NIKOLA ŠKOKO: Perojci su opstali na ovim prostorima jer su znali mjeru

Prošlo je punih dvadeset godina od kada u Vodnjanu nije bilo mjesnih odbora. Nakon izbora u lipnju, već sredinom srpnja konstituirana su vijeća šest mjesnih odbora, Galižana, Gajana, Vodnjan sjever, Vodnjan zapad, Barbariga – Betiga – Mandriol i Peroj.

Potonji nam se učinio kao jedan od zanimljivijih, pa smo shodno tome od predsjednika MO i tajnika Društva perojskih Crnogoraca Nikole Škoka u razgovoru doznali što muči Perojce i što planiraju kako bi riješili neke od gorućih problema.

Odmah na početku razgovora Škoko nam kaže da su Perojci opstali na ovim prostorima jer su znali mjeru. Ponovnu uspostavu Mjesnih odbora smatra dobrim načinom za artikuliranje problema koji tište mještane, te naglašava da samo jedan vijećnik iz Peroja u Gradu Vodnjanu, Nenad Štokovac, ne može postići puno među njih trinaest.

Grad Vodnjan nas sluša i imamo dobru komunikaciju

- Moje mišljenje je da je on tamo otišao u najboljoj vjeri i želji da pomogne svojim sumještanima, ali ako je deset vijećnika iz Vodnjana, dvoje iz Galižane i jedan iz Peroja, to je samo jedna ruka koja glasa za nas.

Ja naš Mjesni odbor doživljavam kao jednu instituciju više za razgovor s nadležnima iz Grada, uz Društvo perojskih Crnogoraca, koje ima odličnu komunikaciju s Gradom. Mogu konstatirati da nas slušaju i da dobro surađujemo.

Kao jedan od načina komunikacije s mještanima, MO Peroj je sa svojim vijećnicima Ivanom Mikelić, Miodragom Popovićem, Draganom Vučerićem i Sašom Vučerićem odlučio jednom tjedno odvojiti sat vremena za razgovore s njima. Škoko, pretpostavlja da će se u pravilu raditi o pritužbama, te da će ideje i prijedlozi pasti u drugi plan. Ističe da su ljudi više usmjereni na svoje probleme, a ne na zajedničke.

U Peroju ima stotine bespravno sagrađenih kuća

- Nitko nam neće kazati da se u Peroju treba napraviti nešto konkretno, već će na primjer kazati, "Ja ispred kuće nemam kandelaber (javna rasvjeta op.n.)". Osobno sam protivnik da se takve stvari uopće slušaju, jer u Peroju od nekih početnih stotinjak kuća, te par stotina izgrađenih na legalan način, imamo stotine drugih koje su izgrađene bespravno, a kasnije legalizirane, pa je kod njih glavni problem infrastruktura. Napravio si kuću u šumi, a želiš struju, ne ide to tako, kaže Škoko.

Škoko ističe da danas u Peroju živi oko 1100 stanovnika, od toga 180 autohtonih Perojaca, a cijeli taj proces naseljavanja i gradnje se je odigrao u zadnjih dvadesetak godina.

"Vremena se mijenjaju, nismo mi jedini i to je sasvim normalan tijek događaja. Jednostavno idemo naprijed. Oni koji žele da u Peroju placa izgleda lijepo, da nam se crkva ne raspada, da sačuvamo tu povijesno-kulturnu jezgru, imat će našu podršku. Ovo što se sada događa je stihijski, svugdje su apartmani, što gost može kazati da je vidio u Peroju, i da nas to ističe od drugih? Apartmana ima svugdje u Istri, ne mora niti dolaziti u Peroj", ukazuje Škoko na problem prekomjerne apartmanizacije koja guši mjesto.

Problem parkinga u srcu mjesta

Kao primjer nam navodi parking na placi: "Da sada odemo tamo, nećemo naći mjesto za parking, zato ćemo na prvom sastanku s mještanima zatražiti njihovo mišljenje. Oni koji stanuju tamo, trebali bi dati ideju, kako regulirati parking. Žele li da postavimo neke čunjeve koji će čuvati parking za stanare u blizini, hoće li se to odnositi samo na jedan automobil po obitelji, te naći opciju gdje će se svi ostali parkirati. Mjesta ima, stotinjak metara dalje na makadamu i travi, ali svi smo postali komforni i želimo da to bude jako blizu, zbog nas samih i naših turista u apartmanima", veli nam o problemu parkinga u srcu Peroja.

Jedan od bitnijih problema za cijelu zajednicu u Peroju je brzina vožnje kroz naselje, te Škoko poručuje da će to biti inicijativa s kojom kreću prema Gradu. Postavljanje uspornika na svim pristupnim cestama prema Peroju je prioritet, kaže nam.

Obnovljeni molovi se ne sviđaju Perojcima

Crkva svetog Spiridona u Peroju je zasigurno najveći simbol Perojaca, koji upućuje na stoljetnu opstojnost i prisutnost Crnogoraca na ovim prostorima, a od kada je počeo rat u Ukrajini, smanjile su se donacije koje su dobivali od dobronamjernih ruskih građana, koji su u Peroju imali velike parcele, veli nam Škoko, te ističe da je za održavanje crkve redovito davao i Grad Vodnjan.

Problemi na priobalju su u najvećem dijelu novijeg datuma kaže Škoko, ističe problem nedavno obnovljenih molova, koji ne nalikuju na ono što su nekada bili. Veći mol nazivaju 'velji most', a kao kuriozitet za naziv, kaže nam da se radi o činjenici da se prije Prvog svjetskog rata radilo na tome da se sadašnji mol spoji s Brijunima, gdje bi se na sredini podizao, kako bi propuštao veća plovila. Rat je zaustavio tu ideju, te je ostao samo lokalni naziv za mol.

- Namjeravamo pokrenuti peticiju u kojoj ćemo tražiti da se mol vrati u početno stanje. Svjesni smo da to neće proći, jer za tako nešto, treba toliko novaca koliko je sada utrošeno na obnovu. Želimo dati do znanja da nismo zadovoljni s ovakvim izgledom. Gradonačelnik Edi Pastrovicchio je svjestan toga, zna da su pogriješili, ali i sam vidi da sada ne može natrag, kaže Škoko.

Šetnicu je trebalo udaljiti od mora

Drugi problem na priobalju Peroja je šetnica, za koju Škoko kaže da nije dobro odrađena, te naglašava da se svake godine troše novci za njenu obnovu jer se nije razmišljalo o snažnim morskim valovima, koji je preko zime devastiraju.

- Nisam stručnjak, ali gdje god je bilo moguće, trebalo je šetnicu udaljiti od mora, možda postaviti neke brane koje će ju štititi gdje se to nije moglo. Ovako imamo situaciju da se bacaju novci na njenu obnovu svake godine, to nije posao, veli nam.

Mito i korupcija

Kako bi nam dočarao politiku koja je desetljećima vladala u Peroju i na Vodnjanštini, Škoko iznosi primjer jednog Dalmatinca koji je došao u Peroj s nakanom da kupi jeftino poljoprivredno zemljište i tu sagradi kuću.

- On je čuo da se kod nas može jeftino kupiti parcela i sagraditi kuća, a to je istina, tako je napravljena najveća pljačka Perojaca ikada, sve je rasprodano za bagatelu. Na Vodnjanštini je sagrađeno više ilegalnih nego legalnih objekata, ističe problematiku bespravne gradnje Škoko.

O mitu i korupciji koji vladaju u svim segmentima društva, pa tako i u Peroju, Škoko nam govori o onom na vlastitom primjeru.

"Nije prošlo niti tjedan dana od kada sam postao predsjednik MO Peroj, a već mi je ponuđena 'nagrada' kako bi utjecao na neka pitanja puteva i parkinga. Objasnio sam im odmah da sam ja strogi protivnik baš takvog načina promišljanja i djelovanja, jer je očito da je do sada to tako išlo", poručuje Škoko.

Škoko kao smjernicu djelovanja, sa svojim kolegama vijećnicima MO Peroj vidi u jednostavnom pitanju, za svakog mještanina Peroja, a to je: "Pitanje je što ti možeš učiniti za Peroj, a ne što Peroj može učiniti za tebe"

"Ljudi trebaju uzeti malo više inicijative u rješavanju problema, sve se svodi na njihovo ukazivanje. Evo primjera, vidiš gomilu smeće, imaš dvije opcije; prva je javiti nadležnima i čekati mjesecima, a možda i godinama da se to očisti, ili možeš sam upregnuti traktor i odnijeti to smeće", kazao nam je za kraj Nikola Škoko.