Teška prometna nesreća - više poginulih i teško ozlijeđenih osoba
U tijeku je policijski očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće zbog koje su sve hitne službe na terenu
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani ocjenjivački sud je dodijelio Slavenki Drakulić
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani ocjenjivački sud je dodijelio Slavenki Drakulić
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u subotu je na Svjetski dan slobode medija dodijelilo nagradu za najbolje novinarske radove u 2024., a nagradu za novinara godine dobili su novinari Jutarnjeg lista Slavica Lukić i Marin Dešković.
Slavica Lukić i Marin Dešković dobili su 160 od 417 glasova članova HND-a, a za novinara - novinarku godine bili su nominirani i novinarka N1 Mila Moralić, novinar Novosti Hrvoje Šimičević i novinar 24 sata Ivan Pandžić.
Zahvaljujući istraživačkom radu Slavice Lukić i Marina Deškovića, novinara Jutarnjeg lista javnost je u veljači i ožujku 2024. doznala za seriju SMS-poruka koje je bivša HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, razmjenjivala s nizom aktera iz pravosuđa i politike. Posebno su odjeknule one koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu i, u trenutku objave tekstova, kandidatom za jednu od najvažnijih pravosudnih funkcija u državi. ''U seriji radova, koji su uključivali i sada svima dobro poznate poruke "Di si lipa" i "Di si radosti", Lukić i Dešković razotkrili su niz neistina koje je Turudić, tada kandidat za glavnog državnog odvjetnika, iznosio u medijima i pred saborskim Odborom za pravosuđe. Istodobno su minucioznim novinarskim radom demaskirali koruptivnu povezanost pravosudne i političke vlasti'', ističe se u objašnjenju nagrade.
Slavenki Drakulić nagrada za životno djelo Otokar Keršovani
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani ocjenjivački sud je dodijelio Slavenki Drakulić koja je, kako se ističe u obrazloženju nagrade, dokazala da vrhunskog novinarstva nema bez stvaralačke mašte pritom se istodobno i u svom književnom radu oslanjajući na novinarske prakse. ''Od svojih prvih profesionalnih koraka u Startu i Danasu, preko prestižnih svjetskih medija s kojima surađuje, poput New York Timesa, Guardiana, Süddeutsche Zeitunga, La Stampe i Politikena, do Jutarnjeg lista čija je kolumnistkinja posljednjih nekoliko godina, Drakulić se uvijek bavila aktualnim temama, pionirski istražujući i one društvene pojave koje su tek bile na vidiku'', istaknuto je.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Milena Zajović, novinarka i urednica rubrike Kultura u Večernjem listu koja je razotkrila godinama prešućivano seksualno uznemiravanje glumica i drugih filmskih djelatnica od redatelja Dalibora Matanića, a nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je Ivo Čagalj iz Pixella.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo dobila je Barbara Matejčić za dokumentarnu radiodramu ''Uzrok smrti: granica'' u produkciji Hrvatskog radija, a nagrada za internetsko novinarstvo dodijeljena je Denisu Mahmutoviću, novinaru Telegrama za tekstove o dubioznom načinu stjecanja stana predsjedničkog kandidata HDZ-a Dragana Primorca u Splitu.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo dobile su novinarka N1 Mila Moralić za intervju s europskom javnom tužiteljicom Laurom Kövesi, te Nikolina Zavišić za epizode u sklopu serijala "Paragraf" Audiovideo produkcije VIDA Srpskog narodnog vijeća među kojima je i ona naslovljena "Grubori – Povratak u ubijeno selo".
Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić dobili su Janko Gredelj s RTL-a za praćenje požara na Makarskoj rivijeri, te Lorik Sopi za niz priča koje je proizvela produkcija VIDA Srpskog narodnog vijeća, među kojima su i reportaže "Grubori – povratak u ubijeno selo", "Srpske kuće lete u zrak" i "Slana – zatajeni ustaški logor ".
Nagradu Jasna Babić za istraživačko novinarstvo dobili su Marin Dešković, Željka Godeč i Slavica Lukić iz Jutarnjeg lista za seriju tekstova na temelju kojih je javnost doznala za niz poruka koje je bivša HDZ-ova državna tajnica Josipa Rimac razmjenjivala s brojnim osobama iz političkog i pravosudnog miljea, a naročito za one koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu i, u vrijeme objave tekstova, kandidatom za čelnika DORH-a.
Nagrada Velebitska degenija za najbolje radove s područja zaštite prirode i okoliša dodijeljena je novinarki i urednici HRT-a Sanji Mikleušević Pavić za dokumentarni serijal "Donja Jablanica – Kad šume utihnu", te Vedrana Simičević za tekst objavljen u Jutarnjem listu i na portalu Balkan Insight pod naslovom ''Europska Amazona je pred umiranjem” o jedinstvenom zelenom pojasu koji se proteže 700 kilometara uz Muru, Dravu i Dunav. Bivšem predsjedniku Zbora novinara za okoliš HND-a i lani preminulom uredniku serijala ekoloških emisija "Plavo i zeleno", "Eko zona" i "Zelena linija" na Hrvatskoj televiziji Mladenu Iličkoviću odano je Priznanje Milan Grlović za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda.
Zovko: Novinarski je rad sramotno podcijenjen
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u uvodnom govoru naglasio da je okruženje u kojem je hrvatsko novinarstvo ''sve samo ne prijateljsko'' istaknuvši smanjivanje sredstva tjedniku Novosti, SLAPP tužbe i ''Lex AP'' te smanjivanje broja zaposlenih na HRT-u i na N1.
''Došli smo u situaciju u kojoj je novinarski rad sramotno podcijenjen i medijskim je vlasnicima postao neželjeni trošak. Novinarstvo je postalo otegotni dodatak u poslovnom modelu medijskih kuća. Više se govori o medijskom industriji, a manje o novinarstvu. Danas kada netko upisuje novinarstvo da bi u životu radio novinarski posao, vjerojatno računa na ljubav prema ovoj profesiji, jer u njoj nema nekih velikih novaca. Samo puno patnje i stresa'', kazao je Zovko.
U tijeku je policijski očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće zbog koje su sve hitne službe na terenu
Splitska policija je ranije prije podne izvijestila kako je privela više od 100 osoba nakon tučnjave navijača Dinama i Hajduka u gradskoj četvrti Pujanke, a nekoliko osoba zatražilo je liječničku pomoć
Pamtit će se bizarno isključenje Istrinog Stjepana Lončara
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.