Tko ili što 'ubija' istarsko nebo?
Sutra ćemo se, uz ostalo, baviti temom o kojoj se ne govori dovoljno, a važna je - tko je Istri ukrao nebo i kako se protiv toga boriti
Dok gradovi i općine zadnjih desetak godina uvode ekološku rasvjetu, privatni investitori u selima 'ubijaju' noć. Slučaj iz Vidulina šokirao je astronomsku zajednicu, a kazne za ovakve prekršaje iznose od 790 eura po protuzakonitom rasvjetnom tijelu
Dok gradovi i općine zadnjih desetak godina uvode ekološku rasvjetu, privatni investitori u selima 'ubijaju' noć. Slučaj iz Vidulina šokirao je astronomsku zajednicu, a kazne za ovakve prekršaje iznose od 790 eura po protuzakonitom rasvjetnom tijelu
Hrvatska se, budimo realni, i ne može pretjerano pohvaliti svojim zakonima. No jedan, onaj o svjetlosnom onečišćenju je među najboljima na svijetu. Moderan je i strog te čuva prirodu i ljudsko zdravlje, tvrdi nam to Marino Tumpić, voditelj Vidulini Aerospacea.
No, sada dolazimo do onog - ali...
- Prvi Zakon o svjetlosnom onečišćenju donesen je 2014. godine, pet godina kasnije donesen je novi sa svim pripadajućim pravilnici koji ovu tematiku podrobno uređuju. Zadnjih desetak godina gradovi i općine puno su po tom pitanju uradili. Ne možemo očekivati da su se sve lampadine odmah zamijenile, ali one koje se postavljaju u skladu s novim, modernim uredbama i čuvaju okoliš od svjetlosnog zagađenja, navodi naš sugovornik.
Propisima su se prilagodile i velike hotelijersko-turističke tvrtke, industrija, no sada smo došli do apsurda da najčešće mali, privatni investitori u istarskim selima rade što im padne na pamet te, kršeći sve pravilnike i zakonske regulative, ubijaju istarsko nebo, navodi nam Tumpić.
Svjetlosno onečišćenje je, kako pojašnjava, svaka nepotrebna i nekorisna emisija svjetlosti u prostor, izvan zone koju treba osvijetliti. Do nje najčešće dolazi zbog upotrebe neekoloških rasvjetnih tijela ili krive upotrebe.
Najveći problem zadnjih nekoliko godina su upravo investitori i vlasnici modernih istarskih vila za odmor koji, suprotno svim pravilima i protuzakonito, osvjetljavaju fasada svojih nekretnina desetinama svjetlosnih tijela koji guše noć, veli Tumpić.
Posljednji primjer je malo selo Vidulini, na razmeđi općina Kanfanar i Žminj koje nije pošteđeno ni turističke izgradnje ni svjetlosnog zagađenja.
Kako doznajemo lani je, krajem svibnja dovršena izgradnja jedne velike turističke vile na sjeveroistoku mjesta i na njoj je niknula potpuno neprimjerena, rasvjeta koja svojim noćnim osvjetljenjem nagrđuju vizuru cijelog sela.
Nedavno su, drugom kraju sela, niknule druge dvije kuće - a priprema se i gradnja treće. Kada je vlasnik uključio rasvjetu samo na prvoj bilo je kristalno jasno da je cijelom kraju ukrao noć, navodi naš sugovornik.
Napominje da je veliki problem što ovo područje spada pod zaštićeni krajolik Limska draga, a u mjestu je zvjezdarnica Vidulini Observatory koja je sada u potpunosti izgubila svoju funkciju.
Koliko nam je ukradena noć dovoljno govori podatak da se u vedrim noćima na istarskom nebu vidi se 300-tinjak zvijezda, a trebalo bi ih se vidjeti oko šest tisuća!
- Netom prije uključivanja famozne rasvjete sa zvjezdarnice smo napravili iznimne fotografije Aurore borealis, rijetke pojave sa sjevera, koja nas je počastila svojim prisustvom na istarskom nebu, no sada se više ne vide niti obične zvijezde.
Umjesto da turistima koji u Istru dolaze iz velegrada ponudimo
zvjezdano nebo i pogled na Mliječnu stazu, mi ih smještamo u jednoobrazne urbane vile koje svijetle kao zadnje neonske reklame, ljuti se naš sugovornik.
Na pitanje što se može poduzeti, veli da su oba slučaja prijavljena Državnom inspektoratu u Rijeci i očekuje se njihovo postupanje, a da će se slučajevi prijaviti i komunalnim redarima koji imaju pravo postupati i po ovom pitanju.
- Zakon je jasan, ovakav vid prekomjerne rasvjete ne samo da je štetan nego je i zabranjen. Ljudi često misle da imaju pravo raditi na svojoj parceli što žele, no to nije tako. Primjerice, ni vatru ne možete ložiti bez dozvola i izvan određenih termina.
Kako nam objašnjava, prema zakonskim odredbama, čim i najmanji dio svjetlosnog toka izlazi prema horizontu ili uvis prema nebu osvjetljenje je neispravno. Svjetla ne smiju biti uperena prema gore, ne smiju izlaziti iz gabarite nečije parcele, ne smiju biti uperena prema šumi ili horizontu...
Kršenja ovih odredbi vidljiva su na svakom uglu.
Izuzetak od ovih pravila su, napominje, osvjetljenje spomenika i važnih dijelova arhitekture no i tada se smije osvjetljavati samo do ruba građevine i nikako preko.
Također, zakon propisuje i da svjetla trebaju biti topla, pa je van propisa sve ono iznad 2.700 kelvina. Prodorna, bijela svjetla su, dakle, van zakona.
Na pitanje kako se obični građani mogu boriti protiv svjetlosnog onečišćenja navodi da je današnja moderna tehnologija nije skupa kao nekada, dapače jeftina je pristupačna i kvalitetna, pa svima preporučuje da u korte i na kuće, ako im je to potrebno, montiraju svjetla na senzor.
- Nije cilj ovoga zakona da ne vidimo hodati po mraku nego da rasvjetu koristimo racionalno. To se odnosi i na javnu rasvjetu koja bi trebala biti 'pametna' i koju je lako namjestiti da ne svijetli isto kada je mrkla noć i kada je, primjerice, pun mjesec. To je danas vrlo lako isprogramirati, navodi, jer
moderna tehnologija nije skupa kao nekada.
Na pitanje kako se boriti protiv ovakvih pojedinačnih slučajeva krađe neba, a kojih je sve više Tumpić navodi da je njegov tim u Sabor uputio prijedlog da se sankcioniraju ne samo investitori odnosno vlasnici nekretnine koja je krivo osvjetljena, već i svi odgovorni u tom lancu.
Svi su (su)odgovorni; od trgovca koji prodaje 'loše' lampadine koje nisu u skladu sa zakonom, do izvođača radova i projektanta koji, za razliku od investitora, moraju znati što se i kako radi i što se ne smije raditi, pa do arhitekata koji osmišljavaju i dopuštaju ovakve grozote u krajoliku.
U taj cijeli lanac uključio bih čak i turističke zajednice koje ne bi trebale izdavati kategorizaciju za vile koje nisu u skladu sa zakonom i koje nagrđuju okoliš svojom rasvjetom.
Marino TumpićSvi su odgovorni: od prodavatelja loših lampi, preko arhitekata koji osmišljavaju te grozote, pa do turističkih zajednica koje takvim vilama daju kategorizaciju
- Upravo smo zato dali prijedlog da se oni izvođači, projektanti i arhitekti koji su recidivisti - a to znači da su više puta prijavljeni po ovoj osnovi i koji zakon kontinuirano krše i kazneno sankcioniraju, a ne samo prekršajno.
Inače, kazne nisu male - fizičke osobe mogu se kazniti sa 700 eura i to po svakom krivom rasvjetnom tijelu dok za pravne osobe kazne rastu i do 15.000 eura.
- Prirodna izmjena dana i noći su temelj sveukupnog ekosustava i života na zemlji. Svjetlosno onečišćenje nije samo ružno, to je evidentno kršenje zakona i opasno je u mnogim aspektima.
Pogubno je za astronomiju, za sigurnost prometa, za ekosustav, za ekologiju, a da ne kažemo da se Istra, koja bi se mogla reklamirati kao regija u kojoj se vide zvijezde, nepovratno gubi svoje nebo.
Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja uključuje:
Zakon propisuje i vrlo konkretna pravila o tome kako vanjska rasvjeta smije izgledati:
Zakon još rigoroznije tretira područja u krugu od 1,5 km, 5 km i 25 km uokolo zvjezdarnica, ovisno jesu li to male opažačke zvjezdarnice, javne i edukacijske zvjezdarnice ili profesionalne ustanove (važne za svjetsku znanost po svom radu, što Vidulini Observatory s tisućama otkrića i istraživanja promjenjivih zvijezda, ekstrasolarnih planeta te drugih objekata i pojava na nebu svakako jest.)
Postoje stvari koje su strogo zabranjene, osim u iznimnim situacijama (poput proslava uz dozvolu):
Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) dužne su uskladiti svoju javnu rasvjetu s ovim zakonom. Također, vlasnici poslovnih prostora i reklama moraju paziti da njihovi svjetleći natpisi ne krše pravila o intenzitetu i smjeru svjetlosti.
Tumpića pitamo kako, na ovu temu, stoji Pula.
- Nova rasvjeta u skladu je sa svim propisima.
Od pozitivnih primjera istaknuo bih recimo pulsku obilaznicu, a od negativnih novu zgradu Coworking centra koja noću pretjerano blješti. Veliki rotor u Šijani, koji je radi svoje rasvjete često na tapetu, zapravo je dobro napravljen, no van zakona 'ispada' kada je primjerice magla i tada bi se svjetlo moralo gasiti jer previše truje atmosferu.
Loše je, dodaje, projektirana i rasvjeta u parku na rivi ispod Arene jer zakon ne priznaje podnu rasvjetu koja svijetli prema gore, posebice ne prema stablima, navodi Tumpić posebno se osvrčući na svjetleće panoe uz prometnice koji, osim zakona o svjetlosnom zagađenju, krše i zakon o sigurnosti u prometu na cestama.
Kako bi vaša okućnica bila sigurna, a nebo ostalo tamno, dovoljno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila koja često štede i vaš novčanik:
Astronomska udruga Vidulini godinama se bori protiv svjetlosnog zagađenja. Još 2002. godine organizirali su potpisivanje peticije za ekološkom rasvjetom. U samo jednom danu skupili su gotovo 900 potpisa, a peticiju su tada potpisale najistaknutije osobe političkog i javnog života, od bivšeg župana Ivana Jakovčića, pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, predsjednice pulske gospodarske komore Jasne Jaklin Majetić do mnogih drugih.
Peticija je urodila plodom, kanfanarština je dobila ekološku rasvjetu, predvodeći pozitivan trend u RH, a sada radi samovolje privatnih investitora i ideje da se luksuzne vile moraju vidjeti i noću, cijelo područje gubi toliko bitnu noć.
Sutra ćemo se, uz ostalo, baviti temom o kojoj se ne govori dovoljno, a važna je - tko je Istri ukrao nebo i kako se protiv toga boriti
Povod za izlaganje jedrenjaka bila je njegova restauracija koju je realizirao Alvise Benussi, rovinjac koji se dugi niz godina bavi izradom maketa i dobar poznavatelj maritimne baštine Rovinja. Alvise Benussi sudjelovao je u pripremi postava izložbe Pomorstvo, ribarstvo i brodogradnja koja je 1980-ih godina upriličena na otoku sv. Andrija kraj Rovinja i na kojoj su izložene tri makete jedrenjaka koje se čuvaju u zbirci rovinjskoga muzeja: dvije makete tipa nava te maketa barka San Lorenzo.
Kad smo kod glazbe, predstava završava s Bachom, uz granični zvučni i svjetlosni udar na publiku. Nezadovoljnike je sigurno posve razludila. Predstava je odlična
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.