Politika i društvo

LUNGOMARE U ŠKARAMA POLITIKE

DA TO ŽELI, REFERENDUM MOŽE PREDLOŽITI I GRADONAČELNIK ZORIČIĆ! Na prijedlog pulskog Možemo nije odgovorila niti jedna stranka

U Statutu Grada Pule navodi se da prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma može dati trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Pule i 20 posto od ukupnog broja birača u Gradu Puli


 
7 min
Chiara Bilić

U Statutu Grada Pule navodi se da prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma može dati trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Pule i 20 posto od ukupnog broja birača u Gradu Puli

Pulski Možemo! je minulog tjedna poslao otvoreni poziv strankama u Gradskom vijeću za potpisivanje prijedloga za raspisivanje lokalnog referenduma o Lungomareu.

Referendumsko pitanje koje predlažu jasno je i glasi: „Jeste li za izmjenu Generalnog urbanističkog plana Grada Pule kojom će se u cijeloj zoni obuhvata trenutno važećeg Urbanističkog plana uređenja 'Lungo mare+ ukinuti mogućnost gradnje hotela, drugih turističkih smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina?“.

Dan nakon što su uputili poziv, Možemovci su održali konferenciju za novinare na kojoj su najavili da će, ako ih ostale stranke ne podrže, pokušati  referendum pokrenuti drugim putem - skupljajući potpise građana i građanki Pule.

Prijedlog mora potpisati osam vijećnika

U Statutu Grada Pule navodi se da prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma može dati  trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik, većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Pule i 20 posto od ukupnog broja birača u Gradu Puli.

Uz Možemovih četiri vijećnika, prijedlog, dakle, moraju podržati još barem četiri vijećnika, ukupno osam. Ostale političke opcije su, otkad je ova tema na tapeti, načelno govorile da nemaju ništa protiv referenduma. Načelno. Jer nakon svake je takve izjave slijedilo jedno veliko „ali“ popraćeno s tri točkice, nakon koje je slijedio nekakav nejasan, dvosmislen stav. Izuzetak je SDP koji se referendumu u potpunosti protivi pod poprilično neuvjerljivim i diskutabilnim obrazloženjem da su ih građani na lokalnim izborima prije nepunih godinu dana birali upravo zato da bi odlučivali umjesto njih. U SDP-u takvim stavom, očigledno, poručuju da instituciju referenduma smatraju nepotrebnim demokratskim alatom.

Stoga valja podsjetiti da je referendum izravni oblik izjašnjavanja građana, oblik izravne demokracije koji građanima omogućava sudjelovanje u donošenju odluka.

Pitanje je, dakle, zašto se gotovo sve stranke boje čuti mišljenje svojih sugrađana?

„Mislim da stranke kojima su građani dali povjerenje ne razumiju bit, odnosno zašto je referendum uopće omogućen, a to je da nitko nije dao pravo strankama koje su dobile povjerenje da o svim pitanjima koja su važna za život u nekoj zajednici odlučuju umjesto građana“, veli čelnica pulskog Možemo! Dušica Radojčić.

Dušica Radojčić

Gradonačelnik ima sukno i škare

Referendum je, podsjeća Radojčić, osim Statuom, omogućen i Ustavom, a postoji i na razini Europske unije. Niti jedan političar se, govori, ne bi usudio reći da tako nešto nema smisla jer su ih građani birali.

„To dosta govori o razini shvaćanja demokracije i demokratske odgovornosti prema biračima koji su glasali za njih“.

Predsjednik pulskog IDS-a Daniel Deković svojevremeno je, ne tako davno, kazao da nema ništa protiv referenduma. No, njegov stranački kolega, Gradski vijećnik i saborski zastupnik Marin Lerotić rekao je u petak za Glas Istre da se s referendumom slaže samo ako će se do njega doći potpisima građana. Zašto je to uvjet i zašto IDS kao politička opcija u Gradskom vijeću ne bi prihvatio prijedlog platforme Možemo!, nije obrazložio.

Marin Lerotić

Gradonačelnik Filip Zoričić je početkom travnja, dan nakon raspada koalicije njegove nezavisne liste, Možemo i SDP-a, a čemu je, na koncu, kumovao upravo različit stav oko izgradnje hotela na Lungomareu, za Istru24 također kazao da nema ništa protiv referenduma. Međutim, niti njegova se lista nije odazvala na poziv pulskog Možemo.

Iz Možemo! su, naime, prošlog četvrtka zamolili političke stranke, gradonačelnikovu nezavisnu listu i vijećnika srpske nacionalne manjine Milana Rašulu, da odluku o (ne)potpisivanju donesu u roku od sedam dana. Čelnica pulskog Možemo Dušica Radojčić potvrdila je da, do danas, formalno, još nisu dobili niti jedan odgovor.

Upitana nada li se uopće da će itko od političkih opcija do četvrtka promijeniti mišljenje, Radojčić kaže: „Zapravo se nadam da hoće i da ćemo dobiti potporu zato što bi to pokazalo određeni stupanj zrelosti i shvaćanja života u demokratskom društvu. Njihovo odbijanje će pokazati suprotno“.

Upravo gradonačelnik Filip Zoričić, kako je i navedeno u Statutu, u rukama ima sukno i škare. Da to želi, sam može predložiti donošenje odluke o raspisivanju referenduma.

Gradsko vijeće je, naime, dužno izjasniti se o podnesenom prijedlogu. Ako se prijedlog prihvati, donosi se odluka o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.

Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Potreban je 9.855 potpisa

Ako, dakle, Možemo ne bude imao potporu još četiri vijećnika, ta će platforma krenuti u sakupljanje potpisa građana i građanki.

A potrebno je sakupiti 20 posto od ukupnog broja registriranih birača u Gradu Puli. Na lanjskim lokalnim izborima registrirano je 49.276 biračica i birača. Dakle, potrebno je skupiti 9.855,2 potpisa.

Usporedbe radi, za Zoričića je u drugom krugu lanjskih lokalnih izbora glasalo 10.666 građana i građanki, čime je pobijedio IDS-ovu Elenu Puh Belci, koja je osvojila 8.225 glasova.

Ako se potreban broj potpisa sakupi, predsjednica Gradskog vijeća zaprimljeni prijedlog dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od zaprimanja. Nakon toga to tijelo, a u roku od 60 dana, utvrđuje jesu li ispunjeni svi preduvjeti za raspisivanje referenduma. Ako jesu, Gradsko vijeće ima 30 dana za raspisivanje referenduma.

Prema Zakonu o referendumu „na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, ali uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum“. Ukratko, da bi ishod bio valjan, na referendum mora izaći više od 50 posto birača, 50 plus jedan.

Primjera radi, u Dubrovniku je 2013. održan (lokalni) referendum na kojem su se građani i građanke izjašnjavali jesu li, ili nisu, za megalomanski turističko-apartmanski projekt, gradnju igrališta za golf, ali i resorta s vilama, hotelima i apartmanima, a na platou brda Srđ.

Članovi inicijative Srđ je naš 2013. godine blokirali ulaz u dubrovačku vijećnicu/Foto: PIXSELL/Grgo Jelavić

Radojčić: Možda ljudi žele hotel

Inicijativa građana protiv apartmanizacije Srđa prikupila je potpise i više od nužnih 20 posto ukupnog broja birača, referendum je raspisan, ali 'nije uspio' zato što je na njega izašlo 31,5 posto upisanih birača, dakle manje od zakonski propisanog - više od 50 posto. Od onih koji su pak izašli na referendum, 84,23 posto, njih gotovo 10 tisuća, izjasnilo se protiv golfa na Srđu. No, na koncu su medijski napisi prenosili cijelonoćno slavlje investitora zbog kraha referenduma.

„Od Srđa je prošlo devet godina, nadam se da je svijest građana otada malo ojačala i da znaju da u rukama imaju alat koji im omogućava da odluče ili ne odluče o stvarima u svojoj zajednici“, kaže Radojčić.

Spomenimo i da se slično dogodilo i prije sedam godina na Labinštini. Tada je, doduše, bilo riječ o savjetodavnom referendumu, čiji ishod za gradske vlasti nije obvezujuć. Građani su se izjašnjavali jesu li 'za' ili 'protiv' ugljena kao energenta termoelektrane Plomin C, a pitanje je glasilo: „Jeste li za izgradnju TE PLOMIN C 500 na ugljen?“. Referendum nije uspio, na njega je izašlo manje od 50 posto stanovnika Labinštine, 38,79 posto građana, od kojih je 94 posto bilo protiv ugljena.

„Nedavanjem podrške referendumskoj inicijativi oduzimaju građanima pravo na izjašnjavanje. U tom slučaju bi poručili građanima da ih uopće ne zanima što misle. To što netko ne želi podržati referendum je odraz straha da odluke koje se donose u ime građana ne bi prošle test javnosti. Zašto postoji strah da ljudi kažu svoje mišljenje? Možda ljudi žele hotel“, zaključuje Radojčić.

Valja reći da niti prethodna gradska vlast nije imala sluha za želje stanovništva. "Davne" 2014. godine, iako, istina, nije bilo riječ o referendumu, nije uzela u obzir pet tisuća potpisa građana koje je skupila građanska inicijativa 'Volim Pulu - za Muzil', a protiv usvajanja predloženih izmjena prostornih planova i rješenja za Muzil, nakon čega je izglasan GUP koji na Muzilu omogućava golf i elitni turizam. Taj prostorni plan je još uvijek na snazi.

Ostaje za vidjeti koliko će građana i građanki biti zainteresirano za referendum.

Zasad je tek poznato da je, nakon što je 29. ožujka istekao rok za slanje prijedloga i primjedbi građana na plansko rješenje II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Lungomare“,  a koje se odnosi na lokaciju postojećeg nogometnog igrališta i njegovog neposrednog okruženja, u nadležnom Upravnom odjelu zaprimljeno (tek) nešto više od 200 primjedbi /prijedloga građana.

 

Dušica Radojčić: "Peđa Grbin bi trebao znati proceduru"

Upitana da komentira izjavu predsjednika SDP-a i saborskog zastupnika iz Pule Peđe Grbina da osobno protiv referenduma nema ništa, „ali prije donošenja odluke hoćemo li glasati za raspisivanje referenduma, potrebno je provesti proceduru propisanu Zakonom. Zakon, prilikom izmjene prostornih planova predviđa javni uvid, javno savjetovanje, pa javnu raspravu, traži se pribavljanje suglasnosti od Ministarstva zato što se radi o izmjenama prostornog plana koji zadire u krug koji je udaljen manje od tisuću metara od mora“, u intervjuu za Istru24, čelnica pulskog Možemo! kaže da ju čudi da Grbin ne zna pravila raspisivanja referenduma.

- Postoji ono što se zove referendumska inicijativa u kojoj mi, u ovoj fazi, tražimo podršku vijećnika da bismo onda na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća predložiti usvajanje Gradskom vijeću. On bi trebao znati da nam je potrebno osam potpisa da bismo odluku mogli staviti na dnevni red, a o kojoj se onda izjašnjavanju vijećnici većinom. Teško mi je vjerovati da Grbin ne zna za tu proceduru. Druga mogućnost je da se zapravo traže izgovori da se ne podrži pravo građana na direktno odlučivanje o nekom pitanju, zaključuje.


Nastavite čitati

Pula
 

Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju Šveđaninu Svanteu Paabou

- Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas - Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće - sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi, objavila je danas Nobelova skupština

Pula
 

Dušica Radojčić: "Investitor u hotel Valkane čini atentat na referendum!"

"Investitor provodi svoju "korona kampanju ostani doma', pozivajući na bojkot lokalne demokracije, a gradonačelnik znakovito šuti. Time izravno ide na ruku investitoru u Hotel Valkane Draganu Šolaku. Takva je kampanja investitora apsolutno nedopustiva i zaslužuje svaku osudu, ali ja te riječi osude nikad nisam čula ni od članova Gradskog vijeća, ni od gradonačelnika", kazala je predsjednica pulskog Možemo, pozivajući sve građane/ke Pule da izađu ove nedjelje na referendum za Lungomare

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.