Novinara Otokara Keršovanija strijeljale su ustaše 1941. godine u Dotrščini. Bio je duhovni zažetnik otpora

U prisutnosti predstavnika Katedre čakavskog sabora za povijest Istre, donatora tvrtke Kamen iz Pazin, Državnog arhiva u Pazinu te obitelji Pajca na njihovoj je renoviranoj obiteljskoj kući, koja se nalazi na vrhu pazinske starogradske jezgre Buraja, ponovno postavljena ploča hrvatskom novinaru i publicistu Otokaru Keršovaniju, ubijenom 1941. godine od strane ustaških vlasti u zagrebačkoj Dotrščini, navodi se u priopćenju koje potpisuje Anton Finderle.

U kratkom izlaganju, profesor Josip Šiklić napomenuo je važnost Otokara Keršovanija, čije je ime i nosila pazinska srednja škola do početka devedesetih. Šiklić je napomenuo kako je Keršovani rođen u Trstu 1902. godine, pa se povratak ove ploče poklapa sa 120. obljetnicom rođenja.

U Pazinu je živio za vrijeme prvog svjetskog rata od 1912. do 1918. godine, gdje je završio osnovnu školu i šest razreda hrvatske gimnazije. Nakon prvog svjetskog rata, slijedeći sudbinu brojnih Istrana, obitelj odlazi živjeti u Karlovac, gdje Keršovani polaže ispit zrelosti 1921. godine, iste godine kada Komunistička partija Jugoslavije biva stavljena izvan zakona tzv. Obznanom.

Foto Jakov Kmet

Godine 1925. seli u Beograd te je do 1930. najintenzivnije razdoblje njegove novinarsko-publicističke djelatnosti. Komunističkom pokretu pristupa 1927., a iduće godina biva osuđen na godinu dana zatvora. Po povratku sa zadatka u Beču, uhićen je 14. veljače 1930. godine i osuđen u Beogradu na desetgodišnji zatvor.

U mitrovačkoj je kaznionici nastavio politički djelovati i pisati, osobito o aktualnim političko-povijesnim pitanjima. Iz zatvora je pušten 17. veljače 1940. godine. Nakon demonstracija protiv Trojnog pakta, velika grupa intelektualaca, rukovodilaca, komunista uhićena je u Zagrebu noću s 30. na 31. ožujka 1941. godine.

Među njima bio je i Keršovani, koji je predan u logor Kerestinec, gdje je nastavio s predavanjima i pisanjima. Odbio je nekoliko prijedloga da ga ustaše oslobode, a kada su posljednji put došli po njega, zatražio je samo da dovrši rečenicu na tezama za hrvatsku povijest.

Strijeljan je 9. srpnja 1941. godine u Dotrščini kao „duhovni začetnik“ otpora, kako su to ustaše obznanile oglasom. Keršovani je objavljivao društveno – gospodarske analize, književne kritike i studije o hrvatskim piscima (Šenoi, Kovačiću, Cesarcu itd.). U zatvoru je napisao sažetu Povijest Hrvata (objavljena 1971.) dok je izbor iz njegova djela Kulturne i povijesne teme objavljen u ediciji Istra kroz stoljeća (1979.).

O značaju Keršovanija govori i to da je Hrvatsko novinarsko društvo ustanovilo po njemu nagradu za životno djelo u novinarstvu, koja se dodjeljuje od 1965. godine, koju su primili čuvena hrvatska zlatna pera pero Zlatar, Inoslav Bešker, Zvonimir Milčec, Giga Gračan, Igor Mandić, Drago Hedl, Jasna Babić, Sanja Modrić i drugi.