Politika i društvo

NIKOG SE NE BOJE

Dušica Radojčić: 'Otpadni kriminalci ne djeluju unatoč državi – već zahvaljujući državi'

Umjesto da budu „strah i trepet“ za kršitelje zakona, inspekcije, kako ističe, sve češće izazivaju rezignaciju i nepovjerenje


 
3 min
HINA
Ilustracija

Umjesto da budu „strah i trepet“ za kršitelje zakona, inspekcije, kako ističe, sve češće izazivaju rezignaciju i nepovjerenje

Zastupnica Dušica Radojčić danas je na aktualnom satu u Hrvatskom saboru otvorila pitanje sustavnog urušavanja nadzora nad zaštitom okoliša, upozorivši na duboko nepovjerenje građana u institucije i raširenu percepciju nekažnjivosti za teška kaznena djela protiv okoliša.

Na temelju rada s građanima i terenskih obilazaka diljem Hrvatske, istaknula je kako brojni slučajevi ukazuju na obrazac – dugotrajna kršenja zakona, izostanak i neučinkovitost sankcija onima koji na uništavanju okoliša ostvaruju veliku dobit.

U tom kontekstu, premijeru Andreju Plenkoviću postavila je sljedeće pitanje:

„Organizirane kriminalne skupine već godinama i na očigled svih uništavaju okoliš i zdravlje ljudi ilegalnim biznisom s otpadom i na tome masno zarađuju. To je shvatio i vaš glavni državni inspektor i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić, pa je i sam postao član jedne takve kriminalne skupine.

Glavni državni inspektor - osumnjičen za korupciju u jezivom slučaju zakapanja opasnog otpada u Gospiću - vaš je odabranik. Vi ste ga postavili na najvažniju poziciju o kojoj ovisi funkcioniranje cijelog sustava nadzora nad provedbom zakona. Sustav s Mikulićem na čelu iznjedrio je mnoge druge Mikuliće na svim razinama. Oni su ugrađeni u sam DNK sustava nadzora koji je izgradio HDZ.
O tome govore slabi rezultati u suzbijanju zlodjela protiv okoliša i prirode. Nema u građevinskoj inspekciji, inspekciji zaštite okoliša i prirode, rudarskoj i ostalim dijelovima Državnog inspektorata ni želje ni moći za učinkoviti obračun s nezakonitostima. A i zašto bi kada znaju okruženje u kojem rade. Bez poticaja, bez podrške, s mnogo nedodirljivih kojima se ne smiju zamjeriti.

Kako je inače moguće da se dopušta uvoz otpada, iako u Hrvatskoj ne znamo kud ćemo s vlastitim, i da ne postoji nadzor nad uvezenim otpadom?
Kako je moguće da niste u stanju zaustaviti gomilanje otpada na golemim ilegalnim deponijima građevnog otpada? Kako je moguće da nakon intervencije Državnog Inspektorata počinitelji mirno nastavljaju isti posao, da im nitko ništa ne može i da se ne boje nikoga? To ne može biti slučajno, zar ne?“

Radojčić je upozorila kako ovakvi slučajevi nisu iznimke, već posljedica urušavanja sustava  nadzora. Umjesto da budu „strah i trepet“ za kršitelje zakona, inspekcije, kako ističe, sve češće izazivaju rezignaciju i nepovjerenje.

„Kada se nezakonitosti toleriraju godinama, kada se ponavljaju u različitim dijelovima zemlje i kada prolaze bez ozbiljnih posljedica, tada više ne govorimo o pojedinačnim propustima, nego o sustavu koji to omogućuje“, poručila je.

Situacija na terenu dokazuje da HDZ ne samo da zatvara oči pred problemom, već ga i omogućava. Radojčić je u samo godinu dana svog mandata obišla mnoge ilegalne deponije po cijeloj Hrvatskoj, a prijave novih stižu svakodnevno.

“Krenula sam putovati Hrvatskom tragom vaših prljavih poslova. Obišla sam Gospić gdje je zakopan opasni otpad. Uz pomoć vašeg Mikulića otpad je ilegalno odložen i u Benkovcu, Poznanovcu i Senju.  Bila sam u Pazinu - i tamo ste izdali dozvolu za uvoz otpada tvrtki koja je bila samo paravan za ilegalno odlaganje otpada.

Bila sam i u Sisku gdje ste bez ikakvih mjera zaštite dopustili da se premjesti otpad iz BIljana Donjih, koji ispušta štetne tvari. Bila sam i u Kaštel Sućurcu, u Solinu, u Gornjem Sitnom na području Splita i Zvečanju na području Omiša - tamo se organizirano razara priroda i zagađuje okoliš ilegalnim odlaganjem nezamislivih količina svakojakog građevnog otpada, ugrožavajući zdravlje stanovnika -  i to na očigled svih. 

Javljaju mi se građani iz cijele Hrvatske s istim problemima, s područja Trogira, Zaprešića, Samobora, Istre i drugih mjesta.”

Zaključila je kako zaštita okoliša u Hrvatskoj danas nije samo pitanje ekologije, nego i pitanje funkcioniranja države, vladavine prava i političke odgovornosti.


Nastavite čitati

Znate li koja su vaša prava kod stomatologa?

Stručnjaci upozoravaju da kvalitetno liječenje ne ovisi samo o liječniku, nego i o informiranosti i odgovornosti samog pacijenta * Pacijenti imaju pravo na jasne informacije, uvid u dokumentaciju i suodlučivanje o terapiji, ali i obvezu dati točne podatke te surađivati u liječenju

Il dialetto fiumano riconosciuto ufficialmente quale bene culturale immateriali della Croazia

” Il dialetto fiumano, idioma romanzo parlato a Fiume e nei suoi dintorni fin dal XV secolo, che rappresenta una parte importante del patrimonio linguistico e culturale della città e svolge un ruolo significativo nella conservazione dell’identità della comunità locale,  fa parte del paesaggio linguistico di Fiume ed è un importante codice comunicativo all’interno delle famiglie fiumane. I fiumani costituiscono un gruppo linguistico minoritario con profonde radici storiche, parte della popolazione autoctona della città di Rijeka-Fiume. Oltre al suo valore linguistico, il dialetto è anche un mezzo di trasmissione del patrimonio culturale immateriale, inclusi la letteratura orale, la musica, le arti e le tradizioni”, si legge nella motivazione del Ministero della cultura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.