Na ultrazvuk u pulskoj bolnici čeka se i do 500 dana. U srpnju rekordan pritisak na hitni prijem. Ravnatelj Angelini: "Nije kaos, nego velik priljev pacijenata koji nisu hitni"

Ministrica zdravstva dr. Irena Hrstić danas je posjetila Opću bolnicu Pula kojom je prije ministarske dužnosti upravljala dvanaest godina. U pratnji ravnatelja bolnice dr. Andreja Angelinija i njegove zamjenice dr.Daniele Fabris-Vitković obišla je Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP), Odjel nuklearne medicine i bolničku ljekarnu, gdje su predstavljena posljednja ulaganja u opremu i organizaciju rada.

Hrstić je istaknula kako je cilj obilaska bio provjeriti funkcioniranje bolnice tijekom turističke sezone, kada su hitne službe pod najvećim opterećenjem.

- Svake godine raste broj pregleda u hitnim službama, ali i u turističkim ambulantama. Helikopterska i pomorska hitna medicinska služba pokazale su se kao velika dodana vrijednost. U posljednje dvije godine zabilježeno je više od 5.600 intervencija, što znači da se gotovo svaka tri sata diže helikopter ili isplovljava brod hitne medicinske službe, rekla je ministrica.

Dodala je kako je tijekom obilaska razgovarala i o mogućem premještanju turističke ambulante u neposrednu blizinu bolnice kako bi se smanjilo nepotrebno premještanje pacijenata između različitih lokacija.

Podsjetila je i da je Ministarstvo zdravstva financiralo novi digestor za pripremu radiofarmaka na Odjelu nuklearne medicine, dok se uskoro očekuje zamjena postojećeg CT uređaja i nabava novog MR uređaja.

Ministrica s upravom pulske bolnice

Nakon obilaska, ministrica i uprava bolnice odgovarali su na pitanja Istre24 o listama čekanja, nedostatku liječničkog i medicinskog kadra, dvojnom radu liječnika u privatnim poliklinikama te izgradnji helidroma na što se već godinama čeka, iako je helidrom bio u planu još u projektu gradnje nove bolnice u Puli.

Govoreći o listama čekanja najdetaljnije je odgovorila zamjenica ravnatelja dr. Daniela Fabris-Vitković, istaknuvši da se posljednjih godina stanje u pojedinim segmentima značajno poboljšalo.

- One stvari koje se u nekim drugim bolnicama dugo čekaju kod nas su se značajno smanjile. Naročito se to odnosi na CT i na magnetsku rezonanciju. Prosječno čekanje za magnet iznosi do 60 dana, a za CT oko tri tjedna. To je odličan prosjek, rekla je Fabris-Vitković.

Nova voditeljica nuklearne medicine dr. Janja Filipović

Međutim, upozorila je da i dalje postoje područja u kojima bolnica trenutno nema rješenje.

- Ono što je nama kritično su ultrazvučne pretrage. To je nešto što nikako ne uspijevamo smanjiti iz jednostavnog razloga što u Istarskoj županiji u sustavu javnog zdravstva nemate dovoljan broj ambulanti i mjesta gdje se može napraviti ultrazvučna pretraga. Unutar Istarskih domova zdravlja postoje radiološke ambulante u kojima se to može raditi, ali rade vrlo mali obim pacijenata jer uz ultrazvuk obavljaju i ostalu radiološku dijagnostiku. Tako većina pacijenata iz Istre dolazi u pulsku bolnicu i upravo je to razlog zbog kojeg se kod nas na ultrazvučne pretrage dugo čeka. To u ovom trenutku ne možemo smanjiti, kazala je Fabris -Vitković.

No ultrazvuk nije jedini problem.

- Druga stvar na koju se dugo čeka su kardiološki, oftalmološki i dermatološki pregledi. Tu čekanja idu od 350 pa do 500 dana. I ultrazvučne pretrage kreću se između 400 i 500 dana, ovisno o kojem se organu radi, istaknula je dr. Fabris Vitković i dodala:

- Sve ostalo nam je u principu puno dostupnije. Od svih usluga koje pružamo nekih 70 posto dostupno je unutar 120 dana. Sve ovisi o dostupnosti uređaja i liječnika. Mi smo se dosta pomaknuli u skraćivanju listi čekanja, ali neke stvari su nam još uvijek problematične i na tome radimo, zaključila je Fabris-Vitković.

 Ministrica Hrstić pritom je istaknula kako se problem listi čekanja neće riješiti jednom mjerom. Po njenim riječima, Ministarstvo istodobno radi na više modela i strožoj kontroli dodatnog rada liječnika, povezivanju javnog i privatnog zdravstvenog sustava kroz Centralni zdravstveni informacijski sustav (CEZIH) od 2027. godine te drukčijem modelu naručivanja pacijenata prema medicinskoj hitnosti.

Posebno je naglasila da onkološki pacijenti već sada imaju prednost.

- Onkološki pacijenti kroz onkološku i suspektnu onkološku uputnicu ne čekaju. Termine dobivaju u roku od dva tjedna. Kao što se pacijenti na hitnom prijemu trijažiraju prema hitnosti, tako ćemo morati sve više kategorizirati i pacijente za dijagnostičke pretrage kako bi oni kojima je pregled najpotrebniji do njega došli u najkraćem roku, rekla je Hrstić.

Na pitanje Istre24 o višesatnim čekanjima na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu ravnatelj dr. Andrej Angelini odbacio je tvrdnje da je riječ o lošoj organizaciji rada i kaosu. Naglasio je da pulska bolnica koristi australski model trijaže prema kojem medicinske sestre odmah po dolasku procjenjuju hitnost svakog pacijenta.

- Oko 60 posto pacijenata koji dođu u OHBP nakon trijaže dobije četvrtu ili petu kategoriju, što znači da u tom trenutku nisu hitni pacijenti. Naravno da svatko misli da je njegova tegoba najvažnija, ali hitni bolnički prijem prvenstveno je namijenjen životno ugroženim pacijentima, onima koji zahtijevaju hitno liječenje i reanimaciju. Zato oni koji nisu hitni mogu čekati satima, naveo je dr.Angelini.

Dodao je kako bolnica nikoga ne može odbiti, ali upravo velik broj pacijenata s tegobama koje bi se trebale rješavati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dodatno opterećuje sustav.

46 liječnika radi i u privatnim poliklinikama

Pitali smo ravnatelja koliko liječnika pulske bolnice paralelno radi u privatnim klinikama i pati li zbog takvog dvojnog rada istarski pacijenti koji čekaju pretrage u sklopu matične bolnice.

Ravnatelj je naglasio da da 46 liječnika trenutno ima odobrenje za dodatni rad.

- To je otprilike 15 do 20 posto ukupnog broja liječnika. Dodatni rad obavljaju izvan redovitog radnog vremena, do osam sati tjedno, kako zakon dopušta, najčešće u privatnim poliklinikama istaknuo je dr. Angelini, dodajući da su nova pravila Ministarstva dala bolnicama znatno veće ovlasti pri odlučivanju o izdavanju dopusnica.

- Upute Ministarstva zdravstva bile su nam alat da bolje kontroliramo posao koji se obavlja u matičnoj ustanovi prije nego što damo odobrenje za dodatni rad. Nekoliko odobrenja smo odbili, a dio zahtjeva nije ni podnesen jer su kolege unaprijed procijenile da ih neće moći dobiti upravo zbog kriterija koje je Ministarstvo propisalo, rekao je ravnatelj bolnice.

Na pitanje koliko u bolnici trenutno nedostaje liječnika i medicinskih sestara/tehničara ravnatelj Angelini je u uvodno naveo kako bolnice trenutno zapošljava 1.443 djelatnika, no točan broj koliko liječnika i sestara nedostaje nije iznio.

- Konstantno zapošljavamo liječnički, sestrinski i ostali kadar. Situacija je puno bolja nego prije nekoliko godina. Posebno me veseli što smo prošli tjedan zaposlili četiri gotova specijalista. To pokazuje da liječnici prepoznaju dobre uvjete rada u pulskoj bolnici, rekao je.

Dodao je kako u ovom trenutku nema odjela koji bi se mogao izdvojiti kao posebno kritičan zbog manjka liječnika, a važnu ulogu u privlačenju kadra imaju, dodao je, mjere Istarske županije poput subvencioniranja najma stanova te budući stanovi u kompleksu Mornaričke bolnice. Na to se nadovezala ministrica Hrstić rekavši da je nakon povećanja plaća u zdravstvu, zabilježen pozitivan trend te da se danas u Hrvatsku vraća više zdravstvenih djelatnika nego što ih odlazi raditi u inozemstvo.

Projekt Helidrom još na čekanju 

Pitali smo ministricu kada će pulska bolnica konačno dobiti helidrom, budući da se taj projekt najavljuje još od izgradnje nove bolnice.

- Projekt helidroma pripremljen je još dok sam bila ravnateljica bolnice i nalazi se u planovima Ministarstva zdravstva. Pula ima gotovu projektnu dokumentaciju. Novi višegodišnji financijski okvir kreće od sljedeće godine i očekujem da ćemo tada krenuti s financiranjem novih helidroma. Ako ne bude gotov za sljedeću turističku sezonu, vjerujem da će biti za onu nakon nje, poručila je ministrica.

Zamjenica voditeljice bolničke ljekarne Maja Koroman i ministrica Hrstić

Dodala je da će Ministarstvo nastaviti ulagati u pulsku bolnicu kroz nabavu novog CT uređaja, magnetske rezonancije i druge medicinske opreme, ocijenivši da Opća bolnica Pula nastavlja razvijati kapacitete kako bi mogla odgovoriti na potrebe stanovnika Istre, ali i velikog broja turista tijekom ljetnih mjeseci.

Prije konferencije za novinare ministrica je zajedno s Upravom bolnice povela novinare u obilazak nekoliko odjela. Posjetili smo Objedinjeni hitni bolnički prijem, Odjel nuklearne medicine te bolničku ljekarnu.

U bolničkoj ljekarni predstavljen je sustav jedinične terapije u kojem specijalizirani roboti automatski pripremaju i slažu terapiju za svakog hospitaliziranog pacijenta- Novinari su imali priliku obići i prostor centralne pripreme citostatika u kojem se u strogo kontroliranim uvjetima priprema terapija za onkološke pacijente, nakon čega se lijekovi zračnim putem, šalju na bolničke odjele.

Tijekom obilaska Objedinjenog hitnog bolničkog prijema glavni tehničar Roberto Licul iznio je pak podatke koji potvrđuju koliko je turistička sezona opteretila bolnički sustav.

- Ove godine smo se nešto bolje ekipirali pa imamo više medicinskih sestara i liječnika nego prošle godine. No, kada smo analizirali srpanj, pokazalo se da je ovo najopterećeniji srpanj u posljednjih pet godina. U sedmom mjesecu kroz hitni bolnički prijem prošlo je 5.800 pacijenata, što je gotovo 700 više nego lani. To je ogroman pritisak na sustav i zahtijeva dodatno osoblje, rekao je Licul.

Roberto Licul i dr.Branka Ulaković

Dodao je kako će, nastavi li se iz godine u godinu povećavati broj pacijenata, zdravstvenog kadra uvijek nedostajati.

- Trudimo se maksimalno i dajemo sve od sebe kako bismo zbrinuli sve pacijente. Jasno mi je da su ljudi ponekad nezadovoljni zbog čekanja, ali ono najčešće proizlazi iz činjenice da na hitni prijem dolaze i pacijenti koji bi svoje zdravstvene probleme mogli riješiti kod liječnika obiteljske medicine, rekao je Licul.

Voditeljica OHBP-a dr. Branka Ulaković upozorila je da najveći pritisak nastaje u večernjim satima, kada turističke ambulante završavaju s radom.

- Turističke ambulante rade do 18 sati, a nakon toga nama se naglo povećava pritisak. Tada se pregledi, dijagnostika i zbrinjavanje pacijenata produže duboko u noć. Ljudi dugo čekaju, ali moraju biti svjesni da smo prvenstveno posvećeni hitnim i životno ugroženim pacijentima koje zbrinjavamo odmah. Oni koji čekaju uglavnom imaju tegobe koje bi se trebale rješavati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no zbog njezine vremenske nedostupnosti dolaze upravo na hitni prijem, kazala je dr. Ulaković.