KVALITETNIJA ZDRAVSTVENA SKRB U Istri će se graditi sedam novih zgrada hitne medicinske pomoći

U Istri će se graditi sedam novih objekata za potrebe hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza. O tome će zapravo već u četvrtak odlučivati vijećnici na Županijskoj skupštini na kojoj će donijeti i odluku o davanju 272,5 tisuća eura Zavodu za izradu pripremnih projekata, uz pripadajući ugovor kojim će se urediti međusobni odnosi Istarske županije i Zavoda.

Naime, Istarska županija zaprimila je krajem kolovoza zahtjev Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije kojim traži financiranje, odnosno dodjelu sredstava za izradu glavnog i izvedbenog projekta za izgradnju upravo ovih sedam objekata. Kako piše u obrazloženju, Zavod ne raspolaže vlastitim prostorima, već obavlja svoje djelatnosti u prostorima Istarskih domova zdravlja, dok je uprava smještena u prostoru Istarske županije. Ističu da prostori u kojima su smještene ispostave ograničavaju mogućnost pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite te je stoga potrebno osigurati kvalitetne uvjete za rad zdravstvenog osoblja, kao i uvjete za pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite pacijenata i to putem izgradnje sedam objekata hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza.

Simulacija budućeg izgleda tipiziranih zgrada hitne pomoći u Istri

U zahtjevu se, nadalje, navodi da bi izgradnja prepoznatljivih, energetski učinkovitih objekata hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza rezultirala smanjenjem režijskih troškova Zavoda, smanjenjem negativnog utjecaja na okoliš, poboljšanjem uvjeta rada zaposlenika, optimiziranjem rezultata resursa zdravstvenog sustava, rješavanjem pitanja stambenog zbrinjavanja deficitarnog kadra te najvažnije – povećanjem jednake dostupnosti zdravstvene zaštite u svim ispostavama Zavoda što će imati izravan utjecaj na unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite za sve pacijente na području Istarske županije. Zbog svega toga, nužno je započeti s izradom projektne dokumentacije koja će se sastojati od idejnog te glavnog i izvedbenog projekta.

Za pojašnjenje smo upitali županijsku pročelnicu za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordanu Antić, koja je, unatrag dvije godine, tada kao ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, cijeli ovaj projekt i započela.

- Točno, unatrag dvije godine razmišljala sam kako sanirati vrlo derutne prostore labinske ispostave. Tada smo imali suglasnost i gradonačelnika Labina, ali je arhitektica koju smo pozvali, shvatila naše želje i potrebe te savjetovala da sve radimo ispočetka. Dakle, bila je riječ o nusprostorijama koje su osposobljene za potrebe hitne, ali su bile derutne, pune vlage, neodržavane unatoč povremenom bojanju i energetski su bile doista neučinkovite jer smo samo na režije za tu malu ispostavu u Labinu mjesečno plaćali 16.000 kuna. Puštalo je na sve strane! Osim toga, osim samog preuređenja, u gotovo svim ispostavama je problem pristup. Primjerice, u Rovinju, samo za izlaz na intervenciju kolima treba tri minute, a znamo koliko je važna svaka minuta kada je ljudski život u pitanju, kaže nam dr. Antić.

Dodaje kako je tako i rođena ideja da se ide u gradnju novih zgrada za potrebe Hitne. Gradonačelnici svih sedam gradova u kojima se nalaze ispostave, od Umaga, Poreča, Rovinja, Pule do Pazina, Labina i Buzeta, odmah su prigrlili tu ideju i odredili lokacije gdje bi se te zgrade gradile.

- Riječ je o dobrim lokacijama u svim tim gradovima, tereni su ili dani u vlasništvo ili na dugotrajno korištenje Zavodu, a mi sada krećemo s papirologijom. Zamislili smo da to budu tipski objekti, svugdje isti, energetski učinkoviti, "zeleni", solarni, okruženi parkom, sve kako bi bili ugodni pacijentima i pružali dobre uvjete rada našem medicinskom kadru. Takvo tipizirano rješenje registrirali bi i pri Ministarstvu jer bi tako, uz kvalitetnu opremu i ljude koje imamo, ovo bili prepoznatljivi objekti za pružanje hitne pomoći, kaže nadalje dr. Antić i napominje da je ideju podržao i sam premijer Andrej Plenković koji je to stavio i na svoje službene stranice.

Prema procijeni, svaki bi objekt koštao oko tri milijuna eura, odnosno trebalo bi prikupiti ukupno oko 21 milijun eura. To se kani učiniti apliciranjem na natječaje za EU fondove.

- Zato je važno sada sve pripremiti, imati gotove projekte i kada bude prilika, aplicirati na natječaj. Tio mogu biti i zatvoreni natječaji pa uzoru na već viđeno financiranje, ali mi moramo biti spremni i zato je sada na Županiji da donese te prve neophodne odluke za financiranje izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta. Kada bi mogli dobiti te objekte? Teško je to prognozirati. Ja jesam optimist, ali treba se puno faktora tu posložiti. Važno je sada da sve kvalitetno pripremimo, ustvrdila je dr. Antić.

Upitana imaju li, osim prostornih, i kadrovskih poteškoća o čemu je nedavno govorila i SDP-ova saborska zastupnica Sanja Radolović, koja je ustvrdila da u porečkoj ispostavi, unatoč vrhunskim uređajima, mahom iz donacija turističkog sektora, nema tko raditi, dr. Antić kaže da oni problem s doktorima na hitnoj pomoći nemaju.

- Nama je ove godine u Istru stiglu 29 doktora i to zahvaljujući upravo kvalitetnom obrazovanju. Oni, naime, pri kraju studiranja dobivaju informaciju da mogu doći raditi u Istru u hitnu pomoć i mnogi se na to i odlučuju jer, prije svega vole doći u Istru, a drugo, ovdje dobivaju svu potrebnu kvalitetnu edukaciju, imamo dobar i siguran vozni park, opremu, a sada, eto, pripremamo sve i za nove prostore. Tamo gdje su dobri uvjeti rada i gdje je velika mogućnost za dobru edukaciju, liječnici rado dolaze. Moram reći da upravo pripremamo i da će se već na onoj idućoj sjednici Županijske skupštine naći novi prijedlog mjera, i financijskih i drugih, koje razrađujemo kako bi zadržali postojeći medicinski kadar u Istri, ali i privukli novi. Tako da vjerujem da problema u tom segmentu nećemo imati ni ubuduće, ustvrdila je pročelnica za zdravstvo dr. Gordana Antić.