Firentinska konferencija još je jedan dokaz velikom zanimanju koje se posljednjih godina probudilo oko ovog skrivenog dragulja europske umjetnosti. U povodu firentinske izložbe i stručne konferencije objavljen je i impresivan katalog s esejima desetak renomiranih stručnjaka za umjetnost nadrealizma, informela i art bruta
Firentinska konferencija još je jedan dokaz velikom zanimanju koje se posljednjih godina probudilo oko ovog skrivenog dragulja europske umjetnosti. U povodu firentinske izložbe i stručne konferencije objavljen je i impresivan katalog s esejima desetak renomiranih stručnjaka za umjetnost nadrealizma, informela i art bruta
U prestižnim prostorima firentinskog Muzeja Novecento i Francuskog instituta u petak je održana jednodnevna konferencija vezana za lik i djelo hrvatskog slikara Slavka Kopača.
Tijekom cijelog dana o Kopačevom radu raspravljali su ugledni talijanski i francuski stručnjaci. Prisutne su na početku pozdravili autori izložbe Roberta Trapani i Pietro Nocita te predstavnica udruge ArtRencontre Tamara Floričić.
Ispred firentinskih kulturnih institucija posjetiteljima su se uvodno obratili Cristina Acidini, predsjednica Accademie delle Arti del Disegno i Sergio Risaliti, direktor muzeja Novecento.
U prvom izlaganju povjesničarka umjetnosti iz Palerma Roberta Trapani opisala je Kopačev umjetnički put, naglasivši transformaciju koju je doživio u Firenzi, te koliko mu je boravak u Italiji pomogao u pronalasku estetike i izričaja koji je u Parizu 1948. ubrzo privukao pažnju pariškog umjetničkog i intelektualnog vrha, prije svega Andre Bretona i Jeana Dubuffeta.
Potom je govorio jedan od najznačajnijih europskih poznavatelja suvremene umjetnosti Bernard Blistene, donedavni ravnatelj pariškog Pompidue centra.
Blistene je uvodno naglasio veliku važnost Gallimardove knjige o Kopaču. U predavanju nazvanom "Kud god sam krenuo, pratio me rat" Blistene je s umjetničke i filozofske pozicije analizirao Kopačev životni put vječnog migranta koji bježi od rata i totalitarnih režima. Blistene se fokusirao na Kopačev dolazak u Italiju, analizirajući pritom slikarovu svjetonazorsku i umjetničku transformaciju.
Detaljno je objasnio ključne osobe i umjetničke pojave koje su direktno ili indirektno mogle utjecati na Kopačev talijanski period.
Poseban naglasak Blistene je dao tršćanskoj kiparici Fiore de Henriquez, Kopačevoj prijateljici s kojom je dvaput zajednički izlagao, a koja je svoju karijeru kasnije nastavila kao muškarac u Engleskoj. Blistenovo jednosatno predavanje izazvalo je veliki interes.
Nakon njega o firentinskim danima govorila je Susanna Raggioneri s Accademia di belle arti di Firenze i Michele Amadei, povjesničar umjetnosti sa Sveučilišta u Pisi.
Raggioneri je predstavila Kopačeve dokumente iz arhiva tamošnje akademije te Kopačeve učitelje Felice Carenu i Giovannija Colacicchija.
Amedei je potom predstavio Kopačevu intenzivnu aktivnost u firentinskim umjetničkim i društvenim krugovima koja mu je kasnije pomogla pri odlasku u Pariz, koji mu je od početka bio ključna životna destinacija.
U popodnevnom dijelu konferencija se preselila u Francuski institut gdje su posjetitelje uvodno pozdravili direktor instituta Guillaume Rousson te počasna konzulica Republike Hrvatske u Firenci Alessandra Fusi.
Potom su uslijedila predavanja francuskih povjesničara umjetnosti.
Prvo je Fabrice Flahutez sa Sveučilišta Lyon-Saint-Etienne održao predavanje o Kopačevoj avanturi između nadrealizma, art bruta i informela, točnije o njegovom bliskom privatnom i umjetničkom odnosu sa Bretonom, Dubuffetom i Michel Tapieom, kao ključnim osobama ta tri umjetnička pravca koja su značajno obilježila europsku i svjetsku umjetnost 20. stoljeća.
Nakon Flahuteza izlagala je Deborah Lehot-Couette, direktorica kolekcije Fondacije Dubuffet.
Ona je predstavila mnoge nove podatke o zanimljivom, ponekad i intrigantnom odnosu između Dubuffeta i Kopača. Govorila je o njihovom bliskom prijateljskom odnosu a onda i o umjetničkoj suradnji i sličnostima te ulogama dvojice umjetnika vezano za kolekciju Art bruta. Pauline Goutain sa sveučilišta u Clermont-Ferrandu govorila je o nekim utjecajima na Kopačev rad kao kipara.
Potom su Pietro Nocita i Roberta Serpoli održali predavanje o odnosu i međusobnom utjecaju između Slavka Kopača i Giordana Falzonija.
Konferencija je okončana talijanskom premijerom dokumentarnog filma "Barbarska profinjenost" koji je prikazan u kino dvorani instituta.
Konferenciji i projekciji prisustvovali su i članovi obitelji Slavka Kopača iz Madrida, unuka Anna Kopač San Miguel i njena majka Maite San Miguel koje su cijeli događaj, a posebno film, doživjeli vrlo emotivno.
Forentinska konferencija još je jedan dokaz velikom zanimanju koje se posljednjih godina probudilo oko ovog skrivenog dragulja europske umjetnosti.
U povodu firentinske izložbe i stručne konferencije objavljen je i impresivan katalog s esejima desetak renomiranih stručnjaka za umjetnost nadrealizma, informela i art bruta.
Krovna nogometna organizacija "Starog kontinenta" izrekla je londonskom klubu i uvjetnu zabranu prodaje ulaznica svojim navijačima za jednu gostujuću utakmicu u europskim natjecanjima, koja će se provoditi samo ako se sličan incident dogodi unutar uvjetnog razdoblja od jedne godine
Cijene goriva katapultirao je na početku tjedna zastoj u tranzitu energenata kroz Hormuški tjesnac nakon subotnjeg američko-izraelskog napada na Iran. Teheran je uzvratio napadima na mete u Izraelu i na američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Kuvajt i Bahrain
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči jučer je rekao da je da je moguće da novi vrhovni vođa Irana bude imenovan unutar nekoliko dana, nakon što je u subotu ubijen Hamenei, čelnik Irana od 1989. godine
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
