Ibrahim Punušković, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Gradu Vodnjanu u trećom uzastopnom mandatu, predsjednik Centra Roma Istra i član predsjedništva ponajveće nacionalne romske udruge Kali Sara tvrdi da je sada situacija za Rome u Vodnjanu odlična, što se nikako ne bi moglo reći za stanje prije 10-15 godina, kada je gradonačelnik Vodnjana bio Klaudio Vitasović.
Prema posljednjem popisu stanovništva 2021, u Vodnjanu službeno ima 147 Roma, dok Ibrahim kaže da ih ima 200-250, a odgovornost za razliku pripisuje popisivačima koji, veli, nisu odradili posao kako treba, zbog čega je obavijestio sve institucije.
Usput, prema najnovijem popisu, u Gradu Vodnjanu ukupno je 5.838 stanovnika. Hrvata ima 3.485 ili 59,7 posto, Talijana 876 ili 15,01 posto, Bošnjaka 318, Srba 232, Albanaca 109, Crnogoraca 71, Slovenaca 56...
S njim razgovaramo o razlozima osjetnog pada broja Roma u Vodnjanu.
Nekad je Roma u Vodnjanu, tijekom 80-ih i 90-ih, bilo puno više. Zašto je nestalo puno Roma iz Vodnjana?
Deložacije koje je provodio tadašnji gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović bile su okidač za odlazak Roma iz Vodnjana. S druge strane, Romi iz Vodnjana, kao i mnogi drugi ljudi iz Istre i Hrvatske, odlazili su u zapadne zemlje trbuhom za kruhom, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Znam puno drugih ljudi iz Vodnjana koji su otišli vani.
Gradska uprava na čelu s Vitasovićem deložirala je romske obitelji iz kuća u koje su oni uselili 80-ih godina. Koliko je u tim deložacijama bilo rasizma spram Roma, ono 'riješiti se Cigana'?
Bio je to veliki rasizam Klaudija Vitasovića. Evo, ja sam ratni veteran, sudionik Domovinskog rata od prvog do zadnjeg dana, prvo u 125. brigadi, kasnije 119. brigadi. Moji su u Vodnjanu od 1954. godine. Ovdje su Romi živjeli jako sretno, mnogi su radili u Uljaniku, a dio njih su bili privatnici. Te kuće u koje su 80-ih i 90-ih ušli Romi bile su napuštene i prilično trošne kuće.
Koliko su istinite pomalo rasističke teze da je 1986. godine zbog velike međunarodne konferencije OPEC-a na Brijunima uklonjeno romsko naselje kraj pulske obilaznice te da su ti Romi premješteni u Vodnjan, da ih, kao, ne bi vidjela međunarodna delegacija) a da su godinu kasnije , iz istih razloga, zbog Univerzijade, iz Zagreba Romi preseljeni u Vodnjan?
To nije istina. To su gluposti. Htio bih znati tko je taj nepismen čovjek koji širi te neistine. Evo argumenta: ukoliko mi pokažite mi jednog Roma koji je boravio u Zagrebu pa onda planski 80-ih došao u Istri, ja ću vam dati svoj život. Romi su u Istru i Vodnjan došli 80-ih godina trbuhom za kruhom, a većina ih je počela raditi u Uljaniku, a dosta njih su bili privatnici, trgovci. Velika većina Roma , njih 99 posto, došli su u Istru s Kosova, gdje je tada, nakon Titove smrti, bilo problema, demonstracija. U Puli je tih godina bio jako skup smještaj odnosno Romi nisu mogli naći stanove i oni su došli u Vodnjan, koji je tada praktički bio prazan. To vam je čista istina.
Koliko je bilo Roma u Vodnjanu tih 80-ih?
Imali smo oko 500 Roma.
Vaši su tu već 70 godina.
Da, prvo je u Vodnjan, kao mladić, došao moj stric Ćamil 1954. godine. Bio je veliki trgovac, naš stari 'babo'.
foto arhiv: za Svjetskog dana Roma
Za tih deložacija 2012. i 2013. godine, koliko je Roma iseljeno?
Svi su otišli. Deložirani su iz 16 kuća, a iz 17. zgrade su otišli sami. Zamislite vi, 16 kuća , a svaka obitelj imala je 5-6 , dok su šire obitelji imale is 15-16 članova. Tri obitelji otišlo je u Pulu, a ostali u inozemstvo. Više puta sam bio kod potpredsjednika tadašnje Vlade Nevena Mimice, popisao sam svu državnu imovinu koja bi mogla poslužiti Romima kao alternativni smještaj.
Prikupili ste čak 6000 vlasničkih listova državne imovine na području Istarske županije, No na tome je stalo. Naknadno tada se javno izjavili da su vas zaj...li.
Da, prešli su nas. Donio sam tadašnjem vodnjanskom gradonačelniku Vitasoviću na stol popis državne imovine. Nudili su nam neku neprimjerenu vojnu halu u šumi.
Što je danas s tih 16-17 deložiranih kuća?
Odlično pitanje, svaka čast. Te su zgrade pretežito prazne! Samo su se htjeli riješiti Roma. To odgovorno tvrdim, to je rasizam! Treba reći da je mali broj tih kuća bilo u privatnom vlasništvu, a većina u gradskom vlasništvu. Mi smo tada ponudili Gradu Vodnjanu da kupimo te kuće, a oni su rekli: Ne može to tako'. A koliko ja znam, svaki građanin ove države u takvoj situaciji ima pravo prvokupa. Odgovorno tvrdim da je cilj bio iseliti Rome iz Vodnjana. I to je više gurao Grad Vodnjan, a država nije imala više sluha za nas. Više od deset puta sam bio u Zagrebu, pa nam ravnatelj Agencije za nekretnine nešto obeća pa za 2-3 mjeseca podnese ostavku, pa dođe drugi, pa treći...
No, Vitasović je cijelo vrijeme bio glavni u Vodnjanu.
Vitasović je glavni krivac za to i Romi mu to nikad neće oprostiti.
Kakvi su vaši odnosi s novom vlašću u Vodnjanu? Već dvije godine gradonačelnik je Edi Pastrovicchio. Nije li obećavao uoči izbora neki prostor za Rome, a to obećanje još nije ispunjeno?
Slušajte, prije izbora i dolaska na vlast ova današnja vladajuća opcija primila je našu delegaciju i pitala što mi želimo. Mi smo rekli da ne želimo ništa, osim da se prema nama postupa kao i prema svim ostalim građanima. Mogu vam reći da smo do sada sasvim zadovoljni međusobnim odnosa. Gospodin Edi Pastrovicchio je dečko iz naroda, to je dečko koji je odrastao među nama. On zna svaki romski problem i mogu vam reći da imamo sjajan odnos. Dostupan je i danju i noću. Čovjek je stvarno ok, i ne samo on, nego cijela njegova uprava. A taj problem prostora će se već riješiti. Oni su nam već ponudili neke prostore, ali tražimo prostor koji će nam odgovarati jer imamo aktivan i Centar kulture Roma Istre i Vijeće romske nacionalne manjine.
Kakav je odnos vodnjanskih Roma s vodnjanskim Hrvatima, Talijanima, i građanima drugih etničkih zajednica?
Odnos nikad nije bio bolji. Jeste vidjeli u zadnjih desetak godina ikakvih problema? I da ih slučajno netko od Roma napravi, mi ćemo to brzo riješiti i smiriti. Imamo i dobru suradnju s policijom. Prije se u Vodnjanu govorilo: "A Cigani kradu, ovo-ono". Nema toga više. A moram vam reći i još jednu jako bitnu stvar: prošle godine smo imali vrlo uspješan projekt zapošljavanja mladih Roma na razini Istre. Dosta naših Roma koji su završili srednju školu uspjeli su se zaposliti. Evo sad ću vam se pohvaliti: u Vodnjanu imamo tri mlade Romkinje koje rade u trgovinama. To prije nije bilo moguće. Vodnjanci su nas prihvatili kao dio naroda. A prije je bilo: 'Tko će kupiti nešto od Cigana, da ti on reže kruh i salamu'. To je sada normalno. Mi imamo jednog od najboljih kuhara ne u Istri, već u Hrvatskoj. Imamo dečke koji rade u velikim hotelima.
Ibrahim je nogometni sudac, ovdje s nogometnom legendom Draganom Džajićem
Vi ste i nogometni sudac. Sudite u prvoj, drugoj i trećoj Županijskoj ligi.
S ponosom ću reći da sam nogometni sudac već više od 20 godina i mogu vam reći da dosad u Istri nisam imao niti jednu neugodnost. Pokušavam biti pošten i suditi ono što vidim. Ako nešto pogriješim, priđem igraču i kažem mu da nisam vidio ili da sam pogriješio. Nisam imao zaista nikakvog incidenta
Dobijete bar neku psovku?
A slušajte, psovki ima, ali to je normalno, to su strasti. Pokušavam zaista biti nepristran.
Ravnateljica Osnovne škole Vodnjan-Scuola elementare Dignano Barbara Buršić - Križanac potvrđuje da je pao broj romske djece koja pohađa njihovu školu.
"Znali smo imati više od 30 učenika Roma, a sada ih je desetak", kaže ona.
Na pitanje kakav je odnos romske i ostale djece, kaže: "Odličan je odnos. To je jako lijepo za vidjeti. Nema nikakvih izdvajanja, a tu su jako važne i razrednice".
Foto arhiv: Bivši gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović
