Politika i društvo

CROBAROMETAR

NA PUTU PREMA DOLJE Most prešao Možemo, Pausov IDS pao ispod jedan posto!

Na prvom mjestu u "donjem domu", a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto


 
3 min
Istra24 ⒸFOTO: Manuel Angelini

Na prvom mjestu u "donjem domu", a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto

Listopad je bio relativno miran mjesec, barem kada je domaća politika u pitanju - u izostanku većih afera, ispitanici Dnevnika Nove TV najčešće su razgovarali o svinjskoj kugi u Slavoniji, odnosno o požaru i zbrinjavanju otpada u Osijeku. Raste pesimizam i nezadovoljstvo radom Vlade, ali to se ne odražava značajnije na rejting stranaka. Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih, uživaju 29,8 posto podrške naših ispitanica i ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na rujan.

Slijedi SDP koji ipak bilježi kakav-takav rast te ovaj mjesec ima 13,4 posto podrške. Najznačajnija je promjena na trećem, odnosno četvrtom mjestu: MOST je ovaj mjesec rastao na 9,2 posto podrške, platforma MOŽEMO pala na 8,2 posto te su u odnosu na rujan zamijenili mjesto. Za više od jednog postotnog boda rastao je Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto još im uvijek nije dovoljna da budu bolji od petog mjesta.

Među strankama koje bilježe manje od 5, a opet više od barem 1 posto podrške, promjene su ovaj put značajnije. Iako, radi se o malim postotcima pa ne čudi da je donji dio tablice "nestabilniji": na prvom mjestu u "donjem domu", a šestom sveukupno je HSU, bilježe 2,3 posto podrške. Slijedi HSS sa 1,7 posto te HNS sa 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto. Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje. Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici, ovaj ih je mjesec 16,6 posto.

Što se tiče volje ispitanika da izađu na birališta, slična je kao i u rujnu: 68 posto ispitanih bi sigurno ili vjerojatno izašlo na izbore, 28 posto ispitanih sigurno ili vjerojatno ne bi. Četiri posto još ne zna bi li ili ne bi.
Što se popularnosti političara tiče, zanimljivo je vidjeti u kojoj se mjeri popularnost stranaka podudara sa popularnošću njihovih lidera. Negdje je to vidljivo, ali negdje baš i ne – pogotovo kad je riječ o premijeru Plenkoviću, ali i šefu SDP-a Peđi Grbinu. Naime, najpozitivniji političar u Hrvatskoj ovog je mjeseca predsjednik Republike, Zoran Milanović: pozitivno na njega reagira 46 posto naših ispitanika. Na drugom je mjestu Božo Petrov, kojeg kao pozitivca vidi 38 posto ispitanika, slijedi Ivan Penava sa 34 posto "pozitive". Četvrti je Tomislav Tomašević koji je pozitivan za 31 posto ispitanih, a peti Andrej Plenković.

Ni ovaj mjesec, dakle, među najpozitivnijim političarima nema Peđe Grbina, iako je SDP druga po popularnosti stranka u državi. No ima nešto jako zanimljivo i na listi najnegativnijih: na čelu joj je, kao i obično, Milorad Pupovac – za 77 posto ispitanika on je negativac. No, na drugom mjestu je po prvi put Andrej Plenković, koji bilježi 62 posto loših reakcija, što je njegov novi "negativni" rekord. Za sve ispitane on je ovaj mjesec antipatičniji i od Gordana Jandrokovića, koji je negativac za 61 posto ispitanih, odnosno čak i od Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića, koji izazivaju negativnu reakciju kod 56, odnosno 55 posto ispitanih.


Nastavite čitati

Dalić: Još je uvijek sve u našim rukama

Ne, protiv Albanije nije bio problem u pristupu. Stvarno ne mogu reći za nikoga da nije htio, ali u prvom dijelu smo brzo primili pogodak i nakon toga nismo mogli probiti Albance koji su postali fanatični. Sporo smo okretali loptu, bili tromi u svemu“, rekao je Dalić koji je potom objasnio početnu namjeru prije ogleda protiv Albanije

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.