Na prvom mjestu u "donjem domu", a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto
Na prvom mjestu u "donjem domu", a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto
Listopad je bio relativno miran mjesec, barem kada je domaća politika u pitanju - u izostanku većih afera, ispitanici Dnevnika Nove TV najčešće su razgovarali o svinjskoj kugi u Slavoniji, odnosno o požaru i zbrinjavanju otpada u Osijeku. Raste pesimizam i nezadovoljstvo radom Vlade, ali to se ne odražava značajnije na rejting stranaka. Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih, uživaju 29,8 posto podrške naših ispitanica i ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na rujan.
Slijedi SDP koji ipak bilježi kakav-takav rast te ovaj mjesec ima 13,4 posto podrške. Najznačajnija je promjena na trećem, odnosno četvrtom mjestu: MOST je ovaj mjesec rastao na 9,2 posto podrške, platforma MOŽEMO pala na 8,2 posto te su u odnosu na rujan zamijenili mjesto. Za više od jednog postotnog boda rastao je Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto još im uvijek nije dovoljna da budu bolji od petog mjesta.
Među strankama koje bilježe manje od 5, a opet više od barem 1 posto podrške, promjene su ovaj put značajnije. Iako, radi se o malim postotcima pa ne čudi da je donji dio tablice "nestabilniji": na prvom mjestu u "donjem domu", a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto.
Što se tiče volje ispitanika da izađu na birališta, slična je kao i u rujnu: 68 posto ispitanih bi sigurno ili vjerojatno izašlo na izbore, 28 posto ispitanih sigurno ili vjerojatno ne bi. Četiri posto još ne zna bi li ili ne bi.
Što se popularnosti političara tiče, zanimljivo je vidjeti u kojoj se mjeri popularnost stranaka podudara sa popularnošću njihovih lidera. Negdje je to vidljivo, ali negdje baš i ne – pogotovo kad je riječ o premijeru Plenkoviću, ali i šefu SDP-a Peđi Grbinu. Naime, najpozitivniji političar u Hrvatskoj ovog je mjeseca predsjednik Republike, Zoran Milanović: pozitivno na njega reagira 46 posto naših ispitanika. Na drugom je mjestu Božo Petrov, kojeg kao pozitivca vidi 38 posto ispitanika, slijedi Ivan Penava sa 34 posto "pozitive". Četvrti je Tomislav Tomašević koji je pozitivan za 31 posto ispitanih, a peti Andrej Plenković.
Ni ovaj mjesec, dakle, među najpozitivnijim političarima nema Peđe Grbina, iako je SDP druga po popularnosti stranka u državi. No ima nešto jako zanimljivo i na listi najnegativnijih: na čelu joj je, kao i obično, Milorad Pupovac – za 77 posto ispitanika on je negativac. No, na drugom mjestu je po prvi put Andrej Plenković, koji bilježi 62 posto loših reakcija, što je njegov novi "negativni" rekord. Za sve ispitane on je ovaj mjesec antipatičniji i od Gordana Jandrokovića, koji je negativac za 61 posto ispitanih, odnosno čak i od Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića, koji izazivaju negativnu reakciju kod 56, odnosno 55 posto ispitanih.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
