Politika i društvo

PRIUŠTIVO STANOVANJE

Danas kreće javni poziv za najmoprimce, u ponudi 385 nekretnina. U Istri na raspolaganju 21

Na javni poziv mogu se javiti državljani Republike Hrvatske, pod uvjetom da oni i članovi njihove uže obitelji nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu na području države i inozemstva, odnosno da u vlasništvu imaju neodgovarajuću stambenu nekretninu te da nemaju drugih primanja osim navedenih u potvrdi Porezne uprave


 
4 min
HINA
Ilustracija

Na javni poziv mogu se javiti državljani Republike Hrvatske, pod uvjetom da oni i članovi njihove uže obitelji nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu na području države i inozemstva, odnosno da u vlasništvu imaju neodgovarajuću stambenu nekretninu te da nemaju drugih primanja osim navedenih u potvrdi Porezne uprave

APN je u srijedu otvorio javni poziv za sve zainteresirane najmoprimce u sklopu Programa priuštivog najma koji će trajati do 15. svibnja, a u ponudi je 385 nekretnina iz cijele Hrvatske.

Od 385 nekretnina, 220 ih je useljivo odmah. 90 vlasnika je dalo izjavu da će sami otkloniti nedostatke i renovacija im je u tijeku, dok je 75 vlasnika izrazilo želju da bi s APN-om potpisao ugovor koji bi podrazumijevao da dobije predujam u iznosu od 60 posto, a oni imaju rok od šest mjeseci dovršiti potrebne radove kako bi nekretnina mogla biti useljiva. 

U ponudi najviše stanova u Zagrebu

Od 385 nekretnina, 277 je stanova, 96 kuća, a stanova u kući je 12. Iz Grada Zagreba je pristiglo najviše ponuda, njih 152, od čega je 137 stanova. Slijede Rijeka s 21 nekretninom, Osijek sa 16, Karlovac sa 17, Slavonski Brod s 8, Vukovar sa 7 te po 6 nekretnina Zadar i Sisak. U Puli i Petrinji nudi se po 5 nekretnina, po 4 u Slatini, Varaždinu, Bjelovaru i Splitu, a s po tri ponuđene nekretnine slijede Koprivnica, Dubrovnik, Velika Gorica, Samobor i Zaprešić.

Od županija, nakon Grada Zagreba, najviše je ponuđenih nekretnina, njih 30 u Primorsko-goranskoj županiji, slijede Osječko-baranjska županija s 27, Istarska i Karlovačka županija s po 21 nekretninom, 19 ih nudi Zagrebačka, baš koliko i Sisačko-moslavačka županija, 14 nekretnina je ponuđeno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a 10 u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ostale županije nude manje od 10 nekretnina, od čega najmanje u Šibensko-kninskoj županiji, njih samo dvije.

Najmanja ponuđena nekretnina je stan u Gradu Zagrebu od 18,90 metara četvornih u katastarskoj općini Centar Novi, u kojoj ujedno ima i najveći broj priuštivih nekretnina. Nakon Centra Novog, katastarske općine u kojima je najveći broj dostupnih nekretnina su - Donje Vrapče, Trešnjevka, Trnje, Trešnjevka Nova, Centar, Zaprudski Otok i Klara.

Prosječna kvadratura svih stanova na razini Hrvatske je nešto manje od 64 četvorna metra, a najveći broj nekretnina, njih 158, veličine je između 50 i 70 četvornih metara.

Najveća ponuđena nekretnina u ovom javnom pozivu je kuća u Slavonskom Brodu veličine od 315,26 metara četvornih, doznaje Hina u u APN-u. 

Prema broju soba, od 385 dostupnih nekretnina, prednjače dvosobne i dvoipolsobne nekretnine (134), zatim trosobne i troipolsobne nekretnine (94), pa jednosobne i jednoipolsobne (42).

Odbijeno 575 nekretnina

Vlasnici nekretnina mogli su birati na koliko godina žele svoju nekretninu dati u najam. Kad se pogleda cijela Hrvatska, najveći broj vlasnika izabrao je desetogodišnji najam (njih 134) i petogodišnji najam (njih 103).

Iako je na javni poziv stiglo 960 ponuda najmodavaca, više od polovice njih su odbijeni zbog različitih razloga. Kako navode iz APN-a prednjače oni koji su u protekle dvije godine imali preveliku potrošnju energenata što najčešće znači da su u nekretnini kraće ili duže vrijeme sami živjeli ili su je pak iznajmljivali, a uvjet je bio da je ona nekorištena protekle dvije godine. 114 nekretnina je odbijeno jer nisu imale uporabnu dozvolu, no u APN-u ističu da je dio vlasnika napomenuo da čeka dozvole, pa je moguće da će se oni prijaviti na sljedećem javnom pozivu. Dio vlasnika prijavio je nekretnine koje nemaju razdvojena brojila, takvih je 75, a dio vlasnika sam je odustao, odnosno predmeti su obustavljeni. Neki vlasnici nekretnina su odbijeni zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, a dio nekretnina je u tijeku konstrukcijske obnove.

Tko se može javiti na javni poziv

Na javni poziv mogu se javiti državljani Republike Hrvatske, pod uvjetom da oni i članovi njihove uže obitelji nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu na području države i inozemstva, odnosno da u vlasništvu imaju neodgovarajuću stambenu nekretninu te da nemaju drugih primanja osim navedenih u potvrdi Porezne uprave. Odgovarajuća stambena nekretnina je stan ili kuća primjereno opremljena infrastrukturom (voda, kanalizacija, struja i drugo) koji udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, veličine oko 35 četvornih metara korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 metara četvornih.

Bodovi će se prikupljati u više kategorija: od prihoda najmoprimca i članove njegove uže obitelji, broja članova obitelji, broja djece koja pohađaju vrtić ili školu, životne dobi najmoprimca, njegove stručne spremne, postoji li invaliditet ili oštećenje organizma najmoprimca ili člana njegove uže obitelji, do toga je li u pitanju zanimanje najmoprimca koje je deficitarno na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je nekretnina.

Ako se dogodi da postoji više odgovarajućih nekretnina za određenog najmoprimca, on će se moći odlučiti za jednu temeljem opisa i fotografije nekretnine iz kataloga. Podnositelji zahtjeva moći će se odlučiti za nekretnine u najviše tri jedinice lokalne samouprave, ističu u APN-u.


Nastavite čitati

Policija upala u Hrvatski judo savez

Prema tim navodima, Hrvatski judo savez je u nešto više od godinu dana Čuljku platio i oko 2300 eura troškova goriva i cestarine. Dodatno, tjednik Nacional objavio je da je Hrvatska lutrija sponzorirala Savez s čak 200.000 eura, uz sumnje da je u tome ulogu imao upravo Čuljak, kao dugogodišnji utjecajni član HDZ-a i počasni predsjednik HJS-a

Sanja Radolović o regionalnom razvoju: Umjesto planiranog viška od pola milijarde eura, lokalne jedinice završile su u minusu većem od 300 milijuna

„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.