Ingrid Kalčić: Strani su radnici skuplji izbor, no bez uvoza radne snage Istra ne može podmiriti sezonu

Istri vapi za radnom snagom. U pet godina broj izdanih radnih dozvola za strance narastao je pet puta. Tijekom 2021. godine na području Policijske uprave istarske izdano je ukupno 10.632 dozvola za boravak i rad. Rekordne 2019. izdano ih je čak 11.314.

Najviše stranih radnika došlo je iz Bosna i Hercegovina, Srbije, Kosova, zatim Sjeverne Makedonije, ali i Bangladeša, Ukrajine te Albanije.

Najčešće djelatnosti obuhvaćene izdavanjem dozvola za boravak i rad su ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, industrija, stambeno-komunalna djelatnost, promet i veze te trgovina doznajemo iz PU istarske.

Gotovo polovica stranaca radi u turizmu

Kako doznajemo, tijekom 2021. godine oko 45 posto izdanih dozvola za boravak i rad odnosilo se na djelatnost ugostiteljstva i turizma, oko 35 posto na građevinarstvo i oko deset posto na industriju.

U vremenskom razdoblju od početka godine do kraja veljače izdano je ukupno 1.375 dozvola za boravak i rad. Vrijeme "uvoza" radne snage tek kreće, pa smo se raspitali kakva je procedura oko izdavanja dozvola, ali i kako poslodavci koji zapošljavaju strane radnike gledaju na promjene zakona koji su od ove godine stupili na snagu.

Vodnjanka Ingrid Kalčić, direktorica tvrtke Vita Assist veli da ove godine planira zaposliti čak 300 radnika, stotinjak više nego lani, od čega će čak 90 posto doći iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

- Prije pet godina pokrenula sam tvrtku za čišćenje u kojoj sam radila ja i još tri žene, tijekom godina iskazali smo se na tržištu i sada radimo za brojne velike turističke tvrtke i hotelijerske grupacije na cijelom području Istre, sve do Opatije i zapošljavamo iz godine u godinu sve veći broj radnika, veli nam Kalčić.

Radna snaga iz Indije i Nepala

Obzirom da potreban broj radnika na domaćem tržištu ne može naći, okrenula se onima iz takozvanih trećih zemalja, prvenstveno područja Balkana, a ove će godine, po prvi puta, radnu snagu "uvesti" iz Indije i Nepala.

- Slove kao odlični radnici, većina ih je imala iskustva rada u Dubajiu gdje su svladali engleski jezik, a do njih dolazimo preko posrednika, priča nam Kalčić dodajući da je sa stranim radnicama s područja bivše države jako zadovoljna i većina joj se iz godine u godinu vraća.

Ove će godine, priča nam, njihovo zapošljavanje ići lakše jer su izmjenama zakona sobarice i čistačice stavljene na listu deficitarnih zanimanja Zavoda za zapošljavanje pa za njih, iako aplicira preko platforme Zavoda i on formalno daje svoje mišljenje, ne treba više prolaziti test tržišta rada.

Stoga radnici odmah dobivaju godišnju radnu dozvolu.To je, pojašnjava, veliki napredak prema prijašnjim godinama kada su takvi radnici mogli dobiti samo sezonsku radnu dozvolu koja je trajala 90 dana, s mogućnošću produljenja.

Obzirom da sezona u Istri traje više od tri mjeseca, produljivanje dozvola  kompliciralo je cijelu stvar.

Proširena lista deficitarnih zanimanja

- Lani smo, zato što čistačice i sobarice nisu bile deficitarne, morali imati jednu četvrtinu zaposlenih radnika iz Hrvatske i to nam je također bio veliki problem jer smo na 100 radnika morali zaposliti 25 domaćih, a njih jednostavno nije bilo, navodi Kalčić.

Na pitanje kako to da nema zainteresiranih za ovaj posao, je li problem plaća veli da to kod nje sigurno nije jer njezine radnice nemaju ispod šest tisuća kuna.

- Zabluda je da su strani radnici jeftinija radna snaga, meni su oni puno skuplji nego kada bih zaposlila domaće jer osim plaće koja dođe oko 800 eura, za njih moram platiti smještaj koji dođe oko 200 eura, hranu (oko 100 eura), sve dozvole plaćam ja, na kraju dobiju još i bonus, a povrh svega tu su i brojna davanja prema državi. S druge strane domaćem bi radniku isplatila plaću, prijevoz i marendu, objašnjava nam.

Odgovora zašto naši ne žele raditi nema iako priznaje da mnogi nemaju uvjete kao ona, ali isto tako smatra da se u Istri još uvijek svi radije bave iznajmljivanjem nekretnina nego radom.

- Sezona je, što se bookinga tiče, već jako dobro krenula, najave su dobre, a nove promjene trebale bi olakšati do lani kompliciranu administraciju. Nama su potrebna brza rješenja i vjerujem da će ove godine sve oko zapošljavanja radnika iz trećih zemalja biti puno jednostavnije jer bez njih naprosto ne bi mogli odraditi sezonu, zaključuje Kalčić.

Novi zakon o strancima

Sa Zavoda za zapošljavanje objašnjavaju da je Novi Zakon o strancima, koji je na snagu 1. siječnja 2021. godine, donio određene promjene u uređenju ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj.

- Prije nego poslodavac zatraži dozvolu za boravak i rad za državljanina treće zemlje, dužan je provesti test tržišta rada kako bi se utvrdilo ima li na hrvatskom tržištu rada radnika traženih kvalifikacija. Drugim riječima, poslodavci moraju prije zapošljavanja državljana trećih zemalja provjeriti mogu li potrebu za radnicima zadovoljiti na domaćem tržištu rada. Ako rezultati provedenog testa pokažu da u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca, provest će se postupak posredovanja u zapošljavanju, a o rezultatu testa obavijestiti poslodavca najkasnije u roku od 15 dana, napominju sa Zavoda.

Ako je pak test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može u roku od 90 dana od dana od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad kako bi zaposlio stranca na navedenim poslovima.

U Istri deficitarni kuhar i konobari

No, Zakon predviđa i mogućnost da Upravno vijeće HZZ-a definira listu zanimanja za koje se ne mora provoditi test tržišta rada jer je riječ o zanimanjima koja su tražena u velikom broju i kojih trajno nedostaje. To su primjerice zanimanja za zidara, armirača, limara, vodoinstalatera, autolimara, polagača pločica ali i mesara, pekara...  Za Istarsku županiju ta je lista početkom prošle sezone nadopunjena i zanimanjima konobar i kuhar, a kasnije proširena i sa zanimanjima sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar.

Iznimno, dozvola za boravak i rad može se izdati bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja područne službe zavoda za zapošljavanje ako se radi o zapošljavanju sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine, kao i kod postupka za produljenje dozvole za boravak i rad koji se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje.

Dozvola najduže do godine dana

Dozvola za boravak i rad izdaje se državljaninu treće zemlje na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana.U sklopu upravnog postupka izdavanje dozvole za boravak i rad koju vodi MUP, a Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete propisane Zakonom o strancima.

Kod izdavanja mišljenja za zapošljavanjem provjerava se ispunjava li poslodavac zakonom propisane uvjete poput onih ima li podmirene obveze po osnovi javnih davanja, da u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika Republike Hrvatske odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije. U konačnici se provjerava i to ima li poslodavac zaposleno bar 1/4 radnika državljana Republike Hrvatske odnosno državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, ukoliko se ne radi o deficitarnim zanimanjima.

IZDANE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA

2017.	1.855
2018.	5.539
2019.	11.314
2020.	8.399
2021.	10.632