MIRJANA RAKIĆ: Stanje u medijima je loše, a novinari su suvremeno roblje. Puno je novinara pod prijetnjom da već sutra neće imati posao ako se šefu neće svidjeti što su napisali ili objavili

Dugogodišnja novinarka i bivša ravnateljica državnog medijskog regulatora Mirjana Rakić bila je gošća ovotjednog Fažana Media Festa gdje je stanje u hrvatskim medijima ocijenila lošim, posebno zbog pritisaka i nedostatka strategije, a za novinare ustvrdila da su postali suvremeno roblje.

''Stanje medija u Hrvatskoj je loše. Ima puno prekarnog rada i novinara pod prijetnjom da već sutra neće imati posao ako se šefu neće svidjeti što su napisali u svom članku ili objavili u prilogu. Vlada opća ekonomska nesigurnost, novinari postaju suvremeno roblje i pristaju na neke uvjete na koje inače nikada ne bi pristali'', ističe Rakić u razgovoru za Hinu.

Pritisak oglašivača i politike

Dodaje i kako hrvatsku medijsku scenu i novinarstvo uz opću nesigurnost i prekarni rad novinara oblikuje i pritisak oglašivača i političara.

''Pritisak oglašivača i politike na medije procjenjujem na pola-pola. Svi osjećaju da mogu utjecati na medije u svoju korist i da se to neće osjetiti. Ma, osjeti se među gledateljima i čitateljima, padaju naklade i gledanost, a u svim medijima čitate isto. Onda se ide na nešto što zovem 'stara Mara ostala bez para', ide se na senzacionalističke naslove i nešto se 'čarobira' sa 'žutilom', a preostaje vrlo malo bitnog sadržaja. Kao da je bitan samo naslov'', ističe Rakić.

Dodaje i da to 'čarobiranje' sve više ulazi u tradicionalne medije pod utjecajem portala od kojih je, prema njezinoj ocjeni, samo desetak relevantnih u Hrvatskoj.

"Većina portala iskrsnula je iz nekih posebnih razloga te među njima ima svega i svačega što bi se moglo nazvati medijskim podzemljem iz kojeg često izbija govor mržnje, ali i lažne vijesti", smatra Rakić. Ocjenjuje i da su tradicionalni mediji – dnevne novine, tjednici, radio i televizija pod utjecajem portala i društvenih mreža, ali i vlasnika medija koji mijenjaju odnos prema svom novinarstvu i novinarima i to ponajviše preko uredništva.

''Mislim da su se stvari novinarstvu bitno izmijenile zahvaljujući vlasnicima i i istovremeno raznim komitentima koji oglašavaju u medijima. Oni izravno utječu na urednike i novinarstvu je napravljena medvjeđa usluga. Gledam sve medije, uprosječili su urednike. A kada ste uprosječili urednike, novinari pod njihovim utjecajem moraju neke stvari raditi, a neke ne raditi''. Rakić posebno naglašava utjecaj urednika koji sada mijenjaju odnos prema novinarstvu, a naročito prema mladim novinarima.

''Kada kao mladi čovjek dolazite u neku medijsku kuću podložni ste utjecaju urednika od kojeg se očekuje da vas na neki način modelira i usmjerava prema vašem budućem zvanju. A to je hoćete li biti dobar izvjestitelj, reporter ili onaj ili ona koja radi odlične intervjue, ali pritom da ne tretirate gosta kao da je terorist i da ga napadate. Nego da mirno postignete da se intervjuirani osjeća neugodno'', kazala je Rakić.

SLAPP tužbama političari 'okreću pilu naopako'

S druge strane, strahotom je nazvala tzv. SLAPP tužbe kojom moćnici sve učestalije pokušavaju utišati novinare. "Političari su otkrili da mogu tužakati. Na taj način govore o sebi i to ne o rezultatima koji su postigli temeljem svoje politike nego koliko i kada se tužakaju s nekim medijem ili novinarom. To je strahota, ako novinar ne može napisati činjenice da je netko pokrao državu, ili da je netko izmlatio ženu, a što je vrlo često u političkim krugovima, o čemu se tu radi? Netko takav će tužiti novinara za povredu časti i ugleda – koje časti i kojeg ugleda'', kaže Rakić.

Dodaje i kako SLAPP tužbama protiv novinara političari ''okreću pilu naopako', ali da trebaju znati da je njihova privatnost jako smanjena u odnosu na ostale građane jer za to primaju plaću i odgovorni su javnosti. ''To tužakanje je izvan svake pameti'', zaključuje Rakić.

Kao bivša ravnateljica medijskog regulatora – Agencije za elektroničke medije, Rakić je komentirala i odnos države prema medijima i donošenje novih medijskih zakona, prošle godine usvojenog Zakona o elektroničkim medijima i najavljenog novog, 'krovnog' zakona o medijima.

''Mislim da se u razvoju medijskog zakonodavstva krenulo krivo. Prije svega, nije se napravila medijska strategija. To je start, ova država mora znati što želi od medija. I to se napiše na tridesetak stranica, ne više, i imate medijsku strategiju za pet godina. Nakon toga ide zakon o medijima, kao temeljni zakon. Nakon toga zakon o HRT-u i ugovor s Vladom. To je neki logični put, ovo što se sada radi – izvučeno je iz sredine'', ističe Rakić.

S druge strane, skeptična je i prema najavljenom projektu sustava provjere medijskih činjenica – stvaranju neovisne mreže fact checkera koju je je najavilo Ministarstvo kulture i medija, a što bi operativno trebala provesti Agencija za elektroničke medije.

''Vrlo malo znam o tom projektu i kako se taj sustav misli implementirati. Hoće li biti sankcija i tko će sankcionirati one koji objavljuju lažne vijesti. Ne može Agencija za elektroničke medije imati baš sve u kontroli. Ne znam kako i na koji način. A fact-checking pod ingerencijom države, dvojben mi je u samom startu'', ističe Rakić.

HRT nije ono što bi javni servis trebao biti

Kao dugogodišnja novinarka i urednica HRT-a duboko je razočarana stanjem na javnoj radioteleviziji i smatra da ''HRT ne ispunjava funkciju javnog servisa.

"To više nije ono što bi javni servis trebao biti. Mi sada imamo mogućnost gledati razne televizije, ali HRT je ostao mastodont koji ide utabanim stazama. Staze su se promijenile, a promijenila se i mogućnost građana da sami dođu do informacija. Naravno, HRT mora i dalje ispunjavati uvjete postavljene ugovorom s Vladom, ali Vlada ti nije rekla na koji način da obrađuješ teme. Kvaliteta stvara proizvod, a tamo kao da govore 'šala mala', mi ćemo odraditi ugovoreno pa zbrajaju propisane minutaže emitiranog programa i zaključuju - ispunili smo sve uvjete'', kaže Rakić.

Upozorila je i na iznimnu važnost informativnog programa javnog servisa, ali i nemiješanje politike. ''Ono po čemu se javni servis gleda, kao i svaka druga televizija, jest informativni program koji mora biti čvrst. Nažalost, u HRT-ovu informativnom programu uopće ne vidim ni želju da se napravi kvalitetni program".

Kvalitetni program, pojašnjava, znači da urednik mora stajati iza svog novinara, a ne biti produžena ruka politike "Ponovno treba prepoznati ljude koji nose kredibilitet na ekran, ali i u informativni program. Toga sada nema'', kazala je Rakić.

Zaključno, dala je svoje viđenje novinarstva i budućnosti hrvatskih medija. ''Stvari su preozbiljne, ako ja moram 'kontrolirati' petnaest medija da vidim što se događa u državi, to je prestrašno. No, ipak sam optimist, od besmisla ćemo se opet vratiti smislenom'', smatra Rakić. (Miroslav Edvin Habek)