Politika i društvo

poluotok vapi za radnom snagom

Ingrid Kalčić: Strani su radnici skuplji izbor, no bez uvoza radne snage Istra ne može podmiriti sezonu

Najviše stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, zatim Sjeverne Makedonije, ali i Bangladeša, Ukrajine te Albanije. Najčešće djelatnosti obuhvaćene izdavanjem dozvola za boravak i rad su ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, industrija, stambeno-komunalna djelatnost, promet i veze te trgovina 


 
7 min
Borka Petrović
Ingrid Kalčić sa dijelom svojih radnika u trenucima odmora

Najviše stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, zatim Sjeverne Makedonije, ali i Bangladeša, Ukrajine te Albanije. Najčešće djelatnosti obuhvaćene izdavanjem dozvola za boravak i rad su ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, industrija, stambeno-komunalna djelatnost, promet i veze te trgovina 

Istri vapi za radnom snagom. U pet godina broj izdanih radnih dozvola za strance narastao je pet puta. Tijekom 2021. godine na području Policijske uprave istarske izdano je ukupno 10.632 dozvola za boravak i rad. Rekordne 2019. izdano ih je čak 11.314.

Najviše stranih radnika došlo je iz Bosna i Hercegovina, Srbije, Kosova, zatim Sjeverne Makedonije, ali i Bangladeša, Ukrajine te Albanije.

Najčešće djelatnosti obuhvaćene izdavanjem dozvola za boravak i rad su ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, industrija, stambeno-komunalna djelatnost, promet i veze te trgovina doznajemo iz PU istarske.

Gotovo polovica stranaca radi u turizmu

Kako doznajemo, tijekom 2021. godine oko 45 posto izdanih dozvola za boravak i rad odnosilo se na djelatnost ugostiteljstva i turizma, oko 35 posto na građevinarstvo i oko deset posto na industriju.

U vremenskom razdoblju od početka godine do kraja veljače izdano je ukupno 1.375 dozvola za boravak i rad. Vrijeme "uvoza" radne snage tek kreće, pa smo se raspitali kakva je procedura oko izdavanja dozvola, ali i kako poslodavci koji zapošljavaju strane radnike gledaju na promjene zakona koji su od ove godine stupili na snagu.

Vodnjanka Ingrid Kalčić, direktorica tvrtke Vita Assist veli da ove godine planira zaposliti čak 300 radnika, stotinjak više nego lani, od čega će čak 90 posto doći iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Ingrid Kalčić

- Prije pet godina pokrenula sam tvrtku za čišćenje u kojoj sam radila ja i još tri žene, tijekom godina iskazali smo se na tržištu i sada radimo za brojne velike turističke tvrtke i hotelijerske grupacije na cijelom području Istre, sve do Opatije i zapošljavamo iz godine u godinu sve veći broj radnika, veli nam Kalčić.

Radna snaga iz Indije i Nepala

Obzirom da potreban broj radnika na domaćem tržištu ne može naći, okrenula se onima iz takozvanih trećih zemalja, prvenstveno područja Balkana, a ove će godine, po prvi puta, radnu snagu "uvesti" iz Indije i Nepala.

Zabluda je da su strani radnici jeftinija radna snaga, meni su oni puno skuplji nego kada bih zaposlila domaće jer osim plaće koja dođe oko 800 eura, za njih moram platiti smještaj (oko 200 eura), hranu (oko 100 eura), sve dozvole plaćam ja, na kraju dobiju još i bonus, a povrh svega tu su i brojna davanja prema državi

Ingrid Kalčić

- Slove kao odlični radnici, većina ih je imala iskustva rada u Dubajiu gdje su svladali engleski jezik, a do njih dolazimo preko posrednika, priča nam Kalčić dodajući da je sa stranim radnicama s područja bivše države jako zadovoljna i većina joj se iz godine u godinu vraća.

Ilustracija/Pixabay

Ove će godine, priča nam, njihovo zapošljavanje ići lakše jer su izmjenama zakona sobarice i čistačice stavljene na listu deficitarnih zanimanja Zavoda za zapošljavanje pa za njih, iako aplicira preko platforme Zavoda i on formalno daje svoje mišljenje, ne treba više prolaziti test tržišta rada.

Stoga radnici odmah dobivaju godišnju radnu dozvolu.To je, pojašnjava, veliki napredak prema prijašnjim godinama kada su takvi radnici mogli dobiti samo sezonsku radnu dozvolu koja je trajala 90 dana, s mogućnošću produljenja.

Obzirom da sezona u Istri traje više od tri mjeseca, produljivanje dozvola  kompliciralo je cijelu stvar.

Proširena lista deficitarnih zanimanja

- Lani smo, zato što čistačice i sobarice nisu bile deficitarne, morali imati jednu četvrtinu zaposlenih radnika iz Hrvatske i to nam je također bio veliki problem jer smo na 100 radnika morali zaposliti 25 domaćih, a njih jednostavno nije bilo, navodi Kalčić.

Na pitanje kako to da nema zainteresiranih za ovaj posao, je li problem plaća veli da to kod nje sigurno nije jer njezine radnice nemaju ispod šest tisuća kuna.

- Zabluda je da su strani radnici jeftinija radna snaga, meni su oni puno skuplji nego kada bih zaposlila domaće jer osim plaće koja dođe oko 800 eura, za njih moram platiti smještaj koji dođe oko 200 eura, hranu (oko 100 eura), sve dozvole plaćam ja, na kraju dobiju još i bonus, a povrh svega tu su i brojna davanja prema državi. S druge strane domaćem bi radniku isplatila plaću, prijevoz i marendu, objašnjava nam.

Odgovora zašto naši ne žele raditi nema iako priznaje da mnogi nemaju uvjete kao ona, ali isto tako smatra da se u Istri još uvijek svi radije bave iznajmljivanjem nekretnina nego radom.

- Sezona je, što se bookinga tiče, već jako dobro krenula, najave su dobre, a nove promjene trebale bi olakšati do lani kompliciranu administraciju. Nama su potrebna brza rješenja i vjerujem da će ove godine sve oko zapošljavanja radnika iz trećih zemalja biti puno jednostavnije jer bez njih naprosto ne bi mogli odraditi sezonu, zaključuje Kalčić.

Novi zakon o strancima

Sa Zavoda za zapošljavanje objašnjavaju da je Novi Zakon o strancima, koji je na snagu 1. siječnja 2021. godine, donio određene promjene u uređenju ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj.

Proširena lista deficitarnih zanimanja

Za Istarsku županiju lista deficitarnih zanimanja je početkom prošle sezone nadopunjena zanimanjima konobar i kuhar, a kasnije proširena i sa zanimanjima sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar

- Prije nego poslodavac zatraži dozvolu za boravak i rad za državljanina treće zemlje, dužan je provesti test tržišta rada kako bi se utvrdilo ima li na hrvatskom tržištu rada radnika traženih kvalifikacija. Drugim riječima, poslodavci moraju prije zapošljavanja državljana trećih zemalja provjeriti mogu li potrebu za radnicima zadovoljiti na domaćem tržištu rada. Ako rezultati provedenog testa pokažu da u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca, provest će se postupak posredovanja u zapošljavanju, a o rezultatu testa obavijestiti poslodavca najkasnije u roku od 15 dana, napominju sa Zavoda.

Ako je pak test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može u roku od 90 dana od dana od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad kako bi zaposlio stranca na navedenim poslovima.

U Istri deficitarni kuhar i konobari

No, Zakon predviđa i mogućnost da Upravno vijeće HZZ-a definira listu zanimanja za koje se ne mora provoditi test tržišta rada jer je riječ o zanimanjima koja su tražena u velikom broju i kojih trajno nedostaje. To su primjerice zanimanja za zidara, armirača, limara, vodoinstalatera, autolimara, polagača pločica ali i mesara, pekara...  Za Istarsku županiju ta je lista početkom prošle sezone nadopunjena i zanimanjima konobar i kuhar, a kasnije proširena i sa zanimanjima sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar.

Ilustracija/Pixabay

Iznimno, dozvola za boravak i rad može se izdati bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja područne službe zavoda za zapošljavanje ako se radi o zapošljavanju sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine, kao i kod postupka za produljenje dozvole za boravak i rad koji se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje.

Dozvola najduže do godine dana

Dozvola za boravak i rad izdaje se državljaninu treće zemlje na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana.U sklopu upravnog postupka izdavanje dozvole za boravak i rad koju vodi MUP, a Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete propisane Zakonom o strancima.

Kod izdavanja mišljenja za zapošljavanjem provjerava se ispunjava li poslodavac zakonom propisane uvjete poput onih ima li podmirene obveze po osnovi javnih davanja, da u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika Republike Hrvatske odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije. U konačnici se provjerava i to ima li poslodavac zaposleno bar 1/4 radnika državljana Republike Hrvatske odnosno državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, ukoliko se ne radi o deficitarnim zanimanjima.

IZDANE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA

2017.

1.855

2018.

5.539

2019.

11.314

2020.

8.399

2021.

10.632


FOTO: Privatna arhiva

Nastavite čitati

Istra
 

Nakon kiše, Ćićarijom šeta endemska Velebitska gušterica

Podrijetlom je iz sjeverozapadne Hrvatske i prisutna je u srednjoj i južnoj Europi. Mala rasprostranjenost Velebitske gušterice glavni je uzrok zabrinutosti za opstanak pa joj je dodijeljen status skoro ugrožene životinje, a pravno je zaštićena i u zemljama u kojima živi

Istra
 

FALI PETI Dožupan Tulio Demetlika otvorio dušu: 'Nitko ne želi u Nadzorni odbor Kaštijuna pa da ga se razvlači po medijima'

To će biti sve veći problem, jer nitko se više ne želi javiti ni za direktora, kandidirati za gradonačelnika ili pročelnika jer ne žele da ih sutra prozivaju kao i njihove obitelji. Zamislite kada vam obitelj pročita u novinama "Tulio Demetlika je lopov, a onda iza te riječi lopov, stoji jedan veliki upitnik", slikovito se izrazio dožupan o nedostatku kandidata za Nadzorni odbor

Istra
 

"SKUSHA" U VRSARU Susjed: "Zbog buke s terase ne mogu mi spavati djeca" - Načelnik: "Niti je pretjerana buka, niti se radi kasno"

Žaleći se na buku, na dim cigareta kao i na mirise ribljeg pečenja koji ulaze u njihov stan, susjed Mrkobrada kaže: "Ugroženo je osnovno pravo moje djece, a to je pravo na odmor i pravo na djetinjstvo" * Načelnik Gerometta: "On živi u centru turističkog grada. Pa ne može očekivati da tu neće biti ljudi. Činjenica je da je da s njim uvijek imamo neke probleme. Uvijek mu nešto smeta"

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.