Zakon o zaštiti prirode, temeljem kojeg je Mon Perin prijavljen, navodi kako je fizička ili pravna osoba, koja namjerava provoditi zahvat u zaštićenom području, dužna za to ishoditi dopuštenje, a ono se izdaje, specificira se, ako se utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno. Gradnja zida na pomorskom dobru, sječa stabala, ravnanje terene te, na kraju gradnja dvadesetak luksuznih vila s bazenima, sigurno jest promijenila zaštićeni krajolik, pa je logično zašto dopuštenje nije uopće traženo
Zakon o zaštiti prirode, temeljem kojeg je Mon Perin prijavljen, navodi kako je fizička ili pravna osoba, koja namjerava provoditi zahvat u zaštićenom području, dužna za to ishoditi dopuštenje, a ono se izdaje, specificira se, ako se utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno. Gradnja zida na pomorskom dobru, sječa stabala, ravnanje terene te, na kraju gradnja dvadesetak luksuznih vila s bazenima, sigurno jest promijenila zaštićeni krajolik, pa je logično zašto dopuštenje nije uopće traženo
Protiv baljanske tvrtke Mon Perin inspekcija zaštite prirode podnijela je optužni prijedlog radi izvođenja radova u području značajnog krajobraza "Rovinjsko priobalje i otoci" bez dopuštenja te joj izdala rješenje o obustavi daljnjih radova. Iznos novčane kazne odredit će nadležni prekršajni sud koji vodi postupak, potvrdili su nam jučer iz Državnog inspektorata.
Kako pojašnjavaju, inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata obavila je inspekcijski nadzor te utvrdila da su u dijelovima kampa u vlasništvu poslovnog subjekta izvršeni radovi izgradnje betonskog zidića dužine 220 metara, poravnanja terena, uklanjanja vegetacije, postavljanja gabionskih zidića i gradnje temelja za mobilne kućice. Riječ je o luksuznim glamping vilama uz more Porto Bus sa 5 zvjezdica.
Navedeni radovi su izvedeni, navodi Državni inspektorat, u zaštićenom području značajnog krajobraza „Rovinjsko priobalje i otoci“, a obzirom da je stranka radove izvela bez dopuštenja iz članka 144. Zakona o zaštiti prirode protiv nje je podnesen optužni prijedlog.
- Stranka je na predmetno rješenje izjavila žalbu. Inspekcija zaštite prirode je provela kontrolu izvršenja rješenja i nije utvrdila nove radove, no dodatno je zatekla postavljene montažne kućice na ranije izvedenim betonskim temeljima. Stoga je inspekcija zaštite prirode zatražila očitovanje nadležnog tijela - Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije o potrebi dopuštenja za samo postavljanje mobilnih kućica. Nadležno tijelo se očitovalo da "za postavljanje ili zamjenu postojećih dotrajalih mobilnih kućica na već postojeću podlogu nije potrebno ishoditi dopuštenje".
"Inspekcijsko postupanje će se nastaviti sukladno zakonskim ovlastima po okončanju postupka drugostupanjskog tijela u žalbenom postupku. Žalbeni postupak je u tijeku", zaključuju iz Državnog inspektorata.
Na upit što je utvrdila građevinska inspekcija odgovaraju da je ona "u svom ispitnom postupku i nadležnosti za izvođenje građevinskih radova na lokaciji utvrdila da nema elemenata za pokretanje upravnog inspekcijskog postupka".
Naime, kako pojašnjavaju, građevinskoj inspekciji investitor je dostavio glavni projekt ovjeren i potpisan od strane ovlaštenog projektanta s izjavom o usklađenosti istog s važećim prostornim planom.
No, nejasno u cijeloj priči ostaje kako ono što je za jednu inspekciju sporno, drugoj nije problematično ali i kako to da se mobilne kućice bez problema mogu postaviti u sklopu ilegalnih radova, na ilegalne temelje te istovremeno cijelo to vrijeme nuditi na tržištu, a da nitko od nadležnih u tome ne vidi problem?!
Jesu li u takvim okolnostima izgrađene kućice sada legalne ili ne?
Jer, iako kako navodi Županija, za postavljanje kućica na već postojeću podlogu nije nužno ishoditi dopuštenje, podloga za njih izgrađena je u tijeku radova za koje Mon Perin nije imao dopuštenje koje mu je bilo zakonom potrebno.
Da pojasnimo, članak 144. na temelju kojeg je Mon Perin prijavljen navodi kako je fizička ili pravna osoba, koja namjerava provoditi zahvat u zaštićenom području, dužna za to ishoditi dopuštenje, a ono se izdaje, specificira se, ako se utvrdi da namjeravani zahvat neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno.
Gradnja zida na pomorskom dobru, sječa stabala, ravnanje terene te, na kraju gradnja pet luksuznih vila s bazenima, sigurno jest promijenila zaštićeni krajolik, pa možemo špekulirati zašto dopuštenje nije uopće traženo.
S druge strane upitno je koliko su montažne kuće o kojima se govori uopće montažne jer je riječ o luksuznim, klimatiziranim vilama od 120 kvadrata, s prostranim terasama, u čijem su sklopu izgrađeni privatni betonski bazeni, a koje su, po neslužbenim informacijama, spojene i na vodovodnu mrežu.
- Iako je naš čuvar zaštite prirode prvi prijavio slučaj nemamo nikakvu povratnu informaciju o provedenim nadzorima ni tijeku postupaka sa strane inspekcija. Znamo da je tvrtka Mon Perin, unatoč prijavama, nastavila s radovima te da su oni skoro gotovi. Područje zaštićenog krajobraza štiti se radi jedinstvene prirode i vizure koju pruža. No, ukoliko se na tom području nesmetano grade zidovi, montažne kuće upitne mobilnosti, bazeni... vizura tog područja nepovratno je uništena.
Posebice, jer u našem Zakonu o zaštiti prirode, nije propisan način na koji bi se nešto, kada se dokaže da je nelegalno, vratilo u prvobitno stanje pa uskoro nećemo imati što štititi, ogorčena je Silvia Buttignoni, ravnateljica Javne ustanove Natura Histrica.
Dodaje kako je problem višeslojan; prvi je inertnost države i manjkavost zakona, a drugi što poanta priče ne bi trebala biti kazna, koja je za štetu koja je počinjena, zapravo minorna.
- Moramo raditi na tome da svi skupa osvijestimo da su obala i priroda resurs koji polako, ali nepovratno uništavamo, a upravo na turizmu temeljimo naše gospodarstvo. Hoće li za desetak godina turisti i dalje dolaziti kod nas ili će tražiti netaknutu prirodu, kakvu smo mi nekada imali ali ju nismo uspjeli zaštititi, pita se s pravom Buttignoni.
No, vratimo se na kratko unazad; još tijekom zime u kampovima Mon Perina krenuli su intenzivni radovi. Mi smo o njima obaviješteni u siječnju kada je portal Istra24 startao. Na plaži San Polo uz more krenuo se graditi 200-metarski zid, rušiti stabla, ravnati i nasipavati zemljište. Radove, koji su se izvodili u zaštićenom području prirode prva je pokušala spriječiti upravo Javna ustanova Natura Histrica. Oni su investitoru - Mon Perinu, izdali usmenu i pismenu zabranu radova, a kako radovi nisu stali sve su prijavili Državnom inspektoratu.
Inspektor zaštite prirode utvrdio je da su radovi, za koje nije ishođeno odobrenje, nelegalni. U tijeku radova pregaženo je i arheološko nalazište, što su nam potvrdili iz Ministarstva kulture.
Naime, tijekom neovlaštenih radova došlo je do, kako navode, devastiranja arheološkog lokaliteta pa je Konzervatorski odjel obustavio radove i Mon Perinu propisano arheološki nadzor. To su oni pak pokušali prikazati kao čin dobročinstva, najavljujući doniranje 100 tisuća eura za arheološka istraživanja na području kojeg su sami devastirali, no o tome nisu obavijestili nadležne institucije.
Poanta priče - cijelo to vrijeme, u tijeku svih prijava i zabrana radova, gradnja luksuznih mobilnih kućica nije obustavljena i one su gotove baš pred sezonu.
Hoće li, dok se inspekcije nižu i postupak završi, u Mon Perinovu kasu slijevati novac od njihova najma - dan noćenja košta i do tisuću eura - a eventualna kazna biti minorna prema onom što će od sezone prihodovati? Je li moguće da zakon ne vrijedi jednako za sve?
Hoće li, ponukani ovom praksom, uskoro svi kampovi na istarskoj obali, umjesto šatora i mobil homova, postati naselja s luksuznim kućicama i privatnim bazenima i pritom nepovratno devastirati upravo ono na čemu se temelji naš turizam - obalu i more?
Ukoliko jedina misija investitora bude zaraditi što više, u što kraćem roku, ne vodeći pritom računa o prirodi od koje živimo, pred nama nisu svijetli dani, ma koliko nas neki u to pokušavali uvjeriti.
Za potpredsjednice Kluba žena izabrane su Sandra Ćakić Kuhar i Federika Mohorović Čekada, za članice predsjedništva Elena Puh Belci, Tajana Masovčić, Ilari Miani Dežić, Valentina Buršić i Nela Medakov, a za tajnicu Kluba žena izabrana je Katia Šaina
Dopo che in cità ga comincià circolar la vose falsa he a Pola sarìa sucessi due episodi de strupro per man dei lavoradori asiatici, gavemo scoperto che sto anno imigrati no i se ga macià de un singolo reato. Gnanche uno! Dita altrimenti, el contributo dei muli de l'India, del Bangladesh, del Nepal e dele Filipine al tasso de criminalità de Pola xe uguale a zero * Come tute le robe nela vita, la parola magica xe “misura”. Con la “misura” el velen diventa medicina. In questo modo “l’altro”, el diferente, no ‘l xe una minacia, ma una richessa: una imigrazion fata come che se devi la ne pol far solo diventar persone migliori
"Kroz sve godine radnog iskustva u auto-kućama, vidjeli smo gdje i kako bismo htjeli poboljšati prodaju rabljenih vozila, s jednim ciljem: da svako vozilo, bez obzira radilo se o luksuznom ili standardnom automobilu , bude cjenovno povoljnije i kvalitetnije od ostatka tržišta. To će biti vidljivo već i po našim oglasima", ističu braća Roberto i Kevin
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
