Oni laki na obaraču već će naziv 'zadruga' iskoristiti za napad na njeno socijalističko (inače učinkovito, a ranih 90-ih uništeno) naslijeđe, ne znajući da je zadružno stanovanje godinama izrazito prisutno u najrazvijenijim zemljama ('housing cooperative'), posebno u Švicarskoj, valjda najkapitalističkoj zemlji na svijetu, Nizozemskoj, Španjolskoj, Austriji, Skandinaviji... Model pojašnjavaju arhitekti Dunja Predić, Ivan Vadanjel i Darovan Tušek
Oni laki na obaraču već će naziv 'zadruga' iskoristiti za napad na njeno socijalističko (inače učinkovito, a ranih 90-ih uništeno) naslijeđe, ne znajući da je zadružno stanovanje godinama izrazito prisutno u najrazvijenijim zemljama ('housing cooperative'), posebno u Švicarskoj, valjda najkapitalističkoj zemlji na svijetu, Nizozemskoj, Španjolskoj, Austriji, Skandinaviji... Model pojašnjavaju arhitekti Dunja Predić, Ivan Vadanjel i Darovan Tušek
Ni naivan, ni nerelan, posve izvediv i s već dosta ozbiljno poduzetih radnji u pravcu njegove realizacije, uz izraženu naklonost i podršku pulskih vlasti kao i resornog ministarstva, pilot projekt stambene zadruge Pragrande, prve takve u Hrvatskoj i cijeloj regiji, tiče se planirane gradnje 30 do 35 stanova na parceli od 3.000 kvadrata u Mutilskoj ulici, gradskom zemljištu koje se nalazi tik pokraj igrališta na Pragrandeu, svega 500-tinjak metara od gradske tržnice i najužeg središta Pule.
Po bitno nižim prosječnim cijenama stambenih kvadrata u odnosu na tržišne, uz planirani dovršetak gradnje za tri godine, do konca 2028. godine, ovim bi se modelom trebalo riješiti stambeno pitanje za 90 do 100 građana/ki Pule.
Priuštivo stanovanje jest gorivo, ali je srž zajedništvo i solidarnost, no o tome nešto niže.
Usput, cilj zadružnog stanovanja nije kao kod POS-a da nekretnina prijeđe u trajno vlasništvo osobe koja će u toj nekretnini živjeti.
Oni laki na obaraču već će naziv 'zadruga' iskoristi za napad na njeno socijalističko (inače učinkovito, a ranih 90-ih uništeno) naslijeđe, ne znajući da je zadružno stanovanje godinama izrazito prisutno u najrazvijenijim zemljama ('housing cooperative'), posebno u Švicarskoj, valjda najkapitalističkoj zemlji na svijetu, Nizozemskoj, Španjolskoj, Austriji, Skandinaviji...
Labinsko-zagrebački arhitekt Ivan Vadanjel (iz Potpićna) veli: "Ako ovaj model funkcionira u Švicarskoj, gdje je svaki drugi stanovnik član zadruge, i u Skandinaviji, gdje ljudi drže svaki svoje, trebao bi i ovdje".
Njegova kolegica, arhitektica Dunja Predić, koja je rodni Beograd, kasnije i Frankfurt, zamijenila za Pulu u kojoj živi i radi već osam godina, suštinu stambene zadruge predstavila je alegorijom dugih žlica.
- Ljudi sjede ispred velike zdjele koja je puna divne kaše, ali oni imaju strašno dugačke žlice i kad pokušavaju nahraniti sami sebe, ostaju gladni. A kad hrane onog drugog, taj drugi isto hrani njih. To je ta zajednica, snaga udruživanja i solidarnost, veli ona.
Splitsko-rovinjski arhitekt Darovan Tušek (već pet godina u Rovinju) podsjeća da je ogroman postotak stanova na tržištu i da su cijene luđačke.
- A ovaj model ima fiksnu cijenu. Ideja je nadahnuta Bečom, gdje je gotovo 50 posto stanova neprofitno. Ideja je da postoji izbor koji nije tržišni. Takvi stanovi utjecat će pozitivno na cijene, jasno, ako bi takvih zgrada u perspektivi bilo puno, posebno u gradovima na moru poput Pule, gdje je cijena stana i najma vrlo visoka, kaže on.
Ubrzana transformacija stambenog prostora u komercijalne svrhe, prvenstveno turističkog tipa smanjuje broj dostupnih stambenih objekata čime se, dodaje, izravno utječe na povećanje cijene najma stanova, koje nisu proporcionalne rastu plaća i prihoda građana.
Za sve one koje zanimaju detalji i imaju konkretna pitanja mogu se obratiti na Facebook stranici Stambene zadruge Pragrande.
Kakav je to model stambenog zadrugarstva, posebno s aspekta financija?
Najkraće, Grad Pula ustupit će zadruzi zemljište na Pragrandeu uz pravo građenja na (maksimalnih) 99 godina, čime je već postignuta nemala ušteda. Na natječaju, čije raspisivanje naši sugovornici očekuju u jesen iduće godine, izabrat će se stambena zadruga, koju čine budući stanari zgrade.
Zadrugari/budući stanari kralježnica su projekta: od starta su suinvestitori, suprojektanti i suupravljači zgrade.
Budući da su investitori, zadrugari-stanari neće sami sebi nabijati 'maržu', pa se u startu iz formule izbacuje ekstraprofit, a koji građevinare na tržištu primarno zanima i goni. Već time, recimo, cijena kvadrata s 3000 eura pada na 1800 do 2000 eura.
Povoljniji kredit dogovarat će državna agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama APN, koja će kreditno jamčiti za 90 posto investicije (a koja će realno koštati četiri do pet milijuna eura), i to putem 'revolving' fonda s europskim sredstvima koji su na raspolaganju hrvatskoj Vladi.
Budući da je zgrada u vlasništvu stambene zadruge, a njeni članovi imaju tek udio u ukupnom vlasništvu zadruge, jasno je da je ovdje jamac kredita (kad nije pojedinac sa svojom imovinom) morala biti država.
Zadrugari-stanari uplatit će startni ulog u iznosu od deset posto investicije stana te plaćati mjesečnu rentu.
- Zadrugar/stanar pritom nije vezan kao što bi bio vezan kao pojedinac koji sam podigne kredi, nego on svakog trenutka može izaći iz zgrade kao slobodna osoba (i koja tada dobiva nazad početni ulog i dio uplaćene rente koji se odnosi na otplatu kredita), a na njegovo mjesto dolazi novi zadrugar koji uplati svoj ulog i nastavlja plaćati rentu, pojašnjava arhitektica Predić.
Gdje je, uza svu financijsku primamljivost, ipak srž, smisao stambenog zadrugarstva?
Riječ je o modelu kolektivnog vlasništva i kolektivnog upravljanja stambenim prostorom koji promiče inovativnu viziju gradnje i stanovanja te promiče načela demokratičnosti, participacije, održivosti, zajedništva, raznolikosti, solidarnosti i brige za zajednicu, transparentnosti i aktivnosti te daljnji razvoj.
Zadružno stanovanje u velikom broju europskih zemalja predstavlja jedan od najkvalitetnijih održivih modela priuštive stambene izgradnje.
U kontekstu sve manje zastupljenosti programa javne stambene izgradnje i uslijed dominacije špekulantskog tržišta nekretnina, zadružni model omogućuje dugoročnu sigurnost stanovanja.
S druge strane, zadrugari ne smiju tijekom prava građenja od 99 godina prodati, ni iznajmljivati stan za kratkoročni i turistički najam, pa i nakon isteka 99 godina, nakon čega će se raspisati novi natječaj za stambenu zadrugu.
Stambenu zadrugu svake će godine biti podvrgnuta obaveznoj kontroli neovisnog revizora, brane ikakvoj zloupotrebi, a kroz sudjelovanje Grada Pule u radu nadzornog odbora stambene zadruge sprječavat će se privatizacija društvene imovine te ostale potencijalne spekulacije.
Ovdje je ključna podrška Vlade, iako stambene zadruge mogu biti i plod privatnih inicijativa.
Projekt ima, kaže Vadanjel, uz gradonačelnika Grbina, podršku i nadležnog državnog tajnika Ministarstva graditeljstva Željka Uhlira, autora Nacionalne strategije stanovanja.
U tom pravcu, Vadanjel je sa suradnicima u radnoj skupini izrade Zakona o priuštivom stanovanju, koji bi trebao stupiti na snagu do lipnja iduće godine, a koji bi s reguliranjem stambenog zadrugarstva omogućio realizaciju pulskog pilot projekta.
Uspije li na Pragrandeu, dodaje njegov kolega Tušek, jedno je nesumnjivo: svaki idući projekt stambene zadruge u Hrvatskoj ne bi trebao nikakvo posebno oglašavanje.
No, prije same provedbe projekta iznimno su im važna edukacija i predstavljanje modela zadružnog stanovanja zainteresiranoj javnosti, pa će vremenom sve češće na terenu pojašnjavati ljudima ovaj model.
"Koji je pak vaš interes", pitamo arhitekte koji, uz istodobne privatne projektantske poslove od kojih žive, rade na ovom projektu već desetak godina.
- Ovo sve smo započeli da ne moramo projektirati vile za odmor i komercijalne građevine koje narušuju okoliš. Ovo je nešto što je društveno korisno pa želimo spojiti ugodno s korisnim, kaže Vadanjel, dodajući: "Ovo nam je alternativa, stanovanje kao osnovna ljudska potreba".
Kazavši da u njihovom timu nisu samo arhitekti nego i ekonomisti, sociolozi, pravnici, njegov kolega Tušek dodaje: "Arhitektura u svojim korijenima ima želju za pozitivnim utjecajem na društvo."
Naglašavajući važnost javnog, arhitektica Duša Predić kaže: "Nitko do nas nije upisao taj fakultet zbog privatnih vila ili privatnih prostora".
Nositelj projekta i investitor gradnje stambene zgrade je stambena zadruga koja se planira izabrati na javnom natječaju za dodjelu prava građenja. Zadrugu čine njeni članovi i članice odnosno budući stanari/ke zgrade koji zadovoljavaju uvjete propisane u natječaju.
Zadaci i odgovornosti:
● Vlasništvo i upravljanje: Postaje vlasnica stambene zgrade nakon izgradnje i organizira njezino korištenje u skladu s načelima neprofitnog stanovanja.
● Sudjelovanje u planiranju: Aktivno sudjeluje u izradi projektnog zadatka, u kojem se definiraju tehnički, prostorni i društveni zahtjevi projekta.
● Financiranje i organizacija gradnje: Pribavlja financijska sredstva (uz podršku ekspertnih i financijskih partnera), vodi postupke nabave i nadzora gradnje.
● Upravljanje korištenjem zgrade: Brine o održavanju, raspodjeli i upravljanju stambenim i zajedničkim prostorima.
● Transparentnost i nadzor: Ima svog predstavnika u nadzornom odboru
Troje naših sugovornika članovi su Zadruge za dizajn i istraživanje održive arhitekture i urbanizma Otvorena arhitektura, i kao takvi su dio ekspertnog tima, koji osim te zadruge čine i stručnjaci iz Zadruge za etično financiranje te Europske zadruge MOBA Housing SCE, pokrivajući sva područja nužna za pripremu projekta: arhitekturu, ekonomiju, pravo i sociologiju.
Ekspertni tim uz podršku budućim zadrugarima-stanarima u osnivanju i organizaciji stambene zadruge, izrađuje među ostalim studiju izvodljivosti, priprema svu potrebnu tehničku dokumentaciju za ishođenje dozvola i gradnju zgrade, definira financijski model funkcioniranja zadruge (ulaganja, otplate, održavanje), pomaže u povezivanju s etičnim bankama, fondovima i drugim izvorima financiranja...
Događaj su inicirale Fatma Suana Ahmeti i Elison Rukija Beriša, dvije mlade pripadnice romske nacionalne manjine koje su željele približiti svoju kulturu zajednici te otvoriti prostor za razgovor o različitim iskustvima, snovima i izazovima mladih
Osim što je u ljetnim mjesecima Mornar iznimno popularan, ovo kupalište je i tradicionalna baza zimskih kupača, koje zanima hoće li ih radni strojevi tijekom hladnih mjeseci „deložirati“ na neku drugu plažu
Gradonačelnik nije htio demantirati ni potvrditi da bi čelnu direktorsku poziciju na Kaštijunu trebala preuzeti bivša Zoričićeva desna ruka i pročelnica Anja Ademi. Doznajemo da zasad ipak ništa od uvođenja besplatnog produženog boravka u pulskim osnovnim školama, a zapeo je i POS
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
