Koliko je u Hrvatskoj radno sposobnih ljudi, a koliko ih zapravo radi?

U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju prošle godine bio 1,61 milijun zaposlenih, nezaposlenih je bilo 102 tisuće, uz stopu anketne nezaposlenosti od 5,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u četvrtom tromjesečju 2023. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,4 posto) bila viša od stope anketne nezaposlenosti (5,9 posto).

U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi bio je manji za 11 tisuća osoba od podataka HZZ-a.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 102 tisuće nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 74 tisuće ili 72,9 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, 26,7 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, dok preostalih 0,3 posto nije odgovorilo na pitanje o prijavljenosti.

Istodobno, od ukupno 113 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 39 tisuća ili 34,2 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.

Podaci iz ankete pokazuju i da je u četvrtom tromjesečju 2023. u Hrvatskoj bilo 3,256 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,61 milijun zaposlenih, 102 tisuće nezaposlenih i 1,53 milijuna neaktivnih.

Među neaktivnim stanovništvom je 62 tisuće onih koji žele raditi, ali ne traže posao, a njih 1,12 milijuna ne rade zbog starosti, bolovanja, školovanja itd.

U kategoriji "ostali" je 361 tisuća neaktivnih osoba u dobi od 75 godina i više koje se prema metodologiji ne pita detaljnije o razlozima neaktivnosti.