Dvodnevna konferencija o komunikacijama u zdravstvu "MedMed" na kojoj o aktualnim temama iz područja zdravstvenog sustava razgovaraju predstavnici državne zdravstvene administracije, zdravstvenih ustanova, liječnika te pacijenata započela je u petak u Grožnjanu.
Ovogodišnja konferencija posvećena je promjenama koje očekuju pacijente u ostvarivanju zdravstvene zaštite i liječnike u njihovim radnim uvjetima, nakon donesenih reformskih zdravstvenih zakona u zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Središnji panel odnosi se na aktualna pitanja vezana uz reformu bolničkog sustava.
U preostala dva panela bit će govora o tome može li se i kako mlade liječnike privući u primarnu medicinu te o važnosti rane dijagnostike za uspješne ishode liječenja, posebno kad se radi o onkološkim bolestima.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš rekla je kako je Hrvatska bila pred vratima reforma za vrijeme dok još nisu bile donesene izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, dok je sada definitivno zakoračila u reformu.
"Tu nedostaju još neki ključni procesi koji se odvijaju, a koji će iznjedriti odgovore na ključna pitanja, a to su mreže javnozdravstvene zaštite te plan i program mjera zdravstvene zaštite", istaknula je Bubaš.
Dodala je kako ključni koraci tek predstoje - od osnivanja sestrinskih savjetovališta i jačanja uloge doma zdravlja, do objedinjavanja javne nabave i prelaska općih bolnica u vlasništvo države.
"Problema ima, ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj Europi gdje su prisutni isti izazovi i sva otvorena pitanja poput starenje stanovništva te odgovor na pitanje imamo li dovoljno zdravstvene radne snage te kako motivirati i unaprijediti rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", poručila je državna tajnica.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković naglasio je kako prema iskustvima nekih susjednih država, liste čekanja, kao najaktualnije pitanje u zdravstvu, nastaju kao rezultat pada produktivnosti rada, a ne toliko zbog pada broja liječnika i razvoja medicinske tehnologije odnosno rasta broja medicinskih usluga.
Spomenuo je pokazatelje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju, po kojima se prema podacima HZJZ-a bilježi povećanje broja liječnika u zadnjih deset godina za 3500 ili 21 posto te broja medicinskih sestara za šest tisuća ili 22 posto, dok je proračun za zdravstvo sa 3,2 milijarde eura porastao na 4,7 milijardi eura.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić istaknuo je kako je reforma zdravstva jedna od vječnih tema, a ova posljednja je popis lijepih ciljeva.
"Od svih segmenata zdravstva dvije komponente su ključne - kadrovi i financije. Govori se da će se postići financijska stabilnost, ali ne vidimo točno kako. Kad govorimo o kadrovima, ne vidim kako će ova rješenja pozitivno utjecati na zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, a posebno na zadržavanje i privlačenje liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu koja je kadrovski devastirana", zaključio je Luetić.
