Politika i društvo

VELIKI INTERVJU S VODNJANSKIM GRADONAČELNIKOM

EDI PASTROVICCHIO O DOJMOVIMA SUGRAĐANA: Neki su zadovoljni, neki misle da bi trebao pokazivati više sposobnosti. Ipak, i jedni i drugi znaju da nisam korumpiran

S vodnjanskim gradonačelnikom razgovarali smo o odnosima s IDS-om, Antonom Klimnom, Klaudiom Vitasovićem i Infobipom. Pastrovicchio smatra da je aktualno zalaganje IDS-a protiv bespravne gradnje najobičnija farsa koja omalovažava inteligenciju vlastitih građana; odgovara na optužbe da je njegova supruga radom u Agroturistu u sukobu interesa, kao i na primjedbe da je njegova gradska uprava spora. Najavljuje izgradnju akumulacije koja bi umanjila štete od suše za poljoprivrednike, ali i novi gradski projekt na atraktivnoj obalnoj lokaciji u Barbarigi 


 
16 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

S vodnjanskim gradonačelnikom razgovarali smo o odnosima s IDS-om, Antonom Klimnom, Klaudiom Vitasovićem i Infobipom. Pastrovicchio smatra da je aktualno zalaganje IDS-a protiv bespravne gradnje najobičnija farsa koja omalovažava inteligenciju vlastitih građana; odgovara na optužbe da je njegova supruga radom u Agroturistu u sukobu interesa, kao i na primjedbe da je njegova gradska uprava spora. Najavljuje izgradnju akumulacije koja bi umanjila štete od suše za poljoprivrednike, ali i novi gradski projekt na atraktivnoj obalnoj lokaciji u Barbarigi 

Kako bi ocijenili aktualnu političku situaciju u Vodnjanu? Izgleda dosta mirno. Kakvi su odnosi s IDS-om kao glavnom oporbenom strankom, čini se da nisu baš velika oporba?

-Mislim da naša nezavisna lista radi odličan posao. Naši su vijećnici aktivni, imaju dosta konstruktivnih prijedloga. Ipak, svjesni smo da nismo najpametniji i očekujemo kvalitetne prijedloge i od oporbe. Međutim, to je zasad izostalo. Oporba se bavi nekim nebitnim detaljima. Trude se pronaći neke naše proceduralne pogreške koje onda guraju u medije. Kada tražimo rješenja nekih realnih problema grada Vodnjana, poput socijale, infrastrukture ili gospodarstva - tu je oporba prilično tiha.

U vijeću je odnos vlasti i oprobe 8:5. Ipak, neke se odluke na vijeću donose jednoglasno, je li u Vodnjanu na vlasti jedna široka koalicija?

Ne bi se složio da se radi o nekoj koaliciji. Oporba neke naše odluke podržava, nekim odlukama se protive, ali uglavnom bez ikakvog obrazloženja. Ako si protiv, reci mi zašto i daj mi bolji prijedlog. Na zadnjih nekoliko vijeća vidljivo je i da nisu jedinstveni u svom klubu.

Kakvi su odnosi s Antonom Klimanom, HDZ-ovim saborskim zastupnikom iz Vodnjana. On u javnosti stvara dojam da u Zagrebu rješava probleme za istarske gradove, općine, pa i županiju. Kakva je vaša suradnja s Klimanom?

Nema tu neke velike suradnje. Viđao sam ga povremeno na Placi, u tim neformalnim susretima on je ponudio pomoć. Dosad nije bilo takve potrebe. Planove i probleme koje imamo rješavamo sami.

Kakav je stav grada oko Klimanove privatne investicije u Barbarigi, jeste li zadovoljni tim projektom?

Naglasio bi da smo mi zatekli tu investiciju baziranu na pravu građenja. Ono što je nama u gradu bitno je da se zakoni i ostali procesi u nadležnosti grada primjenjuju prema svima na jednaki način. Izdali smo mu građevinsku dozvolu i naplatili komunalni doprinos. Vidim da su krenuli s uređenjem parcele, počistili su makiju. Inače, Barbariga je jedna zona koja je izgubila bila kakav urbanistički smisao. Mislim da jedan hotel ili novi apartmani neće narušiti postojeće stanje. Ako tamo stigne neka drugačija klijentela, svakako će biti bolje. Nisam stručnjak za estetiku, ali smatram da projekt koji sam vidio definitivno neće narušiti izgled Barbarige i Betige.

Kako ocjenjujete odnose sa Županijom, Borisom Miletićem i pročelnikom za poljoprivredu Eziom Pinzanom, još jednim Vodnjancem.

Sa županom imam službene protokolarne odnose na raznim korodinacijama. Evo, trenutno županija sufinancira Dane ulja. Pincan je čovjek iz Vodnjana, znamo se cijeli život. Napravili smo nekoliko sastanaka na temu izgradnje akumulacije kojom bi riješili problem suše. U fazi smo pripreme elaborata koji bi odredio gdje je najbolja lokacija za takvu akumulaciju. Nama u gradu je drago kada vidimo da postoji suradnja u korist svih građana.

Ona bi se izgradila na gradskoj zemlji?

-Bilo bi najbolje da je na gradskoj ali u okolici Vodnjana ima puno zemlje koja nema riješen vlasnički status tako da to nije baš jednostavno. Mi želimo definirati što bi sa stručne strane bilo najlogičnije. Na našem području imamo dosta vode ali ona je loše raspoređena, tako da zimi imamo dosta kiše, a ljeti i u proljeće nam fali vode, pa bi nam jedna akumulacija, poput onih kraj Poreča ili Valturi, jako dobro došla. Bez toga nema ozbiljnijeg razvoja poljoprivrede.

Imate li ikakvih kontakata sa svojim prethodnicima Klaudijom Vitasovićem i Filipom Macanom?

Ne baš, Klaudija vidim tu i tamo u Vodnjanu. Službene komunikacije nema, osim početnog izvješća o stanju u Gradu koje sam dobio na početku mandata. To izvješće je imalo doslovno četri stranice.

Vratimo se baš na tu promjenu. Što je Vodnjan dobio vašom pobjedom na izborima, je li danas, nakon više od godinu dana, život na Vodnjanštini bolji?

Mislim da je zbog globalnih utjecaja - pandemije, rata u Ukrajini i porasta cijena enegenata - teško procijeniti što se promijenilo. Rekao bi da se danas živi i teže nego prije dvije godine, ali to nema puno veze s našom pobjedom na izborima.

Ono što se značajno promijenilo je rad gradske uprave. Više nema pogodovanja onima koji su bliski s gradskim čelnicima što je bio slučaj punih 20 godina. Predmeti se uzimaju po redoslijedu zaprimanja, a ne po tome tko je dobar s gradonačelnikom. Naglasio bi i da su nas dočekali brojni repovi na čijem smo rješavanju gubili veliku energiju.

Koja su vaša dosadašnja tri najveća uspjeha?

Po reakcijama ljudi rekao bi da je jedno od dobrih rješenja prestanak naplate parkinga. To su dobro prihvatili i Vodnjanci, ali i gosti. Naime, jasno je da Vodnjan ne može živjeti samo od svog stanovnštva, premalo nas je. Nama trebaju gosti i turisti. Mi želimo da Vodnjan bude posjećeniji, želimo stvoriti infrastruturu koja će omogućiti razvoj, posebno vjerskog, ali u drugih vrsta turizma.

Pritom prije svega mislim na oživljavanje Trgovačke ulice za koju smo organizirali dva natječaja za zakup. Zasad smo aktivirali sedam ili osam prostora, a ima još upita tako da planiramo novi natječaj.

Kao drugu stvar na koju sam ponosan istaknuo bi borbu protiv bespravne gradnje. Sa stanjem na terenu ne mogu nikako biti zadovoljan jer bespravna gradnja nije stala. Nakon što smo preuzeli gradsku uporavu shvatili smo da Grad Vodnjan godinama nije podnio nijednu prijavu građevinskoj inspekciji. Mi smo dosad poslali preko 300 prijava, plus još dvjesto je u obradi, tako da smo 500 slučajeva prijavili nadležnim institicijama. S tim nastavljamo dalje jer su komunalni redari stalno na terenu. Krenuli smo od Bala prema Fažani s posebnim fokusom na obalni dio koji je najzahvaćeniji.

Naravno, izborna pobjeda i promjena nakon 30 godina za mene je i dalje veliki uspjeh.

Pređimo onda na kritike. Čini se da vam je godina dana trebala da shvatite mehanizme vlasti, je li vam danas gradska uprava jasnija nego prije 15 mjeseci?

(smijeh) Stvari su mi danas sto posto jasnije. Ne postoje škole za gradonačelnika i puno toga je moguće naučiti samo iskustvom. Kao agronom i građanin prije sam stanje u gradu pratio koliko sam mogao. Nisam bio zadovoljan funckioniranjem grada jer jer je puno stvari koje su bitne građanima bilo ignorirano. Svjestan sam da je i sada moguće raditi kvalitetnije i brže, ali stanje je puno bolje.

Neki poznavatelji kaže da je gotovo pola gradske uprave još uvijek pod kontrolom bivše vlasti? Imate li povjerenje u gradske djelatnike obzirom da vaši, pa i najmanji, propusti brzo nađu put do medija?

Na početku smo imali više problema s time. Druga strana je svaku sitnicu koristila da bi nas optužila za nesposobnost. Očito je da su dobivali informacije iz grada. U vođenju grada vrlo je bitna struka, profesionalci koji su oslonac političarima. Mi određujemo prioritete a onda profesionalci to realiziraju ili nam nude različita rješenja ili varijante. S onima koji su profesionalni jako dobro surađujem. Definitivno nisu svi takvi.

Ne bi rekao da netko namjerno opstruira aktualnu gradsku upravu, ali vidljivo je da neki rade na minimumu, tek toliko da opravdaju svojih osam sati. U gradskoj upravi ima osoba koje vuku više i onih koji vuku manje. Problem je, za razliku od privatnih firmi, što je teško nagrađivati one vrijednije ili kažnjavati one koji rade manje.

Neki nam zamjeraju da nismo dovoljno ljudi promijenili. Otišlo je više od deset osoba, većinom oni koji se nisu slagali s našom pobjedom.

Prođimo neke od afera: gradska vijećnica Evelina Biasiol Brkljačić bila je istovremeno i ravnateljica Javnog učilišta pa ste morali ponovno usvajati odluke za koje je ona kao vijećnica glasovala. Je li taj propust posljedica nedovoljnog iskustva i nesnalaženja?

- Moram reći da smo ušli u novu političku fazu. Za razliku od prethodnih dvadesetak godina, sada oporba, prijašna vlast, osporava gotovo svaku odluku koju donosimo i to je njihovo pravo. Oko nekih odluka ministarstva utvrđuju određene greške o kojima se u prethodnih dvadeset godina nije vodilo računa. To predstavlja problem za rad gradskih službi. Radi se o širem fenomenu, prisutnom ne samo u gradu Vodnjanu, što vidimo i na primjeru privremene obustave radova tokom ljeta. Ta je odluka proglašena nezakonitom kod većeg dijela istarskih gradova i općina.

U konkretnom slučaju koji navodite cijelu proceduru su napravili pravnici, dakle stručni djelatnici grada. Trebalo je imenovati VD ravnateljicu i oni su trebali osmislit kako da to riješimo. Vi možete reći da je to posljedice mog neiskustva. Sada znamo da su gradski pravnici to pogrešno pripremili.

S druge strane postoji i zapovjedna odgovornost?

Točno, pogriješio sam. Trebao sam to dati vanjskim pravnicima da provjeravaju odluke naše pravne službe. Nakon što se to dogodilo pojačali smo pravni odjel i sada je tamo tri četvrtine novih ljudi.

Kada smo uvidjeli pogrešku morali smo ponovno izglasati one odluke u kojima je sudjelovala spomenuta vijećnica. Odnosno one odluke kod kojih su njeni glasovi, po tumačenju ministarstva, imali utjecaja. To smo i napravili na zadnjem vijeću.

Problematičan je bio i izbor nove ravnateljice javnog učilišta?

Da, nekima je to bio veliki problem. Mi smo otvorili natječaj, a onda se u međuvremenu promijenio zakon pa je nakon tih izmjena voditelj morao biti određene struke. Sada po tom novom zakonu moramo zaposliti još jednog stručnog voditelja. To nam uopće nije problem jer nam je cilj razvijati pučko otvoreno učilište koje bi trebalo imati više od deset programa. Uskoro otvaramo natječaj za još jednu osobu.

Zamjerali su vam i način na koji je izabran Marko Šarić? Bi li nešto danas drukčije napravili?

-Ne bi. Prozivali su nas za riječ savjetnik, odnosno kako čovjek koji je pripravnik može biti savjetnik. To je idiotarija jer se to mjesto zove savjetnik po samoj klasifikaciji radnih mjesta. Ono što je bitno je da sam kao gradonačelnik jako zadovoljan njegovim radom. Ne gleda na sat, vrlo je vrijedan i ja ga u stvari ne mogu nagraditi za onoliko koliko on radi. On je po struci politolog što je takođe bitno za naš rad.

Neki vam zamjeraju i zapošljavanje supruge u udruzi Agroturist koja se financira sredstavima grada. Ima li tu sukoba interesa.

To trebate pitati njihove članove. Ona u toj udruzi djeluje već osam godina. Udruga nije gradska, mi im dajemo institucionalnu potporu.

Koliko iznosi ta potpora?

Sto šezdeset tisuća kuna.

Vaši kritičari kažu da u prvih 15 mjeseci niste baš pokazali veliku sposobnost upravljanja. Jeste li sami čuli te kritike i kako na njih reagirate? Što mislite kako vas građani Vodnjana doživljavaju?

-Neki su zadovoljni, neki misle da bi trebao pokazivati više sposobnosti. Međutim, i jedni i drugi znaju da nisam korumpiran, a to je danas Vodnjanu najpotrebnije. Trebaju nam pošteni ljudi na ključnim mjestima.

Iz pojedinih krugova može se čuti da je gradska uprava spora?

(smijeh) Sigurno se neke stvari rješavaju sporije. Ali se rješavaju stručno i u skladu sa zakonom. Ako netko ima problema s građevinskom, očito postoje razlozi zašto je ne dobiva. Znamo kakve su se građevinske izdavale u zadnjih 20 godina i kakvi sve sada problemi postoje zboga takvog rada.

Recimo, neki koji su u Betigi ranije dobili građevinske, danas ne mogu dobiti uporabne dozvole. Kako je to moguće?

Ajmo najprije o tom kvartu. Tamo većina objekata nije ni trebala dobiti građevinsku dozvolu. Dakle, upitno je kako su im uopće izdane građevinske kad, recimo, neke parcele uopće nemaju prilazni put. Nema ni ceste, a nema ni ostale infrastrukture. Vodovodna mreža je kao paukova mreža. Na jedan vodomjer se spaja deset pa i više kuća. Pogledajte kako izgledaju šahtovi, pogledajte arhitekturu unutar tih šahtova. Iako se radi o građevinskom području, taj prostor nije bio spreman za gradnju.

Znači te građevinske dozvole uopće nisu smjele biti izdavane?

Nisam ni urbanist, a ni pravnik, ali znam da parcela koja nema prilaz ne može dobiti građevinsku. Ukoliko građevinska dozvola nije u skladu sa zakonom, onda im ne možemo izdati ni uporabnu.

Ajmo se staviti u njihovu poziciju. Dobili su pravomoćnu građevinsku, uložili su par milijuna kuna, a sada ne mogu dobiti uporabnu. Je li to pošteno prema njima?

Oni su znali gdje su kupovali. Na terenu je jasno da nema prometnice jer je na njoj ogromni dalekovod. Grad ne može sada ulagati milijune u izmještanje dalekovoda. Znači, ja bi trebao trošiti javni novac, milijune, da riješim problem nekih ljudi koji su svjesno ulazili u investicijski rizik jer je jasno da nema prometnica i druge infrastrukture. Ne pada mi na pamet. Pa mi imamo puno važnijih infrastrukturnih problema.

A vezano za sporost. Vodnjan je slovio kao grad u kojem se jako brzo izdaju dozvole. Ajmo napravit jednu analizu što je sve izdano. Koliki je postotak dozvola izdan u skladu s propisima. Mi nemamo vremena s tim se baviti, time neka se bave druge institucije.

Je li točno da svakog tjedna u Grad dolaze policija ili PNUSKOK?

Dolaze često. Ja sam s njima imao jedan sastanak na početku mandata i oni od tada komuniciraju s pročelnicima i nadležnim djelatnicima koji im daju potrebnu dokumentaciju. Ne mogu komentirati o kojim se predmetima radi, niti sam s tim upoznat.

Djelatnici PNUSKOKA prilikom jedne od posjeta uredima Grada Vodnjana

Koliko vam je djelovanje ranije vlasti otežao početak rada?

Svim djelatnicma koji žele radit zakonito to je značajno otežalo rad. Ljudi su danas svjesni da njihov potpis puno znači i da imaju odgovornost. Naročito kad vide da je netko prije njih izdao nešto što nije smio. U takvim situacijama mi građanima nudimo rješenja i jasno mi je da nekom to možda izgleda sporo ali nema drugog puta.

Je li točna informaciju da je pred izbore pripremljena urbanizacija od kojih je puno ljudi trebalo imati koristi, te da ih se i na taj način željelo motivirati da podrže staru vlast?

-Ja nisam analizirao tko je što trebao dobiti ali znam da su izmjena plana bile pripremljene i da je na to potrošeno dosta novca. U trenutku kad smo preuzeli vlast tim je izmjenama već istekao zakonski rok pa se njima nismo ni bavili. U dva smo navrata mijenjali plan, prvo radi usaglašavanja sa županijskim planom i drugi put zbog pitanja Svetog Kirina. Trenutno, mi smo zatražili ponude za izrade devetih sveobuhvatnih izmjena prostornog plana, ali ne vjerujem da će u njima doći do širenja građevinskog područja.

Grad Vodnjan ima veći dio smještajnih kapaciteta na obali neiskorišten. Na obali nema nijedan relevantniji hotel ili restoran. Što planirate poduzeti s investitorima koji su neučinkoviti?

Taj fenomen razvoja vodnjanskog priobalja koji se dogodio u zadnjih 30 godina, recimo od početka izgradnje Barbrabige, nije nimalo pohvalan. Građani Vodnjana nemaju ništa od toga. Kilometrima nemamo prilaze plaži, investicije na Brijuni Rivijeri dvadeset godina stoje, osim na jednom manjem dijelu Porto Mariccia. Mi želimo pokrenuti razvoj, ali u skladu sa zakonima.

Zakon kaže da su ništetni ugovori koji su sklopljeni na nezakonit način, dakle onaj o Dragoneri. Kako ćete se postaviti prema projektima koji godinama zauzimaju prostor, a nema ni naznake realizacije?

-Nama stvarno nije u interesu imati turističke punktove usred šume, daleko od infrastrukture. Za neke lokacije komunalni doprinos nije dovoljan da dovedemo infrastrukturu ni do pola puta, a investitori to od nas očekuju. Nakon urbanističke analize slijedi odluka o svim lokacijama koje zauzimaju prostor, a nisu realizirane. Neke će se stvari sigurno promijeniti.

Kakva je situacija s Dragonerom?

-Koliko razumijem situaciju, upitna je bila prenamjena Dragonere i to treba pravno sagledati.

Vode li se trenutno pregovori s nekim od poznatijih hotelijera oko projekta na vodnjanskom priobalju?

- Javili su se investitori koji pored Dragonere žele napraviti kamp. To je po prostornom planu moguće i mi ne želimo nikom raditi probleme ili kočiti investicije. Iz njihovih materijala vidljivo je da imaju iskustva s mobilnim kućicama, a koliko imaju iskustva s turizmom - to ne znam.

Kakva je situacija u Barbarigi?

-Nama je najzanimljivija činjenica da grad tamo u vlasništvu ima 14 i pol hektara u pozadini Nove plaže. To je jedina preostala gradska imovina uz more s nekim zaleđem. Naša je ideja da taj dio ostane i dalje pod kontrolom grada, direktno ili preko gradskih tvrtki, i da tamo napravimo neki društveni, javni sadržaj. Nije isključen i dio smještajnih kapaciteta, ali smatramo da Barbariga već sada jedna velika spavaonica tako da dodatna spavaonica nije potrebna.

Razmišljate li o nekoj varijanti poput Mon Perina?

Nije isključeno javno privatno partnerstvo. Takvih modela ima više ali naša intencija je da Grad Vodnjan ima kontrolu. Bilo je puno upita za taj teren na koje smo negativno odgovorili. Nama je u interesu da u Barbarigi imamo neki sadržaj.

Najavljuje se nekakav Aqualand?

Za to ne znam. Aqualand se može napravit negdje drugdje, a ne na plaži. Obala nije mjesto za to. Na tom području postoje dva jezera koja su slana jer su izgleda povezana s morem. Navodno su tamo nekad, za vrijeme Tita, uzgajali jegulje za Brijune. Zašto se to ne bi ponovno stavilo u funkciju uz jedan vrhunski restoran. Smatramo da se u pozadini plaža trebaju osmisliti neke zanimljivi društveni sadržaji.

Poput Bundeka ili Jaruna u Zagrebu.

(smijeh) Da, možda čak dijelom neki kontinentalni oblik turizma s prostorom za šetnje, rekreaciju i relaksaciju. Jedan lijep hlad s raznim sadržajima na sto metara od mora. Nisam protiv smještajnih kapaciteta, ali oni bi trebali izgledati drukčije od Bala ili Fažane. Mobilne kućice su svagdje iste. Volio bi da do kraja mandata to pokrenemo.

Zanimljiv nam je prostor nekadašnjeg diska Sahara koje je u državnom vlasništvu ali najprije treba riješiti probleme s legalizacijama koje su tamo zatražene.

Čitav prostor vašeg priobalja je u stvari jedan konglometrat manjih i većih favela. Kako gledate na pitanje parcelacije i bespravne gradnje na vodnjanskoj rivijeri?

Startna situacija je jako loša. Imamo oko 5.000 bespravnih objekata.

Favela Vesne Glavić

Kako je uopće moguće razvijati elitne projekte okružene naseljima punim bespravnih objekata bez infrastrukture. Recimo Anton Kliman i njegova direktorica Glavić najavljuju luksuzne hotele a ona pritom u neposrednoj blizini ustinjava i dila parcele? Slično radi i poznati vinar Marčeta čiji su sinovi godinama u politici. Sada se svi kao nešto bune protiv bespravne gradnje.

Za mene je to devastacija prostora. To traje već nekoliko desetljeća. Smatram da bi država trebala donijeti zakon o posebnom porezu na bespravne objekte koji bi bio toliko visok da bi se vlasnicima više isplatilo rušiti. Recimo tisuću eura poreza na kubik bespravne građevine. Većina bi rušila.

Aktualni politički napadi na bespravnu gradnju, koju su ti isti političari promatrali 20 godina, najobičnija su farsa. Radi se o omalovažavanju inteligencije svih onih koji to čitaju, gledaju ili slušaju.

Poslovna zona Tison izgleda kao jedan veliki neiskorišteni potencijal Vodnjanštine?

-Svakako je. Postojeća poslovna zona Galižana nosi ogromne dobrobiti gradu Vodnjanu. Od komunalne naknade i prireza. Grad jednim značajnim dijelom živi od toga. Prvi problem sa Tisonom je imovinsko pravni. Tamo je stotine malih parcela, ezuli, neezuli, brojni nasljednici. Mi planiramo otpočeti na parcelama koje su gradske, ali najprije treba riješiti infrastrukturu.

Najavljivali ste vlastiti pogon za biootpad?

Naša je želja da sami počnemo gospodariti svojim otpadom. Trenutno pišemo projekte kojima se želimo kandidirati na natječaje. Sukladno zakonu, miješani komunalni otpad moramo zbrinjavati na Kaštijunu. Međutim, miješani komunalni otpad ne bi trebao ni postojati. Sva plastika, papir, pa i staklo se može reciklirati. Naša je vizija da na Tisonu napravimo kompostanu koja bi rješavala organski otpad, od zelenog do kuhinjskog otpada, ostatke od prerade maslina za koje je šteta da se ne iskoriste. Na Tisonu bi napravili i sortirnice za plastiku i papir, pa i drobilicu za građevinski i glomazni otpad. To su projekti koje ne možemo završit u jednom mandatu.

Znači planirate još jedan mandat? Svidjelo vam se?

Sačekajmo do kraja ovog mandata. Mi moramo povući i neke poteze koji nisu popularni. Ovaj posao ima dosta uspona i padova ali ja volim ovaj grad i osjećam moralnu obavezu da pomognem koliko mogu. Za neku značajnu promjenu jedan mandat nije dovoljan. Dobro je pripremiti te projekte pa ih može završiti i netko drugi.

Ponovno je aktualan problem Kaštijuna?

Postojeće stanje nije dobro za nas. Mi nismo potpisali zadnji dogovor: Pazin, Buzet i Vodnjan. Cijena za komunalni otpad se diže za duplo, sa 540 kuna se diže na 1100 po kubiku. Kome da mi to naplatimo? Naš je stav da Kaštijun nema razloga za toliko podizanje cijena. Jasno je svima da se cijena podiže zbog turizma. Mi u povećanju otpada tijekom turističke sezone jako malo sudjelujemo. Nama se otpad tijekom ljeta povećava za duplo. Drugima se povećava i do šest puta. Zašto naši građani moraju plaćati tuđi trošak? Ne žive svi od turizma i ne moraju svi snositi troškove turizma. Ili troškove smanjenja smrada koji nastaje zbog tih povećanih količina. 

Radim već godinu dana u Vodnjanu. Dvije stvari se izdvajaju u pozitivnom smislu: IT sektor i proizvodnja maslinovog ulja. Kako vidite budućnost Vodnjana vezano za te dvije gospodarske djelatnosti.

Svakako da je postojanje svjetske tvrtke poput Infobipa velika prednost, posebno kad su vlasnici te tvrtke Vodnjanci koji žele kvalitetan razvoj svog kraja. Indirektno svi njihovi zaposlenici rade za Vodnjan. Ja vidim sve više njihovih djelatnika po Vodnjanu i smatram da će to, uz razvoj sakralnog turizma i obnove stare jezgre, dovesti do oživljavanja grada. Ovog ljeta smo u Vodnjanu vidjeli značajan porast posjetitelja i nadam se da će to dovesti i do porasta raznih pratećih djelatnosti i obrta.

Proglašenje Izabela Jelenića iz Infobipa za počasnog građanina Grada Vodnjana

Mene kao agronoma zanima integracija IT sektora i poljoprivrede kroz digitalizaciju i robotizaciju. Nama treba suvremena poljoprivreda 4.0. Mi trenutno pretežno imamo jednu tradicijsku poljoprivredu, baziranu na hobiju i vikend aktivnostima. Međutim, obzirom na klimatske promjene i trendove u poljoprivredi moramo odlučit: ili ćemo se udružiti ili ćemo sve prodat. Jedan izlaz je da se profesionaliziramo.

Za kraj, vrijeme je berbe maslina. Koliko imate maslina?

Oko 110, baš ovaj vikend idemo u berbu.

Gdje ćete prerađivati urod?

Kod strica koji ima uljaru.

Koliki je Randman?

Oko 15.


Nastavite čitati

Istra
 

ZA TROFEJNE ROGOVE JELENA AKSISA LOVCI NA BRIJUNIMA PLAĆAJU I DO 10 TISUĆA KUNA Novi šef Brijuna Eduard Kolić odbacuje optužbe o ilegalnim lovačkim seansama: 'Zapošljavanje moje kćeri i zeta na Brijunima nema veze sa mnom!'

Bavio sam se zebrama, Lankom, tovarima, ovcama i 'drugim životinjama', ali nisam ubijao. Lovci uplate spavanje u vili koja košta 500 ili 600 eura po jednoj noći. Idu na čeku, uglavnom se fotografiraju i idu dalje. Znaju stajati i do tri dana, a da ništa ne upucaju. Ja nikad nisam ubio niti jednu životinju, iako imam lovačku iskaznicu. Sada sam u poziciji da neke stvari mogu promijeniti osobito što se tog lovnog turizma tiče koji Brijunima donosi prihod od možda 50 tisuća kuna godišnje što je zanemariv iznos.

Istra
 

IDS predstavio anketu za stambeno zbrinjavanje i prijedloge za proračun Poreča

U prijedlog je uvršten nastavak uređenja starogradskih ulica, poput Trga Marafor, a u planu je i obnova Cimare, odnosno Trga Joakima Rakovca. U starom gradu, stavit planira se staviti u funkciju palaču Becich uz zadržavanje vlasništva * Predložili smo i dogradnju Doma za starije osobe, kao i nastavak izgradnje objekata nogometnog kampusa u zoni Košambra", rekao je Roland Kosinožić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.