I Marija Selak Raspudić (Most) ističe da su Vlada i vladajuća većina odbili sve njihove amandmane, a podnijeli su ih 143 od ukupno 166. Tražili smo novac za ljude na Banovini, za one pogođene poplavama, za demografiju. Vlada nije prihvatila ni jedan naš amandman, jer ne misli da je minimum pristojnosti vratiti građanima višak koji je zaradila na inflaciji, nego da je taj novac propagandno sredstvo za njezinu izbornu kampanja, kazala je
I Marija Selak Raspudić (Most) ističe da su Vlada i vladajuća većina odbili sve njihove amandmane, a podnijeli su ih 143 od ukupno 166. Tražili smo novac za ljude na Banovini, za one pogođene poplavama, za demografiju. Vlada nije prihvatila ni jedan naš amandman, jer ne misli da je minimum pristojnosti vratiti građanima višak koji je zaradila na inflaciji, nego da je taj novac propagandno sredstvo za njezinu izbornu kampanja, kazala je
Glasovanje o rebalansu ovogodišnjeg državnoga proračuna podignulo je u srijedu temperaturu u Hrvatskom saboru. Nezadovoljni odnosom prema njihovim amandmanima, Socijaldemokrati i Most najavili su da u glasovanju neće sudjelovati, pa su napustili sabornicu.
Socijaldemokrati neće sudjelovati u glasovanju, najavio je Davorko Vidović iskazujući pritom „zlovolju“ načinom na koji se upravlja financijama države, ali i „pretjeranom manipulacijom u propagandno- političke svrhe kad je riječ o javnom novcu i podcjenjivačkom odnosu prema zastupnicima i njihovim prijedlozima".
I Marija Selak Raspudić (Most) ističe da su Vlada i vladajuća većina odbili sve njihove amandmane, a podnijeli su ih 143 od ukupno 166. Tražili smo novac za ljude na Banovini, za one pogođene poplavama, za demografiju, navela je.
Vlada nije prihvatila ni jedan naš amandman, jer ne misli da je minimum pristojnosti vratiti građanima višak koji je zaradila na inflaciji, nego da je taj novac propagandno sredstvo za njezinu izbornu kampanja, kazala je.
Zekanović: Nino čuva djecu, Božo u fušu, Bulj kosi travu
I dok je predsjednik Sabora njihov odlazak popratio riječima „sidimo ovdje kod stola, a vidim da nema nas pola“ iz jedne popularne pjesme, Krešo Beljak (HSS) poručio im je kako je nekorektno ostaviti ostale oporbene kolege da glasuju o njihovim amandmanima za koje oni sami neće glasovati.
Mi nećemo ni raspravljati, ni glasovati o amandmanima kolega kojih nema na glasovanju, poručio je.
SDP je pak ostao na glasovanju, ali je Branko Grčić najavio da neće glasovati za rebalans.
Ključnim problemom u državi označio je plaće i mirovine, koje su, kaže, katastrofalno male, te pozvao da se one izvanredno usklade kako je to učinjeno sa povećanjem plaća. Upozorio je i na problem plaća zaposlenih u privatnom sektoru, gdje petina zaposlenih prima manje od 4700 kuna.
Oporba je Vladu prozivala da zapravo zarađuje na inflaciji, da se državni proračun dobro puni prvenstveno zbog rasta cijena. Premijeru je onda lako dijeliti naše novce, rekla je Ružica Vukovac (PH).
Beljak pak kaže da se Vlada ne ponaša po načelu dobrog gospodara koji u dobrim godinama misli na gladne godine. Vladajuća većina razmišlja na način predizborne kampanje, rebalans služi samo za kupovinu glasova naivnih birača, kazao je i poručio da im to ovaj put neće proći.
Vladajući HDZ, HNS, HSLS podržavaju rebalans.
Rebalans je realan, govori se o rastu BDP-a od tri posto, turistička sezona pokazuje dobre naznake, zato treba povećati plaće, ali i biti oprezan da se ne uđe u spiralu inflacije, rekao je Dario Hrebak (HSLS).
Njegova je rasprava izazvala žestoke reakcije, pa je predsjednik Sabora po tri opomene podijelio Grčiću i Katarini Peović (RF), a po dvije Hrebaku i Urši Raukar Gamulin (Možemo).
„Vratimo dite materi“, poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici
Prije samog izglasavanja poreznog paketa, oporba je ponovila kritike navodeći da je riječ o „superhik reformi”, „pretakanju iz šupljeg u prazno”, „punjenju džepova najbogatijih” i rastu prosječne plaće tek za 6 do 7 eura
Prosječna cijena kupljenih oranica u jadranskoj Hrvatskoj lani je iznosila 39.193 kune po hektaru, što je 1.600 kuna manje nego u 2021., livada 18.696 kuna po hektaru ili 2.240 kuna više te pašnjaka 24.117 kuna po hektaru ili 1.196 kuna manje nego u 2021. godini
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
