HAK: Za sve skupine vozila otvorene A6, A7, cesta kroz Gorski kotar i Krčki most
Zbog jakog vjetra zabrane su na pojedinim cestama u priobalju
"Dan materinskoga jezika slavi se kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog identiteta osoba i naroda, njegovanja različitosti i višejezičnosti", ističe Matica hrvatska. Podsjeća da je hrvatski jezik danas međunarodno priznat jezik pod svojim nacionalnim imenom te uveden kao 24. službeni jezik Europske unije
"Dan materinskoga jezika slavi se kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog identiteta osoba i naroda, njegovanja različitosti i višejezičnosti", ističe Matica hrvatska. Podsjeća da je hrvatski jezik danas međunarodno priznat jezik pod svojim nacionalnim imenom te uveden kao 24. službeni jezik Europske unije
Materinski jezik nije samo puki znak, on je mnogo više i dublje od toga, istaknula je Matica hrvatska u izjavi u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika, podsjetivši pritom na Matoševe misli iz feljtona "Lijepa naša domovina".
"Dan materinskoga jezika slavi se kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog identiteta osoba i naroda, njegovanja različitosti i višejezičnosti", ističe Matica hrvatska.
Podsjeća da je hrvatski jezik danas međunarodno priznat jezik pod svojim nacionalnim imenom te uveden kao 24. službeni jezik Europske unije.
"Materinski jezik nije samo puki znak, on je mnogo više i dublje od toga", ističe Matica, podsjećajući na Matoševe misli iz 1910. godine:
"Jer i jezik je produkat naše zemlje kao mi, kao savski šljunak ili bjelolist i pjenišnik hrvatske Alpe. Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prama Hrvatskoj, prama hrvatskoj prirodi, prama polju, gori, šumi i zraku, prama našim cvjetićima i našim tihim planetima što 'kolo vode' kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje: buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi krasnih kao naši otoci, 'lijepi vrti morem plivajući'."
Zbog jakog vjetra zabrane su na pojedinim cestama u priobalju
Običaj da vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću. U Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi
Na pitanje kako vidi ulogu Matice hrvatske u multietničkoj Puli, kaže: "Svrha je Matice hrvatske promicati narodni i kulturni identitet hrvatskoga naroda na svim područjima umjetničkoga, znanstvenoga i duhovnoga stvaralaštva"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.