NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju, istaknuo je Dalbello, član Svjetskog saveza mladih Hrvatska
Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju, istaknuo je Dalbello, član Svjetskog saveza mladih Hrvatska
Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji".
"Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku", rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello.
Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu.
Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju, istaknuo je Dalbello.
Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije.
Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti.
U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci.
Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više - četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.
Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji.
Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.
"Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema", ocijenio je Dalbello.
Upitan je li veći problem iseljavanje mladih ili nemotivacija za imanjem djece onih koji ostaju, odgovorio je kako je iseljavanje najveći ekonomski problem, no ne može se u potpunosti odvojiti jedno od drugog jer Hrvatska ima sve negativne procese - ukupnu i prirodnu depopulaciju, generacijsku depopulaciju i emigracijsku depopulaciju.
U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani od 23. rujna do 1. prosinca korištenjem društvenih mreža i e-maila.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.