Vrhunski europski stručnjaci u Firenzi raspravljali o umjetničkom stvaralaštvu Slavka Kopača

U prestižnim prostorima firentinskog Muzeja Novecento i Francuskog instituta u petak je održana jednodnevna konferencija vezana za lik i djelo hrvatskog slikara Slavka Kopača.

Tijekom cijelog dana o Kopačevom radu raspravljali su ugledni talijanski i francuski stručnjaci. Prisutne su na početku pozdravili autori izložbe Roberta Trapani i Pietro Nocita te predstavnica udruge ArtRencontre Tamara Floričić.

Ispred firentinskih kulturnih institucija posjetiteljima su se uvodno obratili Cristina Acidini, predsjednica Accademie delle Arti del Disegno i Sergio Risaliti, direktor muzeja Novecento.

U prvom izlaganju povjesničarka umjetnosti iz Palerma Roberta Trapani opisala je Kopačev umjetnički put, naglasivši transformaciju koju je doživio u Firenzi, te koliko mu je boravak u Italiji pomogao u pronalasku estetike i izričaja koji je u Parizu 1948. ubrzo privukao pažnju pariškog umjetničkog i intelektualnog vrha, prije svega Andre Bretona i Jeana Dubuffeta.

Potom je govorio jedan od najznačajnijih europskih poznavatelja suvremene umjetnosti Bernard Blistene, donedavni ravnatelj pariškog Pompidue centra.

Blistene je uvodno naglasio veliku važnost Gallimardove knjige o Kopaču. U predavanju nazvanom "Kud god sam krenuo, pratio me rat" Blistene je s umjetničke i filozofske pozicije analizirao Kopačev životni put vječnog migranta koji bježi od rata i totalitarnih režima. Blistene se fokusirao na Kopačev dolazak u Italiju, analizirajući pritom slikarovu svjetonazorsku i umjetničku transformaciju.

Tamara Floričić i Bernard Blistene

Detaljno je objasnio ključne osobe i umjetničke pojave koje su direktno ili indirektno mogle utjecati na Kopačev talijanski period.

Poseban naglasak Blistene je dao tršćanskoj kiparici Fiore de Henriquez, Kopačevoj prijateljici s kojom je dvaput zajednički izlagao, a koja je svoju karijeru kasnije nastavila kao muškarac u Engleskoj. Blistenovo jednosatno predavanje izazvalo je veliki interes.

Nakon njega o firentinskim danima govorila je Susanna Raggioneri s Accademia di belle arti di Firenze i Michele Amadei, povjesničar umjetnosti sa Sveučilišta u Pisi.

Raggioneri je predstavila Kopačeve dokumente iz arhiva tamošnje akademije te Kopačeve učitelje Felice Carenu i Giovannija Colacicchija.

Amedei je potom predstavio Kopačevu intenzivnu aktivnost u firentinskim umjetničkim i društvenim krugovima koja mu je kasnije pomogla pri odlasku u Pariz, koji mu je od početka bio ključna životna destinacija.

U popodnevnom dijelu konferencija se preselila u Francuski institut gdje su posjetitelje uvodno pozdravili direktor instituta Guillaume Rousson te počasna konzulica Republike Hrvatske u Firenci Alessandra Fusi.

Potom su uslijedila predavanja francuskih povjesničara umjetnosti.

Prvo je Fabrice Flahutez sa Sveučilišta Lyon-Saint-Etienne održao predavanje o Kopačevoj avanturi između nadrealizma, art bruta i informela, točnije o njegovom bliskom privatnom i umjetničkom odnosu sa Bretonom, Dubuffetom i Michel Tapieom, kao ključnim osobama ta tri umjetnička pravca koja su značajno obilježila europsku i svjetsku umjetnost 20. stoljeća.

Nakon Flahuteza izlagala je Deborah Lehot-Couette, direktorica kolekcije Fondacije Dubuffet.

Ona je predstavila mnoge nove podatke o zanimljivom, ponekad i intrigantnom odnosu između Dubuffeta i Kopača. Govorila je o njihovom bliskom prijateljskom odnosu a onda i o umjetničkoj suradnji i sličnostima te ulogama dvojice umjetnika vezano za kolekciju Art bruta. Pauline Goutain sa sveučilišta u Clermont-Ferrandu govorila je o nekim utjecajima na Kopačev rad kao kipara.

Potom  su Pietro Nocita i Roberta Serpoli održali predavanje o odnosu i međusobnom utjecaju između Slavka Kopača  i Giordana Falzonija.

Konferencija je okončana talijanskom premijerom dokumentarnog filma "Barbarska profinjenost" koji je prikazan u kino dvorani instituta.

Konferenciji i projekciji prisustvovali su i članovi obitelji Slavka Kopača iz Madrida, unuka Anna Kopač San Miguel i njena majka Maite San Miguel koje su cijeli događaj, a posebno film, doživjeli vrlo emotivno.

Forentinska konferencija još je jedan dokaz velikom zanimanju koje se posljednjih godina probudilo oko ovog skrivenog dragulja europske umjetnosti.

U povodu firentinske izložbe i stručne konferencije objavljen je i impresivan katalog s esejima desetak renomiranih stručnjaka za umjetnost nadrealizma, informela i art bruta.