FILIP ZORIČIĆ: Građane ćemo na referendumu pitati slažu li se da se Kaštijun koristi samo za područje južne Istre, odnosno Puljštine

S pulskim gradonačelnikom Filipom Zoričićem razgovarali smo povodom njegove objave u kojoj je najavio otkazivanje ugovora s istarskim komunalnim poduzećima koja otpad dovoze u Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun. Osim raskida ugovora Zoričić je najavio i mogućnost referenduma o budućnosti Kaštijuna.

Da je Pula "kanta smeća za cijelu Istru" poznato je već 20 godina. Zašto ste čekali da prođu tri godine vašeg mandata pa da krenete u ovako konkretnu akciju? Primjerice, zašto ste tek sad pozvali ministricu zaštite okoliša da dođe na Kaštijun?

- Zato što smo bili nekoliko puta u Fondu za zaštitu okoliša i ministarstvu i ništa se nije popravilo. U zadnjih godinu i pol imao sam desetak sastanaka s gradonačelnicima i direktorima komunalnih društava, uvijek ista priča. Na zadnjem sastanku sam im rekao da mi jednostavno više nećemo uzimati kamione koji dovoze neprikladni otpad i da se ne čude kad se to dogodi. I sad se čude.

Zašto se čekalo tri godine?

- Od početka mandata aktivno tražim rješenja, razgovaram sa strukom i civilnim sektorom. Podsjetit ću da smo izradili novi model obračuna cijena koji radi razliku između turističkih gradova i onih koji nemaju toliki pritisak turizma, novi model preuzimanja otpada na pretovarnim stanicama, novi model financiranja viškova otpada. Treće godine se pokazalo da je inspekcijski nalog ograničenja dnevne količine otpada na 390 tona dobra odluka. Podsjetio bih da je ranijih godina usred ljeta dolazilo između 600 i 700 tona otpada. Ponekad je u tom otpadu bilo i do 50 posto vlage, a maksimum je 20. Najveći je problem između 15. srpnja do 15. kolovoza. Viškove iznad 390 tona dnevno odvozimo na druga mjesta o trošku Kaštijuna. Ali ne možemo mi svake godine odvoziti viškove i plaćati cijenu od nekoliko milijuna eura. Postavili smo pitanje tko će to financirati. Odlučio sam se na konkretnu reakciju, jer svi dosadašnji razgovori nemaju smisla. Svi su svjesni problema, teoretski svi podržavaju rješenja, ali u praksi se ništa ne primjenjuje. Vidljivo je kakav otpad kamioni dovoze. Pogledajte web stranice Kaštijuna da vidite što sve dolazi. Posljedica je smrad koji se osjeti najviše u Puli i Medulinu. Zato sam rekao da je Pula kanta smeća za Istru i to se više neće tolerirati. Otkazujemo ugovore. Pozvali smo ministricu da vidi stanje na terenu i ukoliko se ne približimo nekom rješenju idemo na referendumu pitati ljude što misle.

Izjavili ste da je jasno da istarska komunalna društva ne odvajaju otpad te da je izvjesno da to neće činiti ni ubuduće.

- To sam zaključio, jer nema nikakvog pomaka. Malo se nešto poboljšalo u Rovinju. Više nema vremena za čekanje, pa ne možemo ovakvo stanje tolerirati još pet ili deset godina, što bi mnogi političari koji se sada bune i htjeli. Njima odgovara status quo, jer građanski prosvjedi nisu u Poreču, Umagu ili Rovinju nego u Puli. Zato sam odlučio reći – dosta je! Nakon sezone idu nova pravila.

Koja je pravna osnova za raskidanje ugovora? Kojim komunalnim društvima raskidate ugovor i kada? Gdje će sva ta komunalna društva odnositi svoj otpad nakon što prođe otkazni rok? Najavili ste nove ugovore: koji su novi uvjeti?

- Treba reći da ugovore otkazujemo, a ne raskidamo te za to svakako imamo pravnu osnovu. Tako je definirano postojećim ugovorima i zakonom. Zakon jasno propisuje kakav se otpad može dovoziti na Kaštijun. To se ne poštuje. Zato ćemo koncem kolovoza na skupštini donijeti odluke kao većinski vlasnik i potom teče otkazni rok od šest mjeseci za ona komunalna društva koja s Kaštijunom imaju sklopljen ugovor. Istekom otkaznog roka Kaštijun će u skladu sa zakonom samostalno donijeti opće uvjete i cjenik prema kojem će komunalna društva morati postupati. U općim uvjetima će se jasno definirati svi kriteriji za predaju otpada, a naglasak će prvenstveno biti na sastavu otpada kao uzroku svih problema koji nastaju u pogonu, od mirisa do tehničkih problema uređaja za obradu otpada. Time će Kaštijun postaviti jasne granice komunalnim društvima i postaviti temelje za uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom.

Već ste u nekoliko navrata rekli da Kaštijun treba biti centar samo za južnu Istru. Kako bi se trebao onda zbrinjavti otpad iz ostalih dijelova Istre, imate li neki konkretni model? Treba li Istra još jedan Kaštijun za dijelove „van južne Istre“?

- Normalno da treba još jedan centar. Pa nisu iste brojke danas i prije dvadeset godina. U međuvremenu se dogodio ogromni rast broja noćenja u Istri. Treba naglasiti i velike troškove prijevoza iz, recimo, Buzeta, Umaga ili Buja. Logično je da Istra ima dva centra, a druga lokacija se mora dogovoriti prije svega sa županijom i ministarstvom. Gdje će biti ta druga lokacija nije lagana politička odluka, ali to nije problem stanovnika Pule. Najprije treba dogovoriti program gospodarenja otpadom na nivou županija i županijskih prostornih planova. Osim toga, gradovi taj problem mogu riješiti i na način da otpad odvoze drugim uporabiteljima. Točno je i da Pula i Medulin moraju riješiti pitanje pretovarnih stanica.

Najavili ste financijsku, pravnu i okolišnu analizu. Zašto se ona radi tek sad i hoće li se analizirati kvaliteta zraka, tla i podzemnih voda?

- Analize radimo jer želimo donijeti kvalitetne odluke. Želimo detaljno analizirati pravnu i ekonomsku situaciju od osnivanja do danas. Želim vidjeti je li se doista prije puno bolje upravljalo kao što danas neki tvrde. Zanimljivo da otkad IDS nije na vlati sad se odjednom traži restrukturiranje, podjela vlasništva. Dubinska analiza će pokazati gdje je bila greška i je li ta greška prisutna samo zadnjih par godina. Moje je mišljenje da su stvari pogrešne od početka. Analize će nam pomoći i da istarskim komunalnim poduzećima predložimo nove ugovore koji će prvenstveno ići u smjeru zaštite pogona i smanjenja neugodnih mirisa.

Tko će provesti due diligence i koja je cijena?

- Grad Pula i Kaštijun će zajednički angažirati stručnjake u svom području s bogatim iskustvom. Čim postupci odabira i cjelokupne analize budu završeni, obavijestit ćemo javnost o rezultatima te tko je radio analizu. Ukupni iznos za financijsku, pravnu i okolišnu analizu bit će najviše 26.500 eura s PDV-om i podijelit će ga Grad Pula i Kaštijun d.o.o.

Možete li malo specificirati mogućnost da Pula preuzme 16 milijuna eura obaveza i hoće li se taj teret prebaciti na građane?

- Ukoliko se Kaštijun pretvara u centar za južnu Istru onda se treba dogovoriti s ostalim jedinicama lokalne samouprave iz južne Istre. Ako se steknu uvjeti da Kaštijun bude samo za južnu Istru, onda je 16 milijuna eura okvirni iznos kojeg bismo svi gradovi i općine južne Istre morali vratiti ostalim gradovima i općinama koji više ne bi mogli donositi otpad na Kaštijun, a sve na ime kredita za izgradnju centra za gospodarenje otpadom. Sigurno je da bi ta opcija građane Pule nešto i koštala, ali s druge strane veliki su benefiti smanjenog dovoza otpada na pulsko područje. To je ključna tema za referendum.

O tome ste najavili referendum, kad ga očekujete? Ukoliko uzmemo u obzir vrijeme potrebno za pripremu on bi se mogao dogoditi nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora. Čini se da bi takav referendum imao popriličnu predizbornu PR svrhu?

- Prihvaćam i takve kritike, ali otvoreno ću reći: ja uopće nemam PR, a kamoli PR koji mi je rekao, napravi referendum prije izbora. Radi se o tome da je voda došla do grla, a o čemu sam obavijestio sve direktore komunalnih društava i njihove gradonačelnike. U odlučivanju o Kaštijunu potpuno sam slobodan, ovaj status o kojem pričamo sam napisao sam uz minimalne pravne konzultacije. Referendum očekujem početkom sljedeće godine, a o izborima i PR-u nisam razmišljao. Naglasio bih da još nisam odlučio hoću li se kandidirati na izborima. Uostalom, ja sam gradonačelnik Pule, a većina nezadovoljstva, s pravom, dolazi iz Medulina, tako da nema govora o razlozima zbog izbora.

Reagirali su gradonačelnici Rovinja, Poreča, Umaga, Buja, Labina i Novigrada. Kažu da takav referendum ne bi bio zakonit.

- Moj je dojam da je svim gradonačelnicima verbalno stalo da se problem riješi, ali problem je Pule što se u praksi problem ne rješava. Zanimljivo je da ističu kako je centar za gospodarenje otpadom zajednički projekt. Postavljam pitanje jesu li i neugodni mirisi zajednički? Za referendum ima zakonske osnove i to će se u daljnjem razdoblju jasno definirati u sklopu referendumskog pitanja.

Tvrde da je glavni problem Kaštijuna loše upravljanje, dakle direktno vas optužuju. Dodaju i da se skrivaju financijski rezultati?

Oni se bave politikom. Što će drugo reći? Njih ne zanima smrad u Puli i Medulinu. U njihovim gradovima smrada nema. Zašto nisu tražili rješenja smrada i restrukturiranje kad su imali potpunu vlast? Pozivam ih da jasno kažu koji se financijski rezultati skrivaju, a ne da paušalno optužuju. Na jednom od sastanka rekao sam direktoru da im šalje sve podatke koje zatraže. Nema tajni. Neka kažu što se točno skriva.

Od dolaska na vlast najavljujete restrukturiranje Kaštijuna. Gdje je zapelo i jesu li uopće stvoreni pomaci da se to provede?

- Grad Pula je prije nekoliko mjeseci pripremio cjelokupnu dokumentaciju potrebnu za restrukturiranje te ju dostavio Istarskoj županiji. Zapelo je između Medulina i Istarske županije. Prilikom osnivanja Kaštijun d.o.o., Istarska županija je dala umjesto Medulina nekih 20 milijuna kuna. Županija prije restrukturiranja traži da Medulin taj dio vrati ili da počne vraćati. Ta rasprava traje već 7-8 mjeseci. Pritom treba uzeti u obzir da su Medulin i Pula ključni. Dakle, do nas uopće nije.

Bivši gradonačelnik, a danas župan, Boris Miletić od kad je u Županiji kao da je od Kaštijuna digao ruke. Podsjeća stalno kako je Grad Pula većinski vlasnik. Jeste li o svim ovim mjerama koje najavljujete prethodno razgovarali s Miletićem?

- On je bio na sastancima. O najavljenim mjerama nisam s njim razgovarao već ćemo to učiniti na skupštini krajem kolovoza. Zanimljivo je i da se ponekad problem doživljava kao isključivo pulski, a u isto vrijeme se želi kontrola. S jedne strane Grad Pula mora donositi odluke koje su ponekad i neugodne, a kada odluke konačno i donesemo, onda nam se zamjera jednostranost i izbjegavanje odgovornosti. To ne ide tako.

Koje bi po vama trebalo biti referendumsko pitanje?

- O tome ne bih konkretno govorio, jer formulacija mora biti pravno utemeljena i jasna. Načelno, građane će se pitati slažu li se da se Kaštijun koristi samo za područje južne Istre, odnosno Puljštine. To je suština pitanja, a precizna formulacija će se odrediti nakon pravnih konzultacija.

Koja je najizglednija lokacija za pulsku kompostanu?

- Razmatramo nekoliko lokacija, posjetili smo neka postrojenja u Sloveniji i vidjeli mogućnosti, posebno za poljoprivredu. Međutim, još uvijek nema županijskog plana gospodarenja otpadom, a nema ni definitivne odluke oko lokacija. To je zahtjevna politička odluka. Sigurno je da kompostana neće biti na Kaštijunu.