Politika i društvo

MORE DEZINFORMACIJA

Borba protiv fake newsa: Hrvatska gradi mrežu fact checkera novcem iz EU

"Činjenica jest da smo kroz dvije godine koronakrize, potresa i nedavno, nažalost, započete agresije na Ukrajinu, doslovce zasuti dezinformacijama. Jako je teško razlučiti što su točne informacije, a što su dezinformacije koje u ovo vrijeme zaista mogu biti vrlo opasne", kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, Krešimir Partl


 
2 min
HINA
Ilustracija: Pixabay

"Činjenica jest da smo kroz dvije godine koronakrize, potresa i nedavno, nažalost, započete agresije na Ukrajinu, doslovce zasuti dezinformacijama. Jako je teško razlučiti što su točne informacije, a što su dezinformacije koje u ovo vrijeme zaista mogu biti vrlo opasne", kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, Krešimir Partl

Hrvatska će graditi mrežu fact checkera za uspostavu provjere činjenične točnosti tvrdnji u medijskom prostoru za što je predviđeno 45 milijuna kuna iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, potvrdili su Hini iz Ministarstva kulture i medija.

"Uočili smo potrebu za takvom investicijom iz više razloga. Činjenica jest da smo kroz dvije godine koronakrize, potresa i nedavno, nažalost, započete agresije na Ukrajinu, doslovce zasuti dezinformacijama. Jako je teško razlučiti što su točne informacije, a što su dezinformacije koje u ovo vrijeme zaista mogu biti vrlo opasne", kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, Krešimir Partl.

Dodao je i kako se do ideje za uspostavom provjere medijskih činjenica (fact checking) došlo u suradnji s medijskim sektorom - novinarima i nakladnicima - a to je vezano i uz preporuku Europske komisije da se radi na pronalaženju načina za suzbijanje dezinformacija.

Postoji više ciljeva; jedan je što manje dezinformacija u medijima, a drugi poticanje profesionalnog novinarstva, ističe Partl. Dodaje i kako je cilj uspostave mreže provjere činjenica poticajna mjera. Prije svega, za zapošljavanje profesionalnih istraživača i novinara, ali i kao potpora medijima da ustraju na tome da se što više provjerenih i točnih informacija nađe u medijskom spektru.

"Ono što je bitno napomenuti da se kroz sustav provjere medijskih činjenica neće raditi ni o kakvom modelu cenzure ili utjecaja na novinare i urednike, već će se raditi isključivo o prepoznavanju dezinformacija za koje se na temelju provjera činjenica mogu ustanoviti da su krive. Ni na koji način neće se zadirati u slobodu medija", ističe Partl.


Nastavite čitati

U JAVNOM PROSTORU TE SU ŽENE GOTOVO NEVIDLJIVE: U Zagrebu održan skup o položaju stranih radnica

Najviše ih dolazi iz Nepala (oko 50 posto), zatim iz Filipina (45 posto) i Indije (oko četiri posto), dok ih manji broj dolazi iz Egipta, Uzbekistana i Bangladeša. Većina radnica migrantica u Hrvatskoj u dobi je između 25 i 29 godina, a najčešće rade u ugostiteljstvu, prodaji i industriji * "Njihov je rad u mnogim granama nezamjenjiv, ali njihov je položaj rijetko predmet javnog interesa, a o njihovim problemima i predrasudama s kojima se susreću još se manje govori“, rekla je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.