Javno savjetovanje o planovima za osnivanje Muzeja AMICA - Antifašističkog muzeja, interpretacijskog centra i arhiva, održat će se prekosutra, u četvrtak, s početkom u 19 sati u Domu antifašista iznad Arene, u čijoj neposrednoj blizini bi trebao biti lociran novi muzej.
Razgovor će moderirati Vesna Teršelič iz Documente, Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba.
Kako napreduje priprema? Hoće li troškovi uspostave AMICA biti uključeni u proračun Istarske županije, Grada Pule i drugih gradova i općina iz Istarske županije jer je projekt značajan za sve, neka su od tema o kojima će razgovarati pokretači muzeja pulski povjesničar dr. sc. Milan Radošević, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule Boris Siljan, muzejski savjetnici, arhitekti (Emil Jurcan), a očekuje se dolazak i predstavnika pulske gradske vlasti.

Dom antifašista iznad Arene (foto: Manuel Angelini)
Povjesničar dr. Milan Radošević pokrenuo je u ožujku 2025. godine inicijativu za osnivanje Antifašističkog muzeja kao ustanove za čuvanje sjećanja na doprinos istarskih građana pobjedi nad fašizmom te koja bi predstavljala antifašizam kao jednu od temeljnih povijesnih i vrijednosnih odrednica Istre.
- Nadamo se da će dijalog lokalnih i regionalnih vlasti, institucija, muzealaca, kulturnih i ljudskopravaških organizacija potaknuti iznalaženje kvalitetnijih rješenja za zaštitu baštine povezane s antifašizmom, stradanjem u Drugom svjetskom ratu i promocijom mira, kažu organizatori.
Savjetovanje organiziraju Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Istarsko povijesno društvo i Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Pule.
Povjesničar Milan Radošević nam je u koncem prošle godine kazao da je inicijalna ideja bila da prostor Muzeja bude uz Dom antifašista, ponad Arene, na prostoru nekadašnjeg boćališta, čiji je vlasnik Grad Pula.
Smatramo da ta lokacija ima i simboličku vrijednost i jasnu pristupačnost - stanovnicima Pule i Istre, osobito školarcima, ali i stranim gostima, kaže.
Muzej bi, kazao je tada dr. Radošević, obuhvatio ključne teme istarske antifašističke povijesti: Vodnjansku bitku, Labinsku republiku, Proštinsku bunu, spaljivanje Narodnog doma u Puli, Mussolinijev programatski govor u Puli, proces nasilne talijanizacije, žrtvu Vladimira Gortana… Znatan dio bi se, naravno, bavio i Drugim svjetskim ratom, zaključno s oslobođenjem 1945. godine.
Postav bi, planiralo se tada, bio multimedijalan, interaktivan i višejezičan, prilagođen najmlađima i školskim grupama, ali i bogat sadržajem za one koji žele saznati više. Uz stalni postav predviđa se i dvorana za javna predavanja te različite društvene, kulturne i umjetničke programe. Inicijatorima je važno da Muzej bude i mjesto susreta i druženja, ne samo izložbeni prostor.
- Danas svjedočimo zabrinjavajućem rastu netrpeljivosti i polarizacija u svijetu, ali nažalost i u Hrvatskoj. Zato smatramo da je važno štititi vrijednosti koje su proizašle iz antifašizma, jer nas povijesno iskustvo podsjeća na važnost solidarnosti, uvažavanja i onoga što nam je zajedničko i bitno. Istra je dokaz da su suživot i multikulturalnost ispravan put na kojem treba graditi mirnu budućnost, kazao je tada dr. Radošević.
Savjetovanje je dio aktivnosti u sklopu projekta European Memory in Action (EMA) koji vodi Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.
Projekt podržava Europska unija, a njegov je cilj zagovaranje zaštite i povećanja vidljivosti mjesta stradanja i otpora na lokalnoj i europskoj razini, te uključivanje različitih generacija u promišljanje primjerenijih načina memorijalizacije tih mjesta.