Kultura

danas u virtualnoj galeriji

Što je fjaka?

Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao "dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života"


 
3 min
HINA
foto Muzej Fjake

Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao "dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života"

Muzej fjake, prvi na svijetu posvećen istraživanju tog apstraktnog i teško definiranog stanja dalmatinske opuštenosti, službeno započinje s radom otvaranjem prvih izložbi danas (1. srpnja), u virtualnoj muzejskoj galeriji "Što je fjaka?“.

Umjetnost se u tom muzeju koristi kao sredstvo za prenošenje ritma, duha i tišine fjake, kroz globalno dostupnu digitalnu platformu, otvorenu svima koji žele razumjeti i osjetiti ovu životnu filozofiju.

Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao "dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života".

„Korištenjem suvremene umjetnosti i znanstvenog pristupa, Muzej fjake tako dočarava stanje fjake i promiče kulturu opuštenosti i jednostavnog životnog stila”, ističe se u najavi.

Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja, fjaku je, kao kulturni i sociološki koncept jednog podneblja, počela proučavati još prije nekoliko godina, a 2023. osnovala je udrugu Muzej fjake - Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake, kojega je najvažniji projekt platforma muzejfjake.hr.

„Tom platformom, uz pomoć umjetnosti i znanosti, nastojimo afirmirati fjaku kao važnu nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije i naglašavati pozitivne aspekte ovog stanja. Time fjaka nadilazi podneblje iz kojeg je potekla i poziva na promjenu životnog tempa, preispitivanje vlastitih vrijednosti i reinterpretaciju svakodnevice“, istaknula je.

Od 1. srpnja u online galeriji Muzeja moći će se pogledati radovi troje mladih hrvatskih umjetnika – AI umjetnost suvremenog fotografa Tomislava Marcijuša, foto dnevnik fotografkinje Martine Movrić te akvareli arhitektice Anite Krmek.

Marcijuševa izložba „Čipka pod morem” kombinira tradicionalnu dalmatinsku čipku s podmorskim motivima, stvarajući lebdeće prizore koji simboliziraju poetičnu ljepotu mora, a u svome radu koristi alate umjetne inteligencije kojima gradi impresivne podmorske scene. „More je za mene prostor djetinjstva, bijega i povratka. Sve se mijenja - osim mora”, ustvrdio je autor.

Za Martinu Movrić, 'usporeno' je i stil i životni stav, ali i najdraže stanje te prilika za prisutnost u sadašnjem trenutku, pa njezina izložba pod tim nazivom, snimana na Visu, donosi nostalgične kadrove koji zrače tišinom, svjetlom i jednostavnošću te briše granicu između dokumentarnog i umjetničkog.

Anita Krmek akvarelima istražuje osobna sjećanja i senzacije, jedan rad priziva tišinu i spokoj šibenske terase, a drugi uranjanje u more i svjetlosnu igru koja se raspršuje kroz vodeni svemir. Po njezinim riječima fjaka joj prije svega daje ravnotežu i trebalo joj je dosta vremena da shvati da si nekad napravio puno više za sebe ako nisi napravio ništa.

U virtualnu galeriju 1. kolovoza stižu još dvije izložbe - ilustratorice Dore Barbarić, osnivačice brenda Monsieur Dorian i mlade kreativke Karle Mrčele u čijim se radovima očituje duboka povezanost s Mediteranom, njegovim bojama, vizurama, ljudima i običajima.

Uz galeriju, Muzej fjake donosi i Magazin sporog življenja, digitalni prostor u kojem posjetitelji „uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene mogu doslovno utonuti u fjaku”.


Nastavite čitati

Prije 34 godine raketirani su Banski dvori, a Hrvatska krenula putem neovisnosti

„Sam Bog nas je spasio“, kaže bliska Tuđmanova suradnica Zdravka Bušić, prisjećajući se tog dramatičnog ponedjeljka, 7. listopada kada su nešto iza 15 sati dva zrakoplova JNA raketirala i teško oštetila Banske dvore u kojima je tada bila i rezidencija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji se u tom trenutku nalazio u zgradi i koji je smrt izbjegao pukim slučajem

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.