Kalc je narodnim herojem proglašen 26. rujna, upravo na dan Rujanskih odluka (o sjedinjenu Istre s maticom domovinom, op.a), kazao je povjesničar Igor Jovanović * O Kalcu je napisano malo radova; jedini znanstveni rad napisan je daleke 1958. godine, no posljednjih se godina, upravo zahvaljujući Štinjancima i školi Veli Vrh došlo do novih saznanja o njegovu životu te je njegova uloga valorizirana u skladu s doprinosom narodnooslobodilačkoj borbi
Kalc je narodnim herojem proglašen 26. rujna, upravo na dan Rujanskih odluka (o sjedinjenu Istre s maticom domovinom, op.a), kazao je povjesničar Igor Jovanović * O Kalcu je napisano malo radova; jedini znanstveni rad napisan je daleke 1958. godine, no posljednjih se godina, upravo zahvaljujući Štinjancima i školi Veli Vrh došlo do novih saznanja o njegovu životu te je njegova uloga valorizirana u skladu s doprinosom narodnooslobodilačkoj borbi
Prigodnom svečanošću u subotu je ispred rodne kuće narodnog heroja NOB-e Jurice Kalca u Štinjanu (Fortin 2) obilježeno postavljanje spomen-ploče u njegovu čast.
Kako doznajemo, ploča je prilikom rekonstrukcije kuće sklonjena, a kada je krenula njena obnova došlo se do saznanja da je previše oštećena. Tu je uskočila tvrtka Kamen Pazin koja je donirala novu kamenu ploču na koju je urezan isti tekst kao na staroj.
Kako se navodi na njoj "dok je Kozara plamsala i Sava žuborila Kalc je junački pao na njenoj obali od neprijateljskog kuršuma".
Štinjac Drago Marić, dugogodišnji vijećnik mjesnog odbora, a trenutno vijećnik u Gradu Puli, naglasio je kako je za obnovu i postavljanje spomen ploče ovom narodnom heroju zaslužan štinjanski ogranak Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule, čiji je predsjednik Bojan Vuk bio spriječen prisustvovati postavljanju, te Nikola Zgonjanin, aktualni predsjednik Mjesnog odbora Štinjan. Oni su obnovu inicirali te realizirali.
- Zahvaljujemo se i Draganu Perhatu, na čijoj je kući ploča postavljena, inače nećaku pokojnog Jurice Kalca, zatim Josipu Modrušanu koji je ploču postavio i mladim vijećnicima mjesnog odbora Luki Radola i Ivanu Mašeniju koji su pomogli u dopremanju ploče iz Pazina, kazao je Marić.
Ploču je Marić otkrio zajedno s Borisom Siljanom, predsjednikom UAB-a Grada Pule koji se zahvalilo svim antifašističkim borcima koji su dali živote za slobodu.
Svečanost je potom nastavljena u prostorijama mjesnog odbora gdje je profesor povijesti Igor Jovanović održao predavanje o Jurici Kalcu te nastavljeno prigodnim druženjem.
Kako je Jovanović istaknuo, prepričavši ukratko životni i borbeni put Jurice Kalca, ovaj je Štinjanac već rođenjem bio predodređen za velike stvari, a njegov je život zapravo skica čovjeka 20. stoljeća.
Dodajući da je narodnim herojem proglašen 26. rujna, upravo na dan Rujanskih odluka (o sjedinjenu Istre s maticom domovinom, op.a), kazao je da je Kalc jedan od rijetkih koji je proglašen i Počasnim građaninom Španjolske te je jedan od prvih Istrana koji se pridružio Prvom sisačkom partizanskom odredu.
Na kraju je naglasio kako je u Kalcu napisano malo radova; jedini znanstveni rad napisan je daleke 1958. godine, no kako se posljednjih godina, upravo zahvaljujući Štinjancima i školi Veli Vrh došlo do novih saznanja o njegovu životu te je njegova uloga valorizirana u skladu s njegovim doprinosom narodnooslobodilačkoj borbi.
Slavu hrabrog minera ovjekovječio je i Branko Čopić u "Gluvom barutu" opisavši ga 'ludim Hrvatom koji ruši njemačke vozove', kazao je Jovanović dodajući da je Kalc jedan od rijetkih kojemu je posvećeno i umjetničko djelo.
Inače, ime ovog Štinjanca uklesano je i na spomenik na Placi, mjesnom trgu, a ima i svoju - Kalčevu ulicu koja prolazi mjestom. Štinjanci dakle potvrđuju kako cijene i poštuju svoje povijesno naslijeđe. Podsjetimo, njegova bista stoji i u Titovom parku na pulskoj rivi.
Kalca (Štinjan kraj Pule, 22.IV.1908. – kraj Novske, ? VII.1942.) Istrapedia opisuje kao antifašista, španjolskog dragovoljaca, partizana i narodnog heroja.
U njegovoj je kući bilo sjedište Omladinskoga socijalističkoga kluba. Bio je u izbjeglištvu u Austriji za I. svjetskoga rata.
Nakon što mu je obiteljska kuća zapaljena u nemirima uoči talijanskih parlamentarnih izbora 1921., otac mu je emigrirao 1922. u Zagreb, a za njim i cijela obitelj. U Zagrebu je izučio stolarski zanat, potom se učlanio u Nezavisne sindikate. Ranjen je u demonstracijama što su ih 22.VI.1928. organizirali komunisti u povodu atentata na Stjepana Radića i druge u Beogradu. U više je navrata pokušavao otići u SSSR, prvi put 1932., ali bezuspješno, navodi Istrapedia.
Po izbijanju Španjolskoga građanskog rata kriomice se 1936. ukrcao na brod u Dubrovniku i preko Tunisa dospio u Španjolsku. Iako mu zbog tuberkuloze odlazak na bojišnicu nije bio dopušten, uspio je doći u Albacete i završiti kratki tečaj u Casa Ibańez; stupio je u četu »Matija Gubec« bataljuna »Georgi Dimitrov« 129. internacionalne brigade, te je na bojišnici u Estremaduri ranjen (1938.) kod Morela. Zatim je u sastavu bataljuna »Divisionario« sudjelovao u borbama na rijeci Ebro, gdje je ranjen u obje ruke.
Odlikovan je medaljom Internacionalnih brigada i proglašen počasnim građaninom Republike Španjolske. Po povlačenju španjolskih republikanskih snaga 1938. dospio je u francuski sabirni logor, a u ožujku 1941. prijavio se za rad u Njemačkoj kako bi izašao iz logora.
Nakon što je stigao u Zagreb, upućen je u Sisak, gdje se pridružio Prvom sisačkom partizanskom odredu. Bio je član OK Komunističke partije Hrvatske za Baniju. Poginuo je minirajući prugu Beograd–Zagreb, no ne zna se točno gdje i kojeg datuma.
Narodnim herojem proglašen je 1973. godine.
Calucem je darovao opremu za knjižnicu i nabavu više od 250 knjiga iz zbirke obvezne lektire, znanstveno-popularne literature i literature na stranim jezicima, za Osnovnu školu Stoja u vrijednosti od 5.000 eura
Što se tiče prostora u Sergijevaca 55, početna cijena po kojoj se daje u zakup ostala je ista – 13,27 eura po kvadratu. Jamčevina koja je na prošlom nadmetanju iznosila 926, sada je 2.229 eura
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
