Politika i društvo

U PROSJEKU ZA 4,8 POSTO

Hrvatska je u ožujku rekorder inflacije u eurozoni

Energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto. Hrvatsku sa stopom od 4,5 posto slijedi Litva


 
2 min
HINA
Pixabay

Energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto. Hrvatsku sa stopom od 4,5 posto slijedi Litva

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni.

Značajan je skok međugodišnje stope inflacije u odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto te siječanj 3,4 i prosinac 3,3 posto.

Na rast cijena dominantno su utjecale cijene energije.

Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili su za 0,6 posto.

Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto.

Prema podacima Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7 posto dok su u odnosu na veljaču ove godine više za 1,2 posto.

Eurostatove tablice pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. objavljuju se 16. travnja.


Nastavite čitati

35. je godišnjica "Krvavog Uskrsa"

 U ožujku 1991. godine, sedam mjeseci nakon balvan-revolucije i početka oružane pobune dijela srpskog stanovništva protiv nove, demokratski izabrane hrvatske vlasti, srpski ekstremisti organizirali su „miting istine“ na Plitvicama tražeći da Nacionalni park Plitvička jezera postane dio tzv. SAO Krajine

Fizički napad na hrvatskog diplomata u Banja Luci

Incident su za Hinu potvrdili u veleposlanstvu Republike Hrvatske, navodeći kako je konzula prvog razreda u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske napala veća skupina nepoznatih osoba koje su ga i vrijeđale na nacionalnoj osnovi

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.