Ples furlana u Istri je prvi put eksplicitno spomenut 1845. godine. U Istri se tako razlikuju vodnjanska furlana (furlana dignanese) strukturirana na melodiji villote koju prate violina, violončelo (leron) i uobičajeno iako neobavezno pjevanje te galižanska furlana (furlana gallesanese) u pratnji mijeha (pive) i defa (simbolo) * Obje furlane baština su autohtone vodnjanske i galižanske talijanske zajednice, danas ih najčešće izvode folklorne skupine Zajednica Talijana Vodnjana i Galižane
Ples furlana u Istri je prvi put eksplicitno spomenut 1845. godine. U Istri se tako razlikuju vodnjanska furlana (furlana dignanese) strukturirana na melodiji villote koju prate violina, violončelo (leron) i uobičajeno iako neobavezno pjevanje te galižanska furlana (furlana gallesanese) u pratnji mijeha (pive) i defa (simbolo) * Obje furlane baština su autohtone vodnjanske i galižanske talijanske zajednice, danas ih najčešće izvode folklorne skupine Zajednica Talijana Vodnjana i Galižane
Početkom listopada iz Zagreba je stigla odlična za vijest za istarsku kulturnu baštinu. Istarske furlane, furlane istriane, odnosno plesovi koje se plešu “na furlanski način” upisani su u Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, u kategoriji nematerijalne baštine.
Mjesta koja su povezana su “furlanom” su Vodnjan i Galižana, a nadležno konzervatorski tijelo je Konzervatorski odjel u Puli za područje Istarske županije.
Prema opisu Ministarstva kulture, “furlana” se spominje u pisanim izvorima iz 16. stoljeća. Ideju furlane kao jedinstvenoga plesa uveli su Francuzi krajem 17. stoljeća, oblikovala se početkom 18. stoljeća u Francuskoj.
Ples furlana u Istri je prvi put eksplicitno spomenut 1845. godine. U Istri se tako razlikuju vodnjanska furlana (furlana dignanese) strukturirana na melodiji villote koju prate violina, violončelo (leron) i uobičajeno iako neobavezno pjevanje te galižanska furlana (furlana gallesanese) u pratnji mijeha (pive) i defa (simbolo).
Po pisanim i usmenim svjedočenjima u prošlosti su pive i simbolo bili u uporabi također u Vodnjanu (Dignano), a i gudači u Galižani (Gallesano). Usto i vodnjanski ples villota po mnogočemu podsjeća na obje spomenute furlane, pa je to treći primjer tog plesa.
Obje furlane baština su autohtone vodnjanske i galižanske talijanske zajednice, danas ih najčešće izvode folklorne skupine Zajednica Talijana Vodnjana i Galižane.
Istarske furlane iznimno su važne za kulturni identitet Talijana na području Vodnjana i Galižane kao nematerijalna kultura koja se prenosi stoljećima i čini značajnu posebnost tih zajednica.
Već godinama se na Međunarodnom festivalu folklora “Leron”, koji se održava u kolovozu u Vodnjanu, furlana plese, ali se i o njoj govori. O ljepoti furlane te o njihovoj različitosti u odnosu na one koj se izvode u Italiji, Dalmaciji pa i Grčkoj, najčešće govore muzikolozi Dario Marušić Valter Colle i Vidoslav Bagur. Potonji je na ovogodišnjem izdanju Lerona najavio uvrštenje furlane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, što se potom i ubrzo dogodilo.
Bila je to večer posvećena tradicionalnom plesu furlana, o kojem su stručno govorili muzikolozi Vidoslav Bagur, Dario Marušić i Valter Colle.
Bagur je posebno istaknuo ljepotu izvođenja furlana, a Colle njihovu različitost, od onih izvođenih u Italiji, preko istarskih do dalmatinskih.
Ujutro donosimo novi nastavak priče o fažanskom parkingu. Vlasnica tvrtke koja upravlja tim biznisom djelatnica je Pula parkinga. A, nakon najnovije teške prometne nesreće sa smrtnim ishodom na jednom od najopasnijih pulskih raskrižja na Verudi, nazvali smo prometnog stručnjaka sa zagrebačkog Prometnog fakulteta
Šestero ponajbolje rangiranih autora biti će kontaktirano od strane upraviteljice Kuće za pisce, a onaj koji je ostvario najveći broj bodova imat će pravo biranja mjeseca boravka, s tim da je Luce Kozina - kao dobitnica književne nagrade Istarske županije Edo Budiša – već odabrala travanj 2026.
Postavljanje automatskih AVD uređaja na javnim i lako dostupnim lokacijama dio je vrijedne gradske aktivnosti kojom se nastoji povećati sigurnost građana i turista u hitnim zdravstvenim situacijama, poput iznenadnog srčanog zastoja. U takvim trenucima, upravo brza reakcija može spasiti nečiji život
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
