"Sigurno nije dobro da cure informacije i nikako nije normalno da su novinari prisutni u trenutku kada policija nekog privodi u subotu ujutro, to je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi... No, samo zbog tog problema ne treba odmah mijenjati ZKP”, rekao je Dobronić na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe
"Sigurno nije dobro da cure informacije i nikako nije normalno da su novinari prisutni u trenutku kada policija nekog privodi u subotu ujutro, to je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi... No, samo zbog tog problema ne treba odmah mijenjati ZKP”, rekao je Dobronić na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić kazao je u utorak da curenje informacija iz istraga nije dobro ni dopušteno, no da se samo zbog toga ne treba mijenjati Zakon o kaznenom postupku (ZKP), što su ranije najavljivali iz vlade.
"Sigurno nije dobro da cure informacije i nikako nije normalno da su novinari prisutni u trenutku kada policija nekog privodi u subotu ujutro, to je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi... No, samo zbog tog problema ne treba odmah mijenjati ZKP”, rekao je Dobronić na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj je podnio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021.
Kaže da treba provjeriti praksu, tko to radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. Ističe da je ZKP temeljni zakon i treba biti stabilan najmanje pet do deset godina, umjesto da ga se mijenja svakih godinu dana.
"Nije problem toliko u prenošenju informacija nego načinu kako se prenose", odgovorio je na pitanje Krunoslava Katičića (HDZ) o presumpciji nevinosti u okolnostima medijskih objava o pojedinim postupcima.
"Ako im netko pokloni informaciju, njihovo je pravo da to objave, samo moraju to raditi na način da se ne prejudicira krivnja i ne prikazuje tu osobu kao unaprijed osuđenu", poručio je.
Na upit Mišela Jakšića (SDP) o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju Dobronić je kazao da to ne dolazi u obzir. "Položaj DORH-a je definiran Ustavom. Ppitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama”, rekao je.
Posvajanja iz DR Konga - pitanje hoćemo li ikada otkriti pravu istinu
Odgovarajući na pitanje Nikole Grmoje (Most) predsjednik Vrhovnog suda pojasnio je i zavrzlame oko posvajanja iz DR Kongo .
Kod domaćih posvojenja to je upravni postupak i o tome ne odlučuju sudovi, a kada je riječ o zemlji koja nije potpisnica Haške konvencije, kao što je DR Kongo, o posvojenjima odlučuje sud pa odluku može odobriti jedino hrvatski sud.
"Slijedi pravna praznina... Rješenje o priznanju strane odluke kod nas je u praksi protumačeno kao konačna odluka o posvojenju”, rekao je.
Što se tiče provjere dokumenata kazao je da bi redovan put bio da se ide na legalizaciju i kako se može reći da su to naši sudovi brzali.
"To što su sudovi radili ne može se reći da je do kraja lege artis, ali ne može se ni do kraja zamjeriti. Vidjeti će se što će od svega biti, pitanje je hoćemo li uopće ikada uspjeti otkriti pravu istinu”, ustvrdio je Dobronić.
Dodao je da postoji odluka da se posvajanja ne odobravaju nakon 2016., ali i odluke sudova u DR Kongo kojima su odobrili preko 100 posvojenja.
Bez komentara o konkretnim predmetima
Hrvoja Zekanovića (HDS) zanimale su zastare u predmetima "Index" i "Vrtovi sunca" na što je Dobronić odgovorio da ne smije govoriti o konkretnim predmetima.
Konkretan odgovor nije dao ni na pitanje Peđe Grbina (SDP) kada se može očekivati sjednica Vrhovnog suda o slučaju franak. "Proces odlučivanja je u tijeku, ne bih prognozirao ishod ili rokove jer bi to značilo da vršim pritisak na svoje suce", odgovorio je Dobronić.
Sandra Bančić (Možemo) postavila je pitanje o položaju dužnika, blokiranih i ovršenika na što joj je Dobronić odgovorio da se izdavanjem rješenja o ovrsi, gdje javni bilježnik izdaje rješenje bez uvida u ugovor krši europsko potrošačko pravo.
Podnašajući izvješća predsjednik Vrhovnog suda, među ostalim, upozorio je na potplaćenost sudaca, loše uvjete rada i loše stanje zgrada.
"Pomoćni radnik u Njemačkoj koji radi na trančiranju svinjskih polovica ima veću plaću nego sudac u Hrvatskoj", ustvrdio je Davor Bernardić (Socijaldemokrati).
Dobronić se osvrnuo i na odnose unutar Vrhovnog suda kazavši kako je njegovim dolaskom bilo određenog nepovjerenja, ali da je vremenom ono nestalo i sada je "prilično normalna situacija".
Gong navodi da je na tri objave kolaborator bio Vinko Kojundžić, koji je od bivšeg ministra zdravlja Vilija Beroša, osumnjičenog u korupcijskoj aferi, dobio nekoliko poslova izrade softvera. Na jednoj objavi je koautor i Neven Brnjas, ZET-ov sindikalist koji je bio na listi Radničke fronte, dok danas surađuje s Kojundžićem na kreiranju videa
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu prijepodne umjerena bura, poslijepodne u okretanju na jugo, koje će prema kraju dana jačati. Najviša dnevna temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
