Nakon što smo od Policijske uprave istarske dobili podatke koji jasno ukazuju na višegodišnji trend porasta vršnjačkog nasilja u našoj županiji, obratili smo se onima koji se nalaze na „prvoj liniji obrane“ maloljetnih žrtava i počinitelja.
Obiteljski centar – Područna služba Istarske županije
Riječ je Obiteljskom centru – Područnoj službi Istarske županije, a kojem je na čelu socijalna radnica Milena Poturiček, odnedavno i članica Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Pule u kojem je pak zamijenila bivšu ravnateljicu Obiteljskog centra, umirovljenu Ines Puhar.
Savjetovanje kao oblik pomoći djeci i roditeljima
- Nalazimo se na pulskoj adresi Ulica Sergijevaca 2, a u odnosu na vršnjačko nasilje jedna smo od ustanova koje rade s djecom i mladima koji mogu biti žrtve ili počinitelji nasilja. Naime, Protokol o postupanju u slučajevima nasilja među djecom i mladima iz 2004. godine, definira postupanje i suradnju odgojno-obrazovnih ustanova, centara za socijalnu skrb (danas Područne urede HZSR) i policije. Sukladno Protokolu, Hrvatski zavod za socijalni rad i njihovi područni uredi, zaprimaju obavijesti od strane policije ili škole, te nakon provedenih postupaka mogu odrediti mjere prema djeci i mladima. Jedna od tih mjera je i upućivanje u naš Obiteljski centar, Područnu službu Istarsku, na savjetovanje kao oblik pomoći i podrške djeci i mladima, ali i njihovim roditeljima, pojašnjava nam Poturiček proceduru.
Ilustracija: Pixabay
Tijekom 2022. godine u Istri je evidentirano 17 kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja. Samo godinu ranije, 2021., zabilježen je za gotovo trećinu manji broj kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja - njih ukupno 12, dok ih je 2020. godine evidentirano skoro upola manje - svega sedam kaznenih djela takve vrste.
Školski uspjeh na prvom mjestu
Obiteljskom centru roditelji se mogu obratiti samoinicijativno ili po preporuci škole, a u slučaju da su njihova djeca izložena nasilju. Međutim, praksa je nažalost drugačija, pa se tako roditelji znatno češće javljaju radi drugih poteškoća, poput odbijanja odlaska u školu, školskog neuspjeha, promjena u dječjem ponašanju i raspoloženju. Tek potom, u radu s djecom, stručnjaci centra nerijetko uvide da u osnovi tih simptoma može biti upravo izloženost djece nasilju.
Milena Poturiček
- U pravilu provodimo individualno savjetovanje i u središtu nam je dijete ili mlada osoba sa svojim poteškoćama, bez obzira je li žrtva nasilja ili počinitelj. I jednima i drugima trebaju stručna pomoć i podrška! Naime, izloženost nasilju ili činjenje nasilja mogu imati svoje kratkoročne, ali i dugoročne posljedice, pa je iznimno važno što prije prepoznati i prekinuti nasilje. Također, ponekad su u taj ponavljajući krug uključena i djeca koja su tek šutljivi promatrači, govori nam Poturiček.
Naglašava kako mlada osoba koja se osjeća zadovoljno i sretno, te koja ima zadovoljene osnovne socijalne i emocionalne potrebe, zasigurno neće iz čiste dosade zlostavljati drugo dijete.
Ilustracija: Pixabay
Odgovornost je uvijek na odraslima
Iznimno je, veli, važno educirati roditelje kako bi kod svoje djece znali prepoznati jesu li bila izložena nasilju.
- Pomoć roditelja svakako počinje pružanjem povjerenja, uvažavanjem i razumijevanjem djetetovog doživljaja i osjećaja u danoj situaciji, a tek potom ide konkretna pomoć u rješavanju problema. Vršnjačko nasilje vrlo je kompleksna pojava i općedruštveni problem radi dugoročnih posljedica koje ima po sve aktere. Odgovornost je nas odraslih da budemo model poželjnog ponašanja, da poučimo djecu od najranije dobi poštivanju i prihvaćanju različitosti, da potičemo njihovu empatičnost, da ih naučimo nenasilnoj komunikaciji te kako da sukobe, koji su sastavni i neizbježni dio života, rješavaju na kooperativan način, jasna je
Milena Poturiček, vršiteljica dužnosti voditeljice Područne službe Istarske Obiteljskog centra.
Vršnjačko nasilje najčešće se događa u školama
Nažalost, upravo su se škole pokazale kao najnesigurnija mjesta, u kojima se najčešće događa vršnjačko nasilje. Zato su pandemijske godine, tijekom kojih se nastava održavala online, bilježile manje brojke kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja.
Pulska "žuta škola"
- Djelatnici škola, sukladno Protokolu su, ne samo dužni, već i duboko zainteresirani otkriti i pomoći kod svakog oblika vršnjačkog nasilja! Naime, različita istraživanja pokazuju da djeca žrtve nasilja nerado traže pomoć i zaštitu, dok se djeca promatrači ne usuđuju glasno prosvjedovati, nego se distanciraju od situacije, nerijetko i od žrtve, a prvenstveno radi straha da i sami ne postanu žrtvama nasilja. Stoga je iznimno važno što prije prepoznati i zaustaviti vršnjačko nasilje i pomoći djeci koja trpe, djeci koja čine nasilje, kao i šutljivim promatračima. Samo tako možemo umanjiti i onu takozvanu "tamnu brojku" neprijavljenih slučajeva, zaključuje Poturiček za Istru24.
Područna služba Istarska organizira i provodi preventivne programe i cikluse radionica u koje se uključuju djeca i mladi, ili djeca zajedno s roditeljima. Ciljevi programa jesu jačanje samopoštovanja u djece i mladih, razvijanje njihovih komunikacijskih vještina te poboljšavanje ili izgradnja odnosa i komunikacije s roditeljima.
Obiteljski centar surađuje i sa školama u preventivnim aktivnostima, na način da zajednički organiziraju interaktivna predavanja za roditelje, ili radionice za djecu na temu vršnjačkog nasilja. Njihov telefon: 052/391-425 dostupan je građanima Istarske županije svakog radnog dana od 8 do 15 sati.
