Svi ekonomski ili specijalizirani turističkih eksperti, koji se već nekoliko godina u nizu naslađuju neznalicama koji upozoravaju na navodni fenomen "srpanjske rupe“ u turizmu, mislili su da mogu odahnuti jer se ispostavilo da i u srpnju hrvatski turizam doprinosi hrvatskom BDP-u vrlo solidnim stopama rasta piše Jutarnji.hr
Vjerojatno najbolji indikator živosti u pojedinim djelatnostima su iznosi izdanih fiskaliziranih računa, a oni su nam rekli da i u svibnju i srpnju nastavljamo uživati u bujanju turističkih rijeka, koje se uporno slijevaju u Lijepu našu. Ukupni iznosi fiskaliziranih računa u srpnju su tako dosegnuli 5,24 milijardi eura ili 10,26 posto više nego što su iznosili u srpnju 2023. godine. Lijepi rast zabilježen je i u djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane tj. samom turizmu.
Što je, međutim, s prvih četiri dana kolovoza?
S obzirom na to da je postalo poprilično neugodno izlaziti s tezama o naznakama posrtanja u turizmu jer na društvenim mrežama u pravilu slijedi "odmazda“ eksperata sklonih glorificiranju hotelijerstva, treba reći kako se uzorak od samo prva četiri dana kolovoza ne može smatrati relevantnim zbog više faktora (npr. nepodudaranje dana u tjednu), ali se ipak sramežljivo treba priznati kako se čini da u tom razdoblju imamo statistički slijed koji bi mogli nazvati - rupom (makar privremenom).
Izvještajni sustava Porezne uprave Ministarstva financija otkriva nam da je od 1.-4. srpnja 2023. u djelatnosti pružanja smješta je pripreme i usluživanja hrane izdano 204,32 milijuna eura fiskaliziranih računa, a istom razdoblju kolovoza 2024. oko 137,07 milijuna eura, pa govorimo o padu od 32,92 posto. Do tog podatka došli smo zbrajanjem svih prijavljenih iznosa fiskaliziranih računa po danima i županijama u statističkoj kategoriji djelatnosti pružanja usluge smještanja te pripreme i usluživanja hrane.
Minus od 32,92 posto niti u jednom biznisu ne zvuči dobro, ali ipak treba istaći da se radi o vrlo kratkom promatranom razdoblju, pa ne treba brzati sa zaključcima.
Da su hotelijeri i ugostitelji imali nešto mirniji početak kolovoza nego lani govore nam podaci o fiskaliziranim računima u djelatnosti pružanja usluga smješta te pripreme i usluživanja hrane u svim bitnim turističkim županijama. Naime, sve izrazito turističke županije imale su osjetno lošiji početak kolovoza u 2024. nego u 2023. godini.
Neće sigurno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji naročito patiti jer su u prva četiri dana imali -4,71 milijuna eura manje izdanih fiskaliziranih računa nego u prva četiri dana 2023., ali je moguće da se radi o signalu da je eksplozivni turistički rast dosegao svoj limit. S obzirom na to da su u Istarskoj županiji u 4 dana naplatili čak -23,04 milijuna eura manje nego u 4 dana kolovoza lani, vjerojatno vlasnici moćnih istarskih hotela već postavljaju pitanje menadžerima zašto im u kasu stiže manje novca nego lani.
U prvih četiri dana kolovoza nije zabilježen turistički bum niti u Primorsko-goranskoj županiji nego govorimo o padu iznosa fiskaliziranih računa od 1-3,09 milijuna eura. Splitsko-dalmatinska županija imala je pak minus od 10,61, Zadarska od -8,58, a Šibensko-kninska od -6.13 milijuna eura. Jedini značajni plus iznosa fiskaliziranih računa u djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane imao je Grad Zagreb, gdje je plus izdanih fiskaliziranih računa dosegao - 3,78 milijuna eura.
Ono što će pak malo zabrinuti strastvene protivnike "teorije“ o turističkoj rupi jest da Djelatnost pružanja usluga smještaja, pripreme i usluživanja hrane, koja reflektira uspješnost turizma, u srpnju prema iznosima fiskaliziranih računa niti u srpnju nije rasla tako brzo kao sve djelatnosti zajedno.
U 2023. iznosi fiskaliziranih računa u Djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane dosegli su ukupno 1,24 milijarde eura, a u srpnju 2024. oko 1,34 milijardi eura te govorimo o rastu od 8,27 posto. Pri ovome treba uočiti da je udio djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane, koja obuhvaća praktično sve bitno u hrvatskom turizmu iznosio 26,05 posto. U 2024. udio spomenutih djelatnosti u ukupnim iznosima fiskaliziranih računa smanjen je na 25,58 posto.
Udio turizma u nacionalnoj ekonomiji koji premašuje četvrtinu smatra se ekstremno visokim, pa i rizičnim, piše Jutarnji.hr.
