Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove. Država će participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto
Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove. Država će participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto
U javnoj debati o prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, u sjeni iznajmljivača i vrućih turističkih tema koje mnogima egzistenciju znače, ostale su nadležnosti suvlasnika zgrada koje se bitno mijenjaju. Ukratko, suvlasnici zgrade od prvog siječnja imat će veću odgovornost u upravljanju zajedničkim dijelovima negoli su je imali do sada, piše Slobodna Dalmacija
Najveća novost je da zgrada dobiva pravnu osobnost, vlastiti OIB. Pojednostavljeno, zgrada će funkcionirati kao tvrtka, a predstavnik suvlasnika, odluči li se tako, može biti njezin zaposlenik. Dalje; ta će "zgrada tvrtka" sa svojim bankovnim računom, imati normalne ekonomske i pravne relacije s upraviteljem zgrade, izvođačima radova svih vrsta, a u njeno će ime suvlasnici obavljati sve što im donosi svakodnevica po pitanju održavanja i popravaka zajedničkih dijelova.
Do sada su suvlasnici da bi ostvarili takva prava, morali osnivati udruge, na što su se tek rijetki odlučili zbog silne papirologije i procedura koje prate njihovo djelovanje. Osim toga, često se predstavnik stanara za određene poslove koje je trebalo obaviti na zgradi, izlagao vlastitim OIB-om, što znači i osobnom imovinom. Takva praksa od 1. siječnja 2025. odlazi u povijest.
I zakonski minimum pričuve po kvadratu raste. Inflacija je napravila svoje što je zakonodavac ispravno uvažio. Značit će to za stanare veće izdvajanja na zajednički račun, ali ruku na srce s pokojnom kunom i pedeset i četiri lipe po metru četvornom stana, kako se to sada definira, ionako se moglo napraviti malo i ništa.
Prijedlogom zakona se prvi put uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost, što odgovornost stanara, istaknuli smo, podiže na višu razinu. To znači da se neće više tek tako donositi odluke o zahvatima na zgradi i izbivati sa sastanaka suvlasnika: zakonski okviri su u tom smislu čvršći nego su bili, a zajednicu suvlasnika s pravnom osobnošću mogu nadgledati i kontrolirat će nadležne državne institucije. Zato će se sigurno i transparentnije poslovati zajedničkim sredstvima.
Kako je naveo ministar Branko Bačić, u proteklih tridesetak godina uočeni su nedostaci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika. No ono što je izostalo jest da se ta potrebna većina prikuplja putem e-mail poruka, a ne od vrata do vrata, tražeći potpise, što predstavnicima stanara u velikim zgradama zadaje prilično glavobolje i usporava važne popravke, naročito kad se moraju provesti istog trena da ne bi došlo do još veće štete.
Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove. Država će participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto.
Uvode se i kazne, ako suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, što je često slučaj u velikim gradovima, kada stanari uzurpiraju zajedničke terase ili zatvaraju lođe i balkone.
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
