Uoči početka nove školske godine, Grad Pula je – kako su nam i najavili još u lipnju – proveo analizu stanja u svih 11 pulskih osnovnih škola.
Ta je analiza, doznajemo, pokazala da se osnovne škole u najvećem istarskom gradu u ogromnom postotku susreću s problematikom mentalnog zdravlje djece i mladih.
Otežana komunikacija, nedostatak kadra…
- U postocima 91 posto otpada na taj problem, 55 posto problema vezano je uz učenike s teškoćama u razvoju, jednaki postotak odlazi na otežanu komunikacija s roditeljima, nedostatak stručnog kadra je zastupljen s 45 posto, nedovoljna educiranost učitelja s 37 posto, te vršnjačko nasilje s 27 posto, odgovorili su nam iz Grada Pule.
Temeljem analize ravnateljima je predstavljen prijedlog gradskog Plana podrške. On bi se pak trebao provoditi na tri razine; s učenicima, učiteljima i roditeljima, i to na grupnom i individualnom nivou. Plan podrške je upravo u pripremi te će se nakon dovršetka poslati nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja radi dobivanja suglasnosti.
Ilustracija
Mobilni timovi još na čekanju
Iz odgovora koji nam je stigao iz Grada Pule da se zaključiti kako Plan podrške uključuje i postojanje mobilnih timova, a koji su bili temom sastanka održanog još u svibnju. Na sastanak su tada u Komunalnu palaču bili pozvani ravnatelji i ravnateljice svih pulskih osnovnih škola.
- Mobilni tim sačinjavat će stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom rada u sustavu odgoja i obrazovanja: psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator, učitelj, apsolvent dramske pedagogije i edukant psihodrame. Mobilni tim planira krenuti s radom odmah po dobivanju suglasnosti na program od strane nadležnog Ministarstva, pojasnila nam je pročelnica za društvene djelatnosti, mlade i sport, Ivana Sokolov Vidulin.
Ivana Sokolov Vidulin
Čini se, dakle, kako će i školska godina 2023./2024. započeti bez mobilnih timova, iako je pulski gradonačelnik Filip Zoričić na konferenciji za medije koju je sa svojim zamjenicima u Komunalnoj palači održao prije više od dvije godine, najavio „uvođenje mobilnih timova logopeda, psihologa i pedagoga kao posljedicu COVID pandemije“.
Zasad ne znamo hoće li budući timovi biti preventivni ili interventni, odnosno hoće li stručnjaci za mentalno zdravlje škole obilaziti po pozivu, potrebi, ili kakvom ustaljenom rasporedu obilazaka.
Stručne službe u školama otvoreno nam pak govore o porastu broja depresivnih i anksioznih učenika, i sve češćem izbivanju s nastave, dok je istovremeno nasilje u porastu.
Ilustracija
Podaci poražavajući
Ured pravobraniteljice za djecu prošle je godine zaprimio dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje u školama i vrtićima nego u 2021. godini, njih 101.
Tijekom 2022. godine u Istri je evidentirano 17 kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja. Samo godinu ranije zabilježen je za gotovo trećinu manji broj takvih kaznenih djela, njih ukupno 12, dok ih je 2020. godine evidentirano skoro upola manje - svega sedam.
Posljednjih godinu dana mentalni poremećaji kod djece i mladih u Hrvatskoj su pak porasli za čak 300 posto, a pokušaji suicida za ogromnih 280 posto.
Postavlja se stoga pitanje jesmo li si kao društvo smjeli, nakon uočavanja problema, priuštiti više od dvije godine bez adekvatne reakcije?
