 

(...) 'Iza vrhova vaših planina, Istrani, nalazi se nasilan narod koji želi doprijeti na Jadran. S gospodarskog aspekta, to može biti talijansko-srpsko more, ali u vojnom pogledu ono to neće biti nikada! Sa svojih pedeset milijuna stanovnika, Italija će kao najkompaktnija jezgra nakon Rusije i Njemačke biti ta snaga kojoj je predodređeno da sa Sredozemlja upravlja cjelokupnom europskom politikom. Osovina će se s Londona, Pariza i Berlina pomaknuti prema Rimu. Italija mora postati most između Istoka i Zapada. Demografski faktor gura Italiju prema ekspanziji na Mediteran i na Istok. Naš teritorij je previše tijesan za tako temperamentan narod. Ali za ostvarenje sredozemnog sna potrebno je da Jadran, koji je jedan od naših zaljeva, bude u našim rukama. Pred rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku mrkve, nego politiku batine. Dakle, ne odustati od ičega. (…)'

... "Mi, žitelji stare Italije, smo pomalo već otupili i potrebno nam je doći među vas i osvježiti se u ovim prekrasnim pučinama ideala. Vidio sam kako se ocrtavaju obrisi velebne rimske Arene u koju je naša tisućljetna civilizacija utisnula svoj vječni trag. Taj nam trag govori da talijanstvo u ovom gradu neće nikada iščeznuti. Volio bih dovesti ovamo one skeptike koji žele konkretan dokaz naše pobjede.

Po meni je vrijednost pobjede vidljiva u tim tragovima; te u onim budućim koje još ne možemo pojmiti; a sastoje se od činjenice da je nakon petnaest stoljeća ropstva, vlastitim snagama, vlastitim naporima, narod ostvario svoju pobjedu. Napor koji je u ratu uložila Italija bio je nemjerljivo veći od onog koji su uložile ostale zemlje, kojima je sreća dodijelila kolonijalna carstva spremna za eksploataciju, dok smo mi gradili pobjedu našim živim tijelima i jarko crvenom krvlju naših palih boraca".

 (…) 'Tako možete vidjeti da je boljševizam gorljiviji u Trstu i u Puli nego u Milanu; a sve to samo kako bi se naštetilo Italiji, kako bi se stvorila opasnost blizu granice'. (…) 'Kakva je povijest fascija? Blistava. Zapalili smo l’„Avanti“ u Milanu i uništili onog u Rimu. Pucali smo na naše protivnike za vrijeme izbornih borbi. Zapalili smo hrvatski Narodni dom u Trstu, zapalili smo ga i u Puli. Dokazali smo da pokušaji razaranja Italije ne mogu proći nekažnjeno i da zatakav pothvat treba najprije proći preko naših tijela!'

'Pobjeda nas je iskupila pred svijetom. Ja smatram, pulski prijatelji, da je jedinstvo talijanskog roda postignuto. U tome se nalazi duhovna vrijednost pobjede. Mislim da je Jadran naš.

 (...) 'Granice Italije moraju biti Brenner, Snježnik i Dinaridi; da, Dinaridi za zaboravljenu Dalmaciju! Ja vjerujem da se može lakše žrtvovati 500.000 barbarskih Slavena nego 50.000 Talijana! (…) Dosta je bilo poezije. Dosta je bilo evanđeoskih gluposti. Da bi Italija ostala čvrsta u svojim budućim borbama potrebna je vaša vjera, građani, potrebna je vaša zakletva!'


Nastavite čitati

Istra
 

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Konzervator dr. sc. Ivan Matejčić: "Ima puno ljudi kojima sam stao na žulj"

"Ima ljudi koje sam čak i oštetio ili uvrijedio. Koji put sam se radi toga grizao. Bio sam nesretan. Radio sam takav posao zbog kojeg sam obavezno morao doći sukob s nečijim interesima, a ponekad su ti ljudi bili moji prijatelji, sugrađani. No ova je nagrada utješna jer smo morali odlučivati u ime viših ciljeva", kazao je istaknuti konzervator Ivan Matejčić za prijema nagrade 'Krasna zemljo-Meraviglioso paese'

Istra
 

U Poreču je opet Homo, fešta! PA ŠTA?

Ovogodišnja "Homo, fešta!" donosi raznolik program koji obuhvaća zanimljive tribine i predavanja o važnim društvenim temama poput slobode govora, djelovanja antirodnih pokreta i queer teologije. Festival okuplja brojne osobe koje svojim radom inspiriraju i mijenjaju društvo

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.