Zločini u osveti počinjeni su 1943. i 1945. kada je pobijeno između tri i pet tisuća osoba (manji broj njih spominje 11 tisuća). U Istri je to još uvijek tabu tema, dok je u Italiji trauma koju desnica iskorištava, napuhavajući brojke ubijenih na desetine, pa i stotine tisuća ubijenih
Zločini u osveti počinjeni su 1943. i 1945. kada je pobijeno između tri i pet tisuća osoba (manji broj njih spominje 11 tisuća). U Istri je to još uvijek tabu tema, dok je u Italiji trauma koju desnica iskorištava, napuhavajući brojke ubijenih na desetine, pa i stotine tisuća ubijenih
Bazovica (Basovizza), malo mjesto sa 700-tinjak stanovnika smješteno u zaleđu Trsta, mjesto je komemoriranja žrtava fojba. Jučer 10. veljače, na Dan sjećanja, kako piše Il Piccolo, talijanski predsjednik Sergio Mattarella kazao je da je sjećanje na tragedije istočne granice "opredjeljenje za civilizaciju", a ujedno "može postati sjeme mira i građanskog rasta".
U svom govoru na Dan sjećanja, nedavno ponovno izabrani predsjednik Sergio Mattarella potvrdio je privrženost Republike priznavanju fojbi i egzodusa te politici pomirenja i "ublažavanja" napetosti naslijeđenih iz 20. stoljeća, također sa susjednim zemljama", posebno u tom smjeru izdvojivši da će Gorizia i Nova Gorica biti prijestolnica kulture 2025. godine.
Zločini u osveti počinjeni su 1943. i 1945. kada je pobijeno između tri i pet tisuća osoba (manji broj njih spominje 11 tisuća). U Istri je to još uvijek tabu tema, dok je u Italiji trauma koju desnica iskorištava, napuhavajući brojke ubijenih na desetine, pa i stotine tisuća ubijenih.
Povjesničar Dino Šakanović piše za Prometej.ba prije četiri mjeseca da je ovo mjesto kroz svoju suvremenu povijest uglavnom bilo pošteđeno većih ratnih sukoba, sve do kapitulacije Italije 1943. godine, kada na ovom prostoru jača partizanski pokret.
U blizini Bazovice nalazi se jama nastala prilikom istraživanja mogućih nalazišta ugljena 1910-ih, duboka oko 250 metara. S obzirom da se duboke prirodne jame karakteristične za krška područja u tom dijelu nazivaju fojbe, i jami u Bazovici je dato to ime.
Kada su na prostor Bazovice 1945. godine ušli jugoslavenski partizani, na dnu fojbe nalazila se uništena vojna oprema austro-ugarske vojske iz Prvog svjetskog rata, prije svega topovi i slična oprema koju je vojska prilikom povlačenja i raspada monarhije pobacala u fojbu.
Nakon dolaska na prostor Bazovice, jugoslavenski partizani zarobljavaju i ubijaju fašiste, kolaboracioniste i nevine ljude optužene za fašizam i kolaboraciju. Točan broj ubijenih prilikom ovih zločina nikada nije utvrđen. Tijela smaknutih zločinaca i nevinih ljudi, zajedno s tijelima ubijenih u borbama i civilima stradalim na razne načine, bacana su u fojbu.
Uslijed raspada Jugoslavije i zločina na jugoslavenskim prostorima, piše Šakanović, talijanska desnica i radikalna desnica, zajedno s fašistima, ponovno je otvorila pitanje fojbi 1990-ih godina. Uz podršku udruženja Lega Nazionale u Bazovici je počelo iskapanje fojbe te je izgrađen memorijal. Prilikom iskapanja u fojbi Bazovica pronađeno je 97 tijela.
Broj žrtava je iz prateće brošure nejasan, i kreće se od donošenja brojeva o stradalim u cijeloj Istri (217 pronađenih tijela iz 1943. godine i 865 pronađenih tijela iz 1945. godine), pa sve do davanja okvirnih brojeva od oko 15.000 stradalih.
Memorijal u Bazovici, piše ovaj povjesničar, potpuno je propustio priliku da bilo šta precizno i točno kaže o partizanskim zločinima iz 1945. godine i smaknućima nevinih ljudi. Umjesto toga, ovaj se memorijal bavi politikom, nacionalizmom i historijskim revizionizmom.
Novo zakonodavstvo sadrži dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela za koja su predviđene strože kazne poput zločina protiv javnih osoba, novinara ili boraca za ljudska prava. Taj popis uključuje i namjeru kažnjavanja žrtava na temelju njihova roda, seksualne orijentacije, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla i političkog uvjerenja te želje da se sačuva ili obrani „čast”
Povratak hrvatske konferencije u SAD ispunio je sva očekivanja organizatora te dodatno učvrstio Infobipovu poziciju na izazovnom američkom tržištu
Lazio, kojega vodi hrvatski stručnjak Igor Tudor, uspio je s dva gola Casellanosa (12, 49) anulirati zaostatak iz prvog dvoboja, ali pred kraj dvoboja je Milik (83) zabio gol vrijedan prolaska u finale za Juventus
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
