Politika i društvo

na koga HDZ cilja i snubi?

Kako će glasati IDS-ovci? Sabor u petak donosi državni proračun za 2026.

Iz IDS-a, koji je posebno apostrofiran, izrazili su zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njihovih šest, od 41 amandmana koji su podnijeli. Hoće li nakon toga dignuti ruku za proračun, nisu otkrili


 
2 min
HINA

Iz IDS-a, koji je posebno apostrofiran, izrazili su zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njihovih šest, od 41 amandmana koji su podnijeli. Hoće li nakon toga dignuti ruku za proračun, nisu otkrili

Hrvatski sabor u petak glasuje o raspravljenim točkama, među kojima i o državnom proračunu za 2026. godinu, a to se glasovanje čeka s posebnom pozornošću i zbog činjenice da je Vlada prihvatila nekoliko amandmana oporbenih zastupnika, koje dio javnosti vidi kao nove partnere većine.

 Prije nego o samom proračunu, Sabor će glasovati o amandmanima na proračun i prateće financijske planove, njih oko 270, a koje je Vlada, uz izuzetak njih 15, odbila.  

 Među tih 15, šest su predložili zastupnici većine, a 11 oporbeni - nezavisna Boška Ban, Dubravko Bilić i Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjevera i Klub IDS-a.

 To je otvorilo pitanje kriju li se među njima i novi partneri za tanku saborsku većinu?

 Signal je to i pokazatelj na koga HDZ cilja i snubi, komentirali su iz lijeve oporbe.

 Iz IDS-a, koji je posebno apostrofiran, izrazili su zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njihovih šest, od 41 amandmana koji su podnijeli. Hoće li nakon toga dignuti ruku za proračun, nisu otkrili.

 „Odluku o konačnom glasovanju donijet će do petka naša stranačka tijela“, poručio je predsjednik IDS-a Loris Peršurić.

 Vlada je prihvatila amandmane vladajućih Ivana Penave (DP), HDZ-ovih Ljubomira Kolareka i Josipa Đakića, Marijane Petir (NZ) i Željka Lackovića (Nezavisni).

 Država u idućoj godini planira u svoju blagajnu uprihoditi 35, 7 milijardi eura, dok bi joj rashodi trebali biti 39, 8 milijardi.

 Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, a glavni pokretač rasta BDP-a trebala biti domaća potražnja, dominantno osobna potrošnja.

 U idućoj se godini očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao biti 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini.

 Osim o proračunu, Sabor će glasovati i o drugim raspravljenim točkama, među kojima je o paket poreznih zakona koji uključuje dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike.

 Uz ostale, mijenjaju se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Opći porezni zakon zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji, odnosno administrativnog rasterećenja ukidanjem pojedinih obrazaca.

 Procjena je da će to ukidanje poduzetnicima donijeti rasterećenje u iznosu od 72,64 milijuna eura. Opći porezni zakon mijenja se i i zbog propisivanja izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.

Umjesto preminulog Denisa Matića, za članicu Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Sabor bi trebao imenovati Nikolinu Moslavac.

 

 

 

 


Nastavite čitati

Policija upala u Hrvatski judo savez

Prema tim navodima, Hrvatski judo savez je u nešto više od godinu dana Čuljku platio i oko 2300 eura troškova goriva i cestarine. Dodatno, tjednik Nacional objavio je da je Hrvatska lutrija sponzorirala Savez s čak 200.000 eura, uz sumnje da je u tome ulogu imao upravo Čuljak, kao dugogodišnji utjecajni član HDZ-a i počasni predsjednik HJS-a

Sanja Radolović o regionalnom razvoju: Umjesto planiranog viška od pola milijarde eura, lokalne jedinice završile su u minusu većem od 300 milijuna

„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović

Istra
 

IDS o Zakonu o regionalnom razvoju: 'To je prazna fraza'

„Ovaj zakon je zapravo jedan veliki oksimoron – drveno željezo. Ne možete govoriti o regionalnom razvoju, a istovremeno ga upravljati iz državnog centra. Bez stvarnih ovlasti na regionalnoj razini nema ni stvarnog razvoja“, poručio je Paus

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.