Kad se razgrne ne baš prohodan pravni jezik koji prati aktualne napore Puljanke d.d. u stečaju, a time i njenih pojedinih vjerovnika da se domognu nekretnina na atraktivnoj uzdignutoj zoni s pogledom na pulsku luku, ne čude ulagačke ambicije pojedinih građevinara u potezu od elektromlina prema željezničkom kolodvoru, posebno stoga što Generalni urbanistički plan donesen 2008. godine za IDS-ove vladavine dopušta u toj zoni i nebodere od 9 do čak 12 katova.
Nezaobilazne vizure zbog svoje monumentalnosti na ulazu u grad, ni 100 metara od mora, generacije Puljana elektromlin na pulskoj rivi već 85 godina doživljavaju zajedničkom industrijskom baštinom, svojevrsnim spomenikom kulture. Postoje i oni koji bi ga, kao neupotrebljiva, uklonili.
Realizirao ga je 1940. godine arhitekt Alberto Turina, a kompleks s dominantnim silosom je 3. siječnja 1947., tada u vlasništvu obitelji Sansa poprimio povijesnu vrijednost. Elektromlin je postao poprištem klasnog sukoba radi obrane proizvodnje i strojeva koje je vlasnik tvornice naumio preseliti u Italiju, koji je završio ubojstvom trojice radnika. Nešto niže navodimo njegove moguće varijante s ovim mega objektom u perspektivi, a spominje se i rušenje
U svježem, svega pet dana starom izvještaju stečajnog upravitelja Puljanke Zinka Grgurića, on je, kako piše, po odluci Skupštine vjerovnika od 22. listopada prošle godine angažirao pulski odvjetnički ured Korotaj & partneri, koji je potom utvrđivao knjižno vlasništvo nad tri nekretnine, od kojih se prva, s obzirom na lokaciju, čini posebno utrživom.

S jedne strane elektromlin i parcele, a s druge more
Riječ je o zgradi (sada trgovina Ferro) i okolnom zemljištu ukupne površine od nepunih 6.000 četvornih metara (k.č. 4151 i k.č. 1398/1) koje se nalazi između Tršćanske ulice i pruge odnosno pulske rive, a na koje Puljanka polaže vanknjižno pravo.
Usput, na toj su listopadskoj skupštini, uz stečajnog upravitelja, u ime vjerovnika u ime države bili zamjenik ŽDO-a Željko Perčinlić, za vjerovnika Istra d.d. i osobno Duško Koruga, za vjerovnika Brionka d.d. Marco Carraro i Marijana Cukon, za vjerovnika Projekt Tršćanska d.o.o. ZZ Matija Brkić i Tomislav Brkić, za Istria real estate pun. Lara Ćustić - za CERP pun. Borna Lončar.
No, mimo gore navedenih 6000 priobalnih kvadrata nadomak zaljeva, pravu priču okida dio izvještaja stečajnog upravitelja u kojem se u preostalu imovinu u stečajnoj masi navodi dvije poveće parcele ukupne površine 6.322 četvornih metara u nastavku Tršćanske ulice, koje zahvaćaju i elektromlin.
Nakon što navodi da su te dvije parcele - pašnjak (k.č.br. 1398/3) površine 5501 m2 i dvorište (k.č.br. 1398/4) površine od 821 m2 - predmet ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli, veli da su obje katastarske čestice bile su opterećene založnim pravom razlučnog vjerovnika prvog prioritetnog reda Istria Real Estate, Luksemburg.
No prije osam mjeseci u zemljišnim knjigama uknjiženo je, veli, ustupanje založnog prava u korist tvrtke PROJEKT TRŠĆANSKA d.o.o. firme koja se bavi gradnjom stambenih i nestambenih zgrada, sa sjedištem u Zagrebu, te da je sada ta tvrtka razlučni vjerovnik s prvenstvenim redom ustupitelja.
Top lokacija:

Crveno: potraživanje otkupili Tomislav i Matija Brkić / Crno: utvrđuje se još knjižno vlasništvo Puljanke
Iz ugovora o cesiji vidljivo je da je Istria Real Estate prodala potraživanje od 5,5 milijuna eura (koliko je iznosio dug Faggianove Puljanke s tri kredita i kamatama) Brkićevoj firmi 'Projekt Tršćanska' za povoljnih 820.000 eura.
*
Kako nam kažu upućeni pravnici, to znači da ova tvrtka s iznosom od 5,5 milijuna eura uzlazi u buduću prodaju obuhvaćenih nekretnina ukupne površine 14.782 kvadrata (koje zaokružuju elektromlin, prostirući se gotovo do mosta za Veli Vrhu).
Odredi li se, primjerice, cijena tih nekretnina od 6 milijuna eura, Brkići će nadoplatiti još samo 500.000 eura i tako do nekretnina (uz uračunat otkup potraživanja od 820.000 eura) doći za milijun i 320 tisuća eura.
Tvrtku 'Projekt Tršćanska' vode Tomislav Brkić i Matija Brkić, a Tomislav je do prošle jeseni bio direktor u pulskoj tvrtki Mare Vista d.o.o. za građevinarstvo, ugostiteljstvo i promet nekretninama, a koju sada vodi poznati pulski građevinski poduzetnik Marijo Jašarević.
Brkićevo i Jašarevićevo ime u sudskom registru povezuje i firma Monsena u kojoj je Tomislav Brkić bio, bar 2018. kada je tako nastupao u javnosti, njen direktor i suvlasnik. Ova firma pak , kako smo pisali prije četiri mjeseca, vodi bivše slovensko odmaralište 'Murska Sobota' u Rovinju, koje se proteže na 30.000 kvadrata, na kojima, kako nam je prije četiri mjeseca rekao Marijo Jašarević namjerava realizirati luksuzno apartmansko naselje s minimalno četiri zvjezdice i 560 kreveta.
Zbog povezanosti s Brkićima, nazvali smo jednog od najaktivnijih pulskih građevinskih poduzetnika Marija Jašarevića.
Imate li interesa u Projektu Tršćanska, firmom koja se bavi gradnjom stambenih i nestambenih zgrada?
Ma nemam. Momentalno nemam. Ljudi su me pitali danas-sutra, kad riješe sve papire. Super su, prva liga dečki, otac i sin.
Tomislav Brkić je otac, a Matija njegov sin?
Da. Još je to rano. Ljudi su, koliko znam, otkupili potraživanja. Nemam pojma, iskreno da vam kažem, za dvije godine možemo o tome razgovarati.
GUP, koliko vidim, tamo dopušta 9 do 12 etaža.
Jašarević: Treba ono srušiti, to je posao, strahota.
Mislite na elektromlin?
Ma da... ma ne. Još je to komplicirano, nije to još blizu mene.
Rušit će se elektromlin?
Nemam pojma, možda će netko to htjeti i tako zadržati.
A ako uspiju srediti sve papire?
Razmislit ću. Ja sam im rekao: "Razmislit ću'. Zainteresiran sam za svaki posao, ali pitanje je ima li matematike. Oni moraju, da bi sredili sve papire, vjerojatno razgovarati s još 50 ljudi.
Odgovarajući na naša pitanja, gradonačelnik Pule Filip Zoričić kazao nam je da nema nikakvih saznanja o gradnji u atraktivnoj zoni s pogledom na pulsku luku, da ne zna ništa o 'Projektu Tršćanska' i da ga nitko od ljudi iz gore navedenih tvrtki nije kontaktirao o namjerama u ovoj zoni.
U Gradu su nam rekli da se prema GUP-u na dvjema česticama (sada Ferri i okolno zemljište) navedena mješovita namjena, uz maksimalnu dozvoljenu izgrađenost od 24.000 kvadrata, maksimalne visine 36 metara, i na maksimalno 12 etaža! U stambenoj namjeni, maksimalna površina izgrađenosti je 8000 kvadrata, uz maksimalnu visinu od 20 metara na sedam etaža.
Na česticama 1398/3 i 1398/4, koje obuhvaćaju i elektromlin, u Gradu kažu da je u "ovoj zoni mješovite namjene omogućena realizacija i turističkih smještajnih kapaciteta", i to na maksimalno 12 katova, uz maksimalnu izgrađenost od 24.000 kvadrata.
Pritom važna odredba iz GUP-a glasi: prenamjena današnjih proizvodnih sklopova "Mljekare" i "Brionke" (Elektromlina) sukladno namjeni planiranoj ovim GUP-om, ukoliko se ona bude provodila, mora biti sveukupna, jedinstvena i istovremena za cjelovite planirane površine, a nikako fazna i parcijalna za pojedine dijelove tih planiranih površina".
To znači da bi se sve kao jedna cjelina, uz jednu građevinsku dozvolu, moralo graditi odjednom, bez naknadnih nadogradnji i promjena.
Vrijedi napomenuti da stečajni upravitelj Puljanke d.d. u stečaju Zinko Grgurić prošlotjedni izvještaj zaključuje ovom najavom: "U drugoj polovici veljače predložit ću sazivanje Skupštine vjerovnika radi donošenja odluke o načinu namirenja troškova unovčenja nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku pred Općinskim sudom u Puli pod poslovnim brojem Ovr-3518/2016 kao i načinu i vremenu zaključenja ovog stečajnog postupka”.