NEMA NEVINIH - DORH bi se trebao javno izjasniti radi čega nije predložen istražni zatvor za Kristijana Aleksića

Pulska odvjetnica i bivša sutkinja Vera Glasnović Gjoni obratila se javnosti priopćenjem vezano za nedavnu drnišku tragediju u kojoj je ubojica Kristijan Aleksić hladnokrvno ubio mladog dostavljača pizze. Potpuno je nejasno kako je moguće da je Aleksić, unatoč velikom broju teških kaznenih djela, bio na slobodi. Analizu prenosimo u cijelosti.

- Javnost je zgrožena ničim opravdanim ubojstvom, tom tragedijom mladog čovjeka ni krivog ni dužnog, a tako tragično stradalog. No, pojavljuje se osnovno pitanje gdje se nalazi i tko je glavni krivac da se ovo dogodilo i to je upravo ono što zanima naše građane. U daljnjem tekstu pokušat ću na osnovu materijala koji je javnosti dostupan preko javnih medija, jer nisam u mogućnosti koristiti se izvornom dokumentacijom.

Dakle, ove zakonske odredbe primijenit ću na poznate elemente stravičnog ubojstva 17. svibnja 2026. u Drnišu. Prema ZKP/08 tri institucije sudjeluju u ovom slučaju. U prvom redu to je policija, za koju ministar unutarnjih poslova Božinović Davor tvrdi da je s te strane sve napravljeno u redu i da na policiji nema nikakve krivnje. Važne su notorne i nesporne činjenice.

One govore da je policija 2023. godine pretražila stan Kristijana Aleksića temeljem sudskog naloga. Pronađeno je vatreno oružje i streljivo ručne izrade. Policija podnosi kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu Šibenik zbog nedozvoljenog posjedovanja i izrade oružja. ODO Šibenik zbog toga nešto kasnije te 2023. podnosi optužnicu. Nesporno je da u njoj nije predložen istražni zatvor, čak niti mjera opreza.

Važno je naglasiti da je policija ovlaštena uhititi osobu prema članku 107. ZKP/08, između ostalog, ako postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo i razlozi za određivanje istražnog zatvora iz članka 123. ZKP/08).

Nakon uhićenja, prema članku 109. ZKP/08, policija mora uhićenika u roku od 24 sata (za kaznena djela s kaznom zatvora do jedne godine rok je 12 sati) dovesti u pritvorsku policijsku jedinicu i predati pritvorskom nadzorniku ako smatra da postoje razlozi za određivanje istražnog zatvora. Ako smatra da nema razloga za određivanje istražnog zatvora, nakon kriminalističke obrade policija uhićenika pušta na slobodu, a kaznenu prijavu ili posebno izvješće dostavlja  nadležnom državnom odvjetništvu redovnim putem.

Pritvorski nadzornik odmah po prijemu uhićenika obavještava nadležnog državnog odvjetnika. Državni odvjetnik je dužan ispitati uhićenika najkasnije 16 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku, odnosno 12 sati za lakša kaznena djela.

Državni odvjetnik može nakon ispitivanja uhićenika, ako smatra da postoje zakonski razlozi za određivanjem istražnog zatvora, sucu istrage podnijeti prijedlog za određivanje istražnog zatvora (čl. 127. ZKP/08). Osim toga, državni odvjetnik može donijeti rješenje o mjerama opreza (čl. 98. ZKP/08) ukoliko smatra da će se i mjerama opreza postići svrha istražnog zatvora.

Ako donese rješenje o mjerama opreza, državni odvjetnik nalaže pritvorskom nadzorniku da isto uruči uhićeniku i pusti ga na slobodu. Ako državni odvjetnik smatra da nema uvjeta za određivanjem istražnog zatvora pa time ni za mjere opreza, nalaže pritvorskom nadzorniku da okrivljenika pusti na slobodu (čl. 107. stavak 7. toč.1. ZKP/08).

U slučaju okrivljenika Kristijana Aleksića, iz do sada objavljenog u medijima, proizlazi da za njega državno odvjetništvo nije predlagalo istražni zatvor niti mu je odredilo mjere opreza pa da bi  u tome mogao biti propust državnog odvjetništva. Ministar Božinović navodi kako u postupanju policije u predmetnom slučaju nije bilo propusta.

Međutim, obzirom na gore opisano postupanje policije i državnog odvjetništva, jedna bitna stvar  u njihovom postupanju do sada u medijima nije navedena, a to je da li je policija, nakon što je 2023. uhitila Kristijana Aleksića, imenovanog predala pritvorskom nadzorniku (i time lopticu odgovornosti prebacila na državno odvjetništvo).

Ili je državno odvjetništvo naložilo njegovo puštanje na slobodu bez mjera opreza ili je policija, smatrajući da nema razloga za istražni zatvor (niti mjere opreza), pustila Kristijana Aleksića na slobodu, a kaznenu prijavu (posebno izvješće) dostavila državnom odvjetništvu redovnim putem.

Ako policija nije Kristijana Aleksića nakon uhićenja predala pritvorskom nadzorniku nego ga je pustila na slobodu, tada je to i njihov propust. Državno odvjetništvo u tom slučaju nije ni bilo u prilici u tom trenutku razmatrati mogućnost predlaganja istražnog zatvora ili određivanja mjera opreza nego tek naknadno (npr. prilikom podizanja optužnice, što je u praksi rijetkost).

U svezi eventualnog propusta državnog odvjetništva treba imati na umu da državni odvjetnici imaju imunitet u odnosu na državno odvjetničke odluke koje donose, sukladno članku 8. Zakona o državnom odvjetništvu.

Naime, sukladno navedenom članku 8. glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.

Dakle, ako je zamjenik u državnom odvjetništvu pogrešno procijenio da nema uvjeta za istražni zatvor, ne može biti pozvan na odgovornost zbog takve svoje odluke. 

Na prvi pogled može se konstatirati da je policija odradila kriminalističku istragu i podnijela nakon toga kaznenu prijavu. Ona nije bila u mogućnosti da odluči o istražnom zatvoru kojeg po prijedlogu ODO-a može odrediti jedino sudac istrage županijskog suda.

Činjenica je da DORH u podnijetoj optužnici ne predlaže niti istražni zatvor niti bilo kakvu mjeru opreza za okrivljenog Kristijana Aleksića. Tu se sada pojavljuje kao mogućnost odgovornosti ili propusta u radu DORH-a. Međutim, nigdje iz medija nije vidljivo da bi u podnijetoj prijavi od strane policije postojalo upozorenje da se radi o posebno opasnoj osobi koja je 2000. godine već osuđivana zbog brutalnog ubojstva, a ne zna se da li je izvješće policije sadržavalo uopće prijedlog DORH-u da podnese zahtjev za određivanjem istražnog zatvora.

Ovo je dakle javnosti nepoznato, a značajno je. Može se nagađati ili čak pretpostaviti da bi prilikom sastavljanja optužnice ipak trebalo biti upitno o kakvoj se to osobi radi koja ima takav arsenal oružja kod sebe. DORH se međutim zadovoljio da uradi svoje i podigne optužnicu u relativno kratkom roku zbog nezakonitog držanja i izrade oružja.

Sada se pojavljuje i treći element a to je općinski sud koji optužnicu potvrđuje ali nakon toga gotovo tri godine postupak se ne vodi. I općinski sud može tražiti ekskulpaciju u tome da ništa nije ukazivalo da se radi o hitnom slučaju, jer nije bio predložen istražni zatvor, u kojem slučaju bi cijeli spis sa procesne strane dobio sasvim drukčiji tretman, između ostalog, i postupak hitnosti.

Pitanje je koje usput se postavlja da li je baš normalno da jedan takav postupak tako dugo traje ili točnije niti praktično ne započinje. Iz iznijetog vidite da se u ovom trenutku ne može decidirano i isključivo uperiti prst krivnje niti prema jednom od tri institucije koja svaka na svoj način sudjeluje u kaznenom postupku.

Propusta ima i oni nadovezujući, dovode do velike tragedije koja je duboko uznemirila cjelokupnu javnost. Za policiju se postavlja pitanje da li je ipak trebala naglasiti opasnost koja potječe od Kristijana Aleksića što bi moguće pokrenulo DORH u njihovoj aktivnosti.

Osobno smatram da bi od posebnog interesa bilo da se DORH javno izjasni radi čega u konkretnom slučaju nije predložen istražni zatvor. Da li bi bila izbjegnuta tragedija, pitanje ostaje otvoreno i pruža različita viđenja i nagađanja.

Odvjetnica mr. sc. Vera Glasnović Gjoni